Jesu li mobiteli (bez)opasni

Veliki su izgledi da ste danas obavili barem jedan telefonski poziv, kao i milijarde drugih korisnika na planetu. Upotreba mobitela je sveprisutna, a predviđa se da će pola čovječanstva do kraja desetljeća imati barem po jedan uređaj. No, ako je za vjerovati novijim istraživanjima, moguće je da sjedimo na zdravstvenoj tempiranoj bombi.

Otkad su se pojavile ove korisne stvarčice, javljali su se zabrinuti znanstvenici nagovješćujući katastrofu, no njima nasuprot uvijek su se postavljale vlade država i mobilne kompanije, tvrdeći da mobilni telefoni nisu opasni. Međutim, posljednjih mjeseci javnosti se obratila nekolicina vrhunskih stručnjaka iz raznih krajeva svijeta, upozoravajući da predstoji porast broja oboljelih od tumora na mozgu zbog upotrebe mobilnih telefona te pozivaju industriju mobilne telefonije da hitno poduzme mjere radi smanjivanja zračenja. Pored toga, medicinska struka tvrdi da korištenje mobitela u trudnoći škodi djetetovu mozgu.

Naime, svi moderni elektronski uređaji emitiraju elektromagnetsko zračenje - valove električno nabijenih čestica. Od svih elektronskih uređaja, mobiteli su oni s kojima smo u najprisnijem odnosu stoga što ih držimo na sebi ili pokraj sebe.

Istraživanje provedeno u Zavodu za medicinu okoliša u Stockholmu utvrdilo je da je rizik od obolijevanja od tumora zvanog akustični neurinoma uvećan za 95 posto kod ljudi koji su najmanje 10 godina prije dijagnoze počeli koristiti mobitel. Taj je porast osobito izražen na onoj strani glave na kojoj se nalazi uho na koje osoba obično drži prislonjenu slušalicu te je na toj strani 3,9 puta učestaliji nego u kontrolnoj grupi.

U istraživanju je sudjelovalo oko 150 pacijenata s neurinomom i 600 zdravih ljudi u kontrolnoj skupini. Ipak, većina je ispitanika u vrijeme koje je istraživanje obuhvatilo koristila stariju, analognu tehnologiju, tako da nije moguće zaključiti kakvi bi rezultati bili da je u obzir uzeta samo moderna digitalna tehnologija.

U drugom istraživanju, švedski znanstvenici, prof. Lennart Hardell i prof. Kjell Hansson Mild, izvijestili su da su uočili gotovo udvostručenu stopu svih oblika tumora mozga među ljudima koji su koristili mobitele više od deset godina, što je statistički važan rezultat. I prema njihovu je nalazu najveći rizik za akustične neurinome.

Neurinom obično raste više godina prije nego što biva dijagnosticiran, a pogađa jednu na 100.000 odraslih osoba godišnje, no niske brojke ne smiju nas zavaravati. "Smatramo da su akustični neurinomi predznak povećanog rizika za rak kod mobitela", pojasnio je Hardell, navodeći da je u prosjeku dovoljan sat telefoniranja dnevno da bi došlo do povećanja rizika od akustičnog neurinoma.

Švedski znanstvenici stoga pozivaju na postroženje pravila o sigurnim razinama zračenja za mobilne uređaje i druge izvore zračenja, koje opisuju neprikladnima i nesigurnima. Međunarodni standardi postavljeni su radi sprječavanja opasnog zagrijavanja i električnog strujanja, ali ne uzimaju u obzir opasnost od izazivanja karcinoma, kažu Šveđani.

Prošle je godine francuska vlada preporučila smanjenje korištenja mobitela, posebno kod djece. Njemačka također savjetuje građanima da upotrebu mobitela svedu na najmanju moguću mjeru.

Australski neurokirurg dr. Vini Khurana još je veći katastrofičar što se tiče opasnosti mobilnog telefoniranja za mozak. Khurana je uputio apel javnosti, u kojemu navodi da ova opasnost ima šire javnozdravstvene posljedice od azbesta i pušenja, jer se mobitelima koristi tri milijarde ljudi, više nego što ima pušača. A pušenje ubija oko pet milijuna ljudi godišnje. Tvrdi da bi ih ljudi morali izbjegavati kad god mogu, a da bi vlade i kompanije koje proizvode mobitele morale poduzeti hitne mjere da bi smanjile izloženost radijaciji.

Višestruko nagrađivani dr. Khurana proučio je više od 100 istraživanja o utjecaju mobitela i također zaključio da upotreba mobitela tijekom deset i više godina udvostručuje rizik od raka mozga. Budući da raku treba najmanje deset godina da se razvije, prijašnja istraživanja koja govore o bezopasnosti mobitela, smatra on, nemaju značenja jer su obuhvatila premalo ljudi koji se služe mobitelom dovoljno dugo.

"Sve je više dokaza da postoji spona između upotrebe mobitela i određenih tumora mozga", napisao je Khurana, izrazivši uvjerenje da će ta tvrdnja biti konačno dokazana u idućem desetljeću. Napominjući da su zloćudni tumori mozga smrtonosna bolest, dodaje: "Trenutačno prolazimo kroz relativno nekontroliranu i opasnu situaciju. Ako proizvođači i vlade ne poduzmu neposredne i odlučne korake, incidencija zloćudnih tumora mozga i s njima povezana stopa smrtnosti porast će na svjetskoj razini u idućih deset godina, a tada bi moglo biti prekasno za medicinsku intervenciju."

Britansko Udruženje mobilnih operatera odbacilo je Khuranine tvrdnje nazvavši ih "selektivnom raspravom jedne osobe o znanstvenoj literaturi", ocijenivši da liječnik nije uravnoteženo analizirao dostupna istraživanja te da je došao do zaključka suprotnog Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i brojnim drugim nezavisnim istraživačima.

U Britaniji je provedeno i 12 milijuna eura vrijedno istraživanje o zdravstvenim rizicima mobitela, koje također nije potvrdilo strahovanja o opasnostima ovih uređaja. No, voditelj istraživanja priznao je da "nije moguće isključiti mogućnost da bi se za nekoliko godina mogao pojaviti rak".

Prošle je godine francuska vlada preporučila smanjenje korištenja mobitela, posebno kod djece. Njemačka također savjetuje građanima da upotrebu mobitela svedu na najmanju moguću mjeru.

"Istina je da još ne znamo točno kakvi će biti učinci od zračenja koje emitiraju mobiteli i mobilni odašiljači", slaže se i stručnjak za okoliš dr. Matt Salzmann, koji smatra da zasad nije moguće utvrditi stupanj sigurnosti ili opasnosti mobilnih telefona, naglašavajući da jednostavno još nije proteklo dovoljno vremena da bi sve moguće posljedice isplivale na površinu. Moguće je, dakle, da će do posljedica doći za 15, 20 ili 30 godina od uvođenja mobilnih tehnologija.

DJECA KAO KORISNICI MOBITELA NAJUGROŽENIJA

Postoje naznake da su od mobitela najugroženija djeca, jer im je organizam najmanje otporan na zračenja. Jedno je britansko istraživanje otkrilo da djeca majki koje su u trudnoći koristile mobitele imaju 54 posto više emocionalnih poremećaja od ostale djece. Prema tom istraživanju, dovoljna su dva ili tri korištenja mobitela dnevno za povećanje rizika od dječje hiperaktivnosti, pomanjkanja pozornosti, anksioznosti i drugih emocionalnih smetnji.

Istraživanje je uključilo 13.000 žena, a najveći rizik, čak 80 posto, zabilježen je kod djece koja su i sama koristila mobitel prije sedmog rođendana, pored toga što su im majke mobilno telefonirale tijekom trudnoće. Nedugo prije ovog istraživanja, ruska agencija za kontrolu zračenja izjavila je da opasnost mobitela za dječje zdravlje nije mnogo manja od opasnosti od duhana i alkohola.

Stručnjaci smatraju da su djeca najugroženija od radijacijskih oštećenja zbog toga što su im lubanje tanje, a živčani sustav u razvoju. "Djeca ne bi trebala rabiti mobitel osim kad je to apsolutno nužno", poručio je prof. Hansson Mild.