Život bez mesa

Hrana i zdravlje / Vegetarijanstvo Ozren Podnar prof.

Vegetarijanska prehrana povezana je s nižom razinom kolesterola, nižim krvnim tlakom i smanjenim rizikom od razvoja srčanih bolesti, ali i s nekim zdravstvenim rizicima

Dobre i loše strane bezmesne prehrane vruća su tema kako među laicima tako i među stručnjacima za prehranu. Pojmovi vegetarijanstvo ili veganstvo kod mnogih ljudi izaziva asocijacije koje su većinom utemeljene na stereotipima.

Prvo što je vrijedno razjasniti jest razlika između vegetarijanstva i veganstva. Vegetarijanci u prehranu uključuju sekundarne životinjske proizvode poput mlijeka, jogurta, sira i jaja, a vegani izbjegavaju sve proizvode životinjskog podrijetla, i to ne samo u prehrani. Ekstremni vegan će čak paziti da se ne odijeva u kožu ili vunu, smatrajući da se životinje ne smiju izrabljivati iz bilo kojeg razloga.

Iako se znanstvenici spore oko vrijednosti bezmesnih dijeta, većina istraživanja pokazala je da prehrana koja ne uključuje meso ima i dobrih učinaka na zdravlje, osim što se neki važni hranjivi sastojci moraju unositi putem dodataka prehrani jer ih biljne namirnice ne sadrže. Američko udruženje dijetetičara (American Dietetic Association) provelo je istraživanja koja su utvrdila brojne prednosti bezmesnih dijeta, među kojima je i smanjenje rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2. Vegetarijanska prehrana povezana je s nižom razinom kolesterola, nižim krvnim tlakom i smanjenim rizikom od razvoja srčanih bolesti. Istraživači Winston Craig sa Sveučilišta Andrews i Reed Mangels iz baltimorske Vegetarian Resource Group poručili su da "vegetarijanska dijeta sadrži manje zasićenih masnoća i kolesterola, a više prehrambenih vlakana, magnezija, kalija, vitamina C, E i B9 (folne kiseline), karotenoida i flavonoida". Te prehrambene razlike mogu objasniti neke od zdravstvenih prednosti koje pruža raznolika vegetarijanska dijeta.
Opsežno istraživanje koje je u Kini proveo T. Collin Cambell dovelo je do zaključka da je za optimalno zdravlje poželjno posve izbaciti životinjske proizvode te da je stroga veganska dijeta najbolji način za sprječavanje obolijevanja.

Iako malo tko osporava zdravstvene blagodati koje donosi pojačano unošenje voća i povrća, a manje crvenog mesa, utvrđeno je da bezmesne dijete nose sa sobom i zdravstvene rizike.

Učestali manjak vitamina B12
Među strogim vegetarijancima i veganima čest je nedostatak vitamina B12, jer ga biljne namirnice ne sadrže. Tko ne jede nimalo mesa, riskira ostati bez tog vitamina, a ako nedostatak potraje sedam ili više godina, mogu nastati nepopravljiva oštećenja mozga.
Vitamin B12 poznat je kao "energetski vitamin", koji je organizmu potreban za brojne životno važne funkcije. Među njima su proizvodnja energije, sinteza DNK (deoksiribonukleinske kiseline), tvorba krvi i mijelina (izolacija koja štiti živčane završetke i pomaže im da međusobno komuniciraju). Taj mikronutrijent tijelu je potreban i za dobru probavu, apsorpciju hrane, metabolizam ugljikohidrata, rast i razvoj živčanih stanica, proizvodnju hormona nadbubrežne žlijezde, imunitet, koncentraciju, pamćenje i dobro raspoloženje. Vitamin B12 se, među ostalima, dodaje antidepresivnoj terapiji, jer je uočen njegov manjak kod depresivnih bolesnika.

Ugrožene kosti
Bezmesna prehrana ugrožava i mineralnu gustoću kostiju. Australski i vijetnamski znanstvenici proučili su brojna istraživanja vezana uz gustoću kostiju i usporedili kosti ljudi koji jedu meso i pobornika vegetarijanske prehrane. Zaključili su da vegetarijanci imaju pet posto nižu gustoću kostiju od mesojeda. "Vegetarijanci imaju niži indeks mineralne gustoće kostiju od mesojeda, no još treba utvrditi donosi li ta razlika u gustoći kostiju i veći rizik od prijeloma", izvijestili su istraživači iz znanstvenih ustanova u Sydneyju i Ho-Ši-Minu.

Zašto su vegetarijanci bistriji?

Do neočekivanih rezultata došli su stručnjaci sa Sveučilišta u Southamptonu proučivši kvocijent inteligencije (IQ) nemesojeda i mesojeda. Njihovo veliko istraživanje, objavljeno u British Medical Journalu, pokazalo je da su, iz zasad nepoznatih razloga, vegetarijanci inteligentniji od redovitih mesojeda za prosječno pet bodova IQ-a.

Istraživanje je pratilo živote više od osam tisuća ljudi tijekom 20 godina. U dobi od 10 godina svim dobrovoljcima testirana je inteligencija, a 20 godina poslije upitani su jesu li mesojedi ili vegetarijanci, odnosno vegani. Bezmesne prehrane pridržavalo se oko 4,5 posto dobrovoljaca, što odgovara statistikama koje vrijede za Ujedinjeno Kraljevstvo. Oni koji su u međuvremenu postali vegetarijanci s 10 godina su imali prosječni IQ 105, a mesojedi oko 100. Pritom nije bilo razlike između "čistih" vegetarijanaca i onih fleksibilnijih koji konzumiraju perad i ribu.

Otkriveno je i da su pojedinci, koji su kao djeca imali najviši IQ, u najvećem postotku postajali vegetarijanci. Također, vegetarijanci su u većem postotku stjecali sveučilišne diplome i dobivali dobre poslove. Međutim, zapanjilo je otkriće da su najmanje inteligentna djeca u odrasloj dobi postali vegani: djeca koja su s 10 godina imala prosječan IQ 95 razvila su se u odrasle koji izbjegavaju sve životinjske proizvode!
Jedna od istraživačica, dr. Catherine Gale, pretpostavlja da bistri ljudi prelaze na vegetarijanstvo jer su upoznati s dobrobitima bezmesne prehrane i zato što ih zanimaju prava životinja, dok su manje bistri pojedinci slabije zainteresirani za zdravlje i ne mare za životinjska prava. Dr. Gale smatra da vegetarijanska prehrana pospješuje inteligenciju, tako da oni koji usvoje takav prehrambeni stil s vremenom postaju bistriji. "Nije isključeno da takva prehrana ima blagotvorne učinke na kasniji razvoj spoznajnih sposobnosti", rekla je. No, nije jasno zašto su manje nadarena djeca prešla na ekstremni oblik vegetarijanstva - veganstvo.

Slavni vegetarijanci su glazbenici Shania Twain, Alanis Morrisette, Paul McCartney i Morrissey, glumci Jim Carrey i Nastassja Kinski, manekenka Pamela Anderson i teniska legenda Martina Navratilova. U prošlosti su barjak bezmesne prehrane nosili i dramaturg George Bernard Shaw i znanstvenik Benjamin Franklin. Shaw je u obranu svog prehrambenog stila rekao da um njegova kalibra "ne može crpsti energiju iz krava", dok je Franklin kazao da "vegetarijanska prehrana daje veću bistrinu uma i brže razumijevanje".

Poznati su i moderni vegani - glumci Forrest Whitaker, Alicia Silverstone i Ellen DeGeneres - no nije poznato kakav im je bio IQ u djetinjstvu. Whitaker (49) kaže da je zahvaljujući veganskoj dijeti optimalno smršavio nakon što je morao "nabaciti" 30 kg za ulogu ugandskog diktatora Idija Amina u filmu "Posljednji škotski kralj", za koju je 2007. osvojio Oscara. Alicia Silverstone (37), koja se veganski hrani već 16 godina, pripisuje veganstvu svoj mladenački izgled koji više pristaje djevojci od 25 godina. Komičarka Ellen DeGeneres postala je veganka prije šest godina, doznavši za patnje životinja koje se uzgajaju na komercijalnim farmama za prehrambenu industriju.

MASKA ZA POREMEĆAJ PREHRANE?

Neki mladi ljudi koji se hrane vegetarijanski time prikrivaju poremećaj prehrane, jer je to prihvatljiv način izbjegavanja određenih namirnica. Istraživanje pod vodstvom Ramone Robinson-O’Brien otkrilo je da je među mladim vegetarijancima viša stopa poremećaja prejedanja (engl. binge eating) nego kod vršnjaka mesojeda. Utvrđeno je i da mnogi mladi vegetarijanci i dalje jedu bijelo meso (njih 25 posto) i ribu (46 posto), što je u proturječju s njihovom tvrdnjom da žele poštedjeti životinje. U skladu s time, istraživanje iz 2001. upozorilo je da većina mladih vegetarijanaca prelazi na biljnu hranu zato da bi smršavjeli ili izbjegli debljanje, te da se mladi vegetarijanci u većem postotku podvrgavaju dijetama za mršavljenje i koriste nezdrave metode održavanja težine u usporedbi s vršnjacima mesojedima.

Datum objave članka: 1. 6. 2014.