Povratak kulturi dojenja

Žensko zdravlje / Trudnoća i majčinstvo Petra Dragaš primalja, prvostupnica sestrinstva

Teškoće dojenja prolaznog su karaktera, pa ne treba prebrzo odustajati jer će dugoročno i majka i dijete imati puno više koristi

Nesporno je da je dojenje najbolji način prehrane dojenčeta. Ono definira čovjeka sisavca. Tijekom ljudske povijesti, 99 posto vremena u kojem čovjek postoji kao vrsta majke su svoju djecu nosile sa sobom i dojile ih gotovo neprestano (sistem "nošenja").

Odmak od prirodnog

Posljednjih šezdesetak godina prehrana kravljim mlijekom sve je učestalija u razvijenim i nerazvijenim zemljama. Do toga je djelomično došlo jer se promijenila uloga žene u društvu, koja zbog zaposlenosti i nije uvijek u mogućnosti nositi dijete sa sobom i dojiti ga. Prelazi se na sistem "gniježđenja", to jest dijete se smješta u sobu i krevetić, odvojeno je od roditelja, hrani se svaka dva do četiri sata iz bočice, itd. A majčino mlijeko zamijenjeno je mlijekom druge vrste (kravlje, kozje...), koje je inače prilagođeno potrebama mladunčadi te vrste, a ne čovjeku, zbog čega se industrijski prilagođava humanom mlijeku. No, bez obzira na velik napredak u njegovu prilagođavanju, adaptirano mlijeko vjerojatno nikad neće u potpunosti moći zamijeniti humano mlijeko.

Majčino mlijeko ipak najbolje

Na prijelazu u 21. stoljeće našli smo se pred velikim zaokretom - povratkom kulturi dojenja. Za razliku od većine visoko razvijenih zemalja, u našoj zemlji majkama je još uvijek omogućen dulji rodiljni dopust, a za to vrijeme može se posvetiti djetetu i dojenju, i to svakako treba iskoristiti.

Novorođenče treba hraniti kad god pokaže znakove gladi, kao što su pojačana aktivnost, guranje ručica u usta, otvaranje usta i traženje dojke ustima

Dojenje nije uvijek lako, stoga unaprijed treba biti spreman na to da su uz dojenja vezane određene teškoće - zastoj mlijeka, ragade na bradavicama, uvučene bradavice i dr. No, kako su ipak prolaznog karaktera, ne treba prebrzo odustajati jer će dugoročno i majka i dijete imati puno više koristi i zadovoljstva ako se ustraje u dojenju.

Znanstveno stajalište moderne pedijatrije je da je dojenje najzdraviji način prehrane zdravog djeteta, a taj stav dodatno se argumentira osnovnim karakteristikama majčina mlijeka i dobrobiti za dojenče:

  • mlijeko iz dojke je sterilno i sadržava brojne zaštitne tvari;
  • kemijski sastav je prilagođen prirodnim potrebama novorođenčeta i osobinama njegova probavnog sustava (potpuna i savršena hrana);
  • svojim bjelančevinama (albumini) ne izaziva alergijske reakcije probavnog sustava;
  • dojenje na prsima omogućava optimalan emocionalni razvoj djeteta i kontakt između majke i djeteta;
  • dojenje na prsima je najjeftiniji način prehrane, što se u većem dijelu svijeta ne može zanemariti kao vrlo važan čimbenik;
  • isključivo dojenje idealan je način prehrane i dovoljno je za optimalan rast i razvoj djeteta u prvih šest mjeseci života;
  • majčino mlijeko preferirana je namirnica za novorođenčad, uključujući prerano rođenu djecu i bolesnu novorođenčad, uz rijetke iznimke;
  • dojena djeca imaju razvijeniji vid, govor i općenito jači psihomotorni razvoj;
  • dojenje se povezuje i s mogućim poboljšanjem djetetova kongnitivnog (mentalnog) razvoja, te može pozitivno utjecati na stupanj inteligencije kod djece i njihovo ispunjavanje standardnih testova u školi.

Kako uspješno dojiti

Dojenje treba započeti što je moguće prije nakon poroda, obično već tijekom prvih pola sata nakon poroda, jer rano stavljanje na prsa potiče produkciju mlijeka. Majčino mlijeko je punovrijedna hrana za koju nema odgovarajuće zamjene prvih nekoliko mjeseci djetetova života.

Novorođenče treba hraniti kad god pokaže znakove gladi, kao što su pojačana aktivnost, guranje ručica u usta, otvaranje usta i traženje dojke ustima. Plač je krajnji indikator gladi. To u početku može biti svakih dva sata, no ubrzo će se vrijeme između dva hranjenja produljiti, a ritam ustaliti, tako da će dijete tijekom 24 sata imati šest do sedam obroka.

U početku vrijedi pravilo: što se češće dijete stavlja na prsa, to će se i količina proizvedenog mlijeka povećati u skladu s njegovim potrebama. Čak i ako traži dojku 15-20 minuta poslije obroka, ne odbijajte ga. Normalno je da dijete u prvih nekoliko mjeseci na majčinim prsima bude i 10 do 20 puta na dan. Uzmite u obzir i činjenicu da dijete neće svaki put tražiti dojku samo zato što je gladno. Nekad će se željeti samo utješiti. No bez brige, s vremenom ćete naučiti bolje razumijevati potrebe svojeg mališana, tako da će stavljanje djeteta na prsa postajati sve rjeđe.

Dijete treba pustiti da samo odredi koliko će dugo sisati tijekom svakog podoja i u tome ga ne bi trebalo ograničavati. Poštujte djetetov instinktivni ritam sisanja. Ako se u njega stalno miješate ili ga prekidate prije vremena, dijete neće posisati masnije i hranjivije mlijeko koje navire u zadnjoj fazi dojenja.

Dijete obvezno stavljajte na prsa i tijekom noći, što će osigurati uspješno dojenje dulje vrijeme. Iznimno je važno da dijete između 3 i 8 sati ujutro sisa dva do tri puta. I nemojte se zabrinjavati mišlju da se djetetov želučić mora odmarati tijekom noći. Probavni sustav novorođenčeta spreman je često primati majčino mlijeko. Ako se dijete prestalo buditi noću, probudite ga i ponudite mu dojku, jer se tako potiče ponovno punjenje dojki, tj. stvaranje mlijeka.

Noćno dojenje ne mora postati noćna mora. Majci neće biti teško probuditi se tijekom noći ako nauči dojiti ležeći i odluči da će neko vrijeme dijete spavati s njim. To je bezopasno, ali samo pod uvjetom da majka prije spavanja ne pije alkoholna pića ni tablete za smirenje, a poželjno je i da ima miran san.

Za dojenje treba osigurati dovoljno vremena i mirnu atmosferu, bez ometanja sa strane. Tim bliskim tjelesnim kontaktom majka upoznaje svoje dijete i uspostavlja se snažna emocionalna veza između majke i djeteta.

Ako je proizvodnja mlijeka dovoljna, pri svakom podoju djetetu treba ponuditi jednu dojku. Ako to nije dovoljno, ponudi se i druga dojka (tom dojkom započinje se sljedeće hranjenje).

Hranjenje se ne smije naglo prekinuti, jer to za majku može biti bolno. Savjetuje se staviti kažiprst između dojke i usta djeteta i blago ga odmaknuti od prsa.

Nakon dojenja dijete treba uspraviti i lagano mu masirati leđa kako bi se što lakše oslobodilo nagutanog zraka.

Nakon hranjenja bradavice treba ostaviti neko vrijeme na zraku da se osuše. Mlijeko koje se osuši na bradavici ne treba prati jer sadrži tvari koje sprječavaju upalu dojki.

Ne koristiti dude i bočice. Ako se kombiniraju dojenje i bočica, dijete će biti zbunjeno, jer iz bočice mlijeko teče brže i lakše, a zamjenska duda je tvrđa i otpornija, pa je može gristi. Kad se dijete ponovno nađe na majčinoj dojci, prema njoj se može ponašati s manje opreza - gristi bradavicu jer iz nje mlijeko ne curi tako lako, a može i odbiti prsa. Zbog toga u slučaju nužnog dohranjivanja hranu treba davati na žličicu.

Dijete koje se hrani majčinim mlijekom ne mora piti vodu. Majčino mlijeko sadrži 90 posto vode. Višak vode u djetetovu želucu smanjuje tek i potiče nadimanje.

Dojenom djetetu ne trebaju nikakvi dodaci, poput šećera, umjetne hrane i sl., osim ako za to ne postoji medicinska indikacija.

Dodatke prehrani treba izbjegavati kad god je moguće. Ako se već koriste, onda ih treba koristiti tek nakon što je dojenje već dobro uspostavljeno.

Mlijeko iz dojki nije potrebno izdajati. Ako se dijete doji prema njegovim potrebama, u dojci će se stvarati upravo onoliko mlijeka koliko je djetetu potrebno. Višak koji bi se eventualno izdojio neće biti potreban.

Izdajanje pomaže jedino u slučaju zastoja mlijeka ili nakon što se poslije rodiljnog dopusta majka vraća na posao.

Pravilna prehrana majki utječe na sastav mlijeka i pretpostavka je dostatne opskrbe djeteta hranjivim nutrijentima. Na jelovniku majke koja doji trebala bi se naći dovoljna količina namirnica biljnog podrijetla (2/3), uz dovoljno žitarica (kruha, riže, tjestenine i krumpira), svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, kao važnih izvora kalcija i željeza. Dovoljno je pet obroka dnevno.

Dojilje bi trebale piti dovoljno tekućine te paziti na dostatan unos vitamina, minerala i elemenata u tragovima, koji se dojenjem gube i nužno ih je nadoknaditi.

Uputno je dojiti što dulje. Neki pedijatri preporučuju da to bude sve do jedne i pol ili dvije godine djetetova života. Jer, majčino mlijeko jedinstvena je prirodna hrana, izvor lako probavljivih nutrijenata koje djetetov organizam najbolje apsorbira.

Majčino mlijeko preferirana je namirnica za novorođenčad, uključujući prerano rođenu djecu i bolesnu novorođenčad, uz rijetke iznimke

Ako još dvojite trebate li dojiti ili ne, ili s dojenjem imate problema, obvezno potražite stručni ili prijateljski savjet. I pritom uvijek imajte na umu da je majčino mlijeko najbolja, a ujedno i najjeftinija hrana koju možete dati svom djetetu. Zato je od iznimne važnosti potruditi se da dojenje bude uspješno i da dijete što je moguće dulje zadovoljno sisa na majčinim prsima.

Datum objave članka: 1. 3. 2013.