Eliksir iz košnice za mentalnu snagu

Zdrav život / Prevencija bolesti Bjanka Matić dipl. biolog

Redovito konzumiranje matične mliječi ublažava osjećaj depresivnosti i anksioznosti te potiče sintezu endorfina, a vrhunac je otkriće da potiče i stvaranje novih živčanih stanica kod odraslog čovjeka

Liofilizirana matična mliječ jača živčani sustav i popravlja raspoloženje i san, bez obzira na to koliko su živci već "načeti i istrošeni". To je i znanstveno potkrijepljeno dokazima da mliječ poboljšava moždanu cirkulaciju i prokrvljenost svih zona mozga, kao i perifernog živčanog sustava, a u praksi potvrđeno bržim oporavkom ljudi koji su pretrpjeli moždani udar. Već u roku od pola sata nakon unosa mliječi u organizam, ona ulazi u živčanu stanicu i uključuje se u njezin vrlo osjetljiv i zahtjevan metabolizam, što daje osjećaj svježine te osjetnog priljeva energije i raspoloženja.

Redovito konzumiranje od 70 do 100 mg mliječi dnevno u liofiliziranom obliku (najbolje do 20 mg u čaši napitka) ublažava osjećaj depresivnosti, napetosti, nervoze i anksioznosti; san postaje dublji i dulji, a potvrđeno je i djelovanje na raspoloženje i emotivni život povećanjem produkcije endorfina, hormona zadovoljstva koje proizvodi sam mozak.

Vrhunac je otkriće da mliječ potiče stvaranje novih živčanih stanica kod odraslog čovjeka, i to u hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za učenje i pamćenje, omogućavajući bolje pamćenje i svladavanje novih znanja u poznim godinama te smanjenje rizika od senilnosti i Alzheimerove bolesti.

Prirodni lijek protiv depresivnosti i anksioznosti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine biti jedna od vodećih bolesti koja završava najgorim ishodom, poslije kardiovaskularnih oboljenja. Više od 450 milijuna osoba u svijetu već sada ima potvrđenu dijagnozu tog oboljenja, dok čak dvije trećine osoba koje su u teškoj depresiji digne ruku na sebe.

Depresivnost je stanje duha i ne postoji čovjek koji je nije osjetio. No, ako takvo emotivno stanje potraje, s vremenom se može razviti u ozbiljniji poremećaj. Ako manjak hormona dobrog raspoloženja, poput melatonina i serotonina, postane kroničan, ljudi gube volju za uobičajene aktivnosti, osjećaju konstantnu malodušnost, tugu i bezvoljnost, nemotivirani su i pospani, osjećaju želju za slatkišima. Osim toga, moderni čovjek često pati o od anksioznosti koja, ako dugo traje, može i kod potpuno zdravog čovjeka biti uvod u depresiju. Dobra vijest je što priroda, kao i uvijek, ima lijek i za taj problem.

Sredinom dvadesetog stoljeća ruski znanstvenici su otkrili da matična mliječ pomaže čovjeku da se prilagodi na bilo koju promjenu u okruženju ili u organizmu, zbog čega su je uvrstili u novu kategoriju prehrane - takozvane adaptogene, to jest prirodne supstancije koje uravnotežuju živčani, imunosni i hormonalni sustav. Mliječ smanjuje lučenje stresnih hormona u tijelu, a istodobno potiče proizvodnju endorfina, hormona zaduženih za dobro raspoloženje. Endorfini se ubrajaju u jedno od najboljih otkrića ljudske biokemije jer popravljaju raspoloženje, vraćaju optimizam i volju za životom te podižu životni tonus. 

Jedan od prvih učinaka redovitog konzumiranja mliječi je osjetno povećanje mentalne snage i radosti te sposobnosti da se uživa u životu i raduje malim stvarima.

Matične stanice za najvažniji organ

Krajem dvadesetog stoljeća znanost je mnogo postigla kad je riječ o reprogramiranju stanica, a najatraktivniji rezultati postignuti su upravo sa živčanim stanicama, posebno zato što je dugo važila dogma da se živčano tkivo ne regenerira. Inventivna istraživanja u laboratorijima pokazala su da se ljudski mozak može reprogramirati. Učenjem i savladavanjem novih vještina raskidaju se stare moždane veze i stvaraju nove koje otvaraju put zdravijem i prilagođenijem ponašanju i navikama. Uočeno je i da su se stvarale nove živčane stanice, posebno u moždanim zonama odgovornim za učenje, pamćenje i razvoj ličnosti, dakle, upravo onima koje su i najvažnije u prilagodbi čovjeka na okruženje.

S druge strane, entomolozi, koji se bave proučavanjem pčela, s vremenom su otkrivali sve više dokaza za fantastičnu brzinu učenja i reprogramiranja živčanog sustava u pčela, što im je i omogućilo nevjerojatnu moć prilagođavanja i opstanka u posljednjih 50 do 100 milijuna godina. Kad je riječ o bioregeneraciji i prilagodbi, mliječ je toliko snažna da su je znanstvenici prozvali "kompletnom instant sirovinom za izgradnju bilo kojeg životinjskog ili ljudskog organizma". Ona čak ima nukleinske kiseline, prijeko potrebne "cigle" za izgradnju DNK i RNK molekula (u jednom gramu liofilizirane matične mliječi ima oko 50 mg DNK i RNK nukleotida) bez kojih nijedno živo biće ne bi imalo niti svoj život, niti jedinstven identitet.

Matična mliječ u stanju je aktivirati i matične stanice bilo kojeg organa jer je obnavljanje tkiva i organa jedan od njezinih glavnih bioloških učinaka.

Proteini mliječi za bolje učenje i pamćenje

Proteini su najzastupljenija grupa spojeva u matičnoj mliječi (12-15 posto), od kojih 90 posto čine takozvani veliki proteini matične mliječi (MRJP) kojih ima osam grupa, i koji su, svi od reda, šampioni u brzini bioregeneracije i regulacije vitalnih funkcija kod pčela - od plodnosti preko učenja do pamćenja. Usporedbe radi, kod čovjeka jedna aminokiselina čini jednu "ciglu" za nov protein. Međutim, MRJP br. 3 kod pčele ima pet aminokiselina u jednoj "cigli" i one se kao takve ugrađuju u novo tkivo, što znači da je regeneracija pet puta brža nego kod čovjeka.

Znanstvenici su potvrdili da matična mliječ ima snažan stimulativni učinak na živčani sustav: potiče stvaranje novih živčanih veza, novih neurotransmitera (spojeva koji prenose poruke unutar mozga) i novih moždanih stanica, normalizira san i moždani ritam, poboljšava pamćenje i koncentraciju. U svemu tome sudjeluje i najvrjedniji biostimulator mliječi - 10-H-2-DA, koji ima imunostimulativno, antimikrobno i antikancerogeno djelovanje, a zajedno s proteinom MRJP br. 1, koji se nalazi i u mozgu matice, povećava plodnost i mogućnost začeća te smanjuje rizik od razvoja hormonalno ovisnog karcinoma.

Datum objave članka: 1. 9. 2017.