Melanin u suvišku
Hipermelanoze su rezultat pojačane proizvodnje melanina u koži i najveći su estetski problem od svih hiperpigmentacija kod žena mlađe i srednje životne dobi
Što je melanin?
Melanin je smeđi pigment koji ima ulogu zaštite kože i cijelog organizma od štetnog djelovanja sunčeva zračenja. Sintetizira se u melanocitima, stanicama koje su raspoređene u bazalnom dijelu epidermisa, površinskog sloja kože. Nakon sinteze, melanin se u formi granula premješta na površinu kože i ulazi u epidermalne stanice (jedna pigmentna stanica opskrbljuje pigmentom 30 do 40 epidermalnih stanica). Enzimsku djelatnost tijekom sinteze melanina iz aminokiseline tirozina kontroliraju hormoni hipofize i nadbubrežne žlijezde.
U ovisnosti o količini i načinu raspodjele melanin u najvećoj mjeri uvjetuje boju kože. Količina stvorenog melanina u koži ovisi o rasi, genetskoj predispoziciji (koja određuje prirodnu boju kože) i izloženosti UV zračenju (tamnjenje kože obrambena je reakcija protiv oštećenja izazvanih djelovanjem UV zraka). Tako će stanovništvo bijele rase, koje živi u geografskom području s jačom sunčevom insolacijom, imati više melanina u stanicama kože (primjer kod nas je mediteranski tip pigmentacije kože).
Prema količini pigmenta na koži koja nije izložena suncu (npr. unutarnja strana nadlaktice) i reakciji kože nakon određenog vremena izloženosti UV zrakama, razlikujemo četiri tipa kože, u rasponu od tipa I, tj. kože s vrlo malo pigmenta i obveznom pojavom crvenila i opeklina na UV izloženost do tipa IV tj. kože s izrazito puno pigmenta i bez reakcija na UV izloženost.
PIGMETNI O KOJIMA OVISI BOJA NAŠE KOŽE
* pigmenti iz krvnih stanica (plavi i crveni oksihemoglobin)
* žuti pigmenti (karotenoidi koje unosimo hranom)
* smeđi pigment melanin (u najvećoj mjeri odgovoran za boju kože)
Što je hiperpigmentacija, a što hipermelanoza?
Danas uglavnom govorimo o štetnom djelovanju ultraljubičastog dijela sunčeva spektra, tj. UVA i UVB zrakama koje se okrivljuje za nastanak raka kože, malignu transformaciju madeža, starenje kože, a osobito za preuranjeno starenje kože (photoaging). Svi ti procesi nastaju kao rezultat dugogodišnjeg izlaganja suncu, pri čemu se štetni učinci kumuliraju. Iako su dobro proučeni, još uvijek su cilj mnogih medicinskih istraživanja. Zna se da su kod UVB zračenja štetne zrake valnih duljina od 290 do 320 nm, a kod UVA od 320 do 400 nm.
Osim starenja kože i bolesti koje doista mogu ugroziti ljudsko zdravlje, sunčeva svjetlost igra važnu ulogu u stanjima koja nazivamo poremećaji pigmentacije, u ovom slučaju hiperpigmentacije kože.
Hiperpigmentacije nastaju ili zbog povećana broja pigmentnih stanica u koži ili zbog njihove pojačane funkcije, odnosno povećana stvaranja pigmenta melanina. Višak pigmenta može se odlagati u površinskom sloju kože, epidermisu, ali i u dubljem sloju, dermisu, gdje je inače vrlo nedostupan djelovanju sredstava za izbjeljivanje kože.
Ipak, pod pojmom hiperpigmentacije najčešće se podrazumijevaju promjene u kojima se proces odvija u epidermisu i tada se zovu hipermelanoze (hypermelanosis). Mogu biti rezultat dvaju tipova promjena, u podlozi kojih se nalazi nekoliko činitelja, među njima genetski, hormonalni i količina izlaganja suncu, tj. UV zračenje:
- melanocitna hipermelanoza - nastaje zbog povećanja broja pigmentnih stanica, što vodi povećanoj proizvodnji pigmenta
- melanotička hipermelanoza - nema znatnijeg povećanja broja pigmentnih stanica u epidermisu, ali je bitno povećana sinteza pigmenta melanina.
Hipermelanoze, među koje ubrajamo staračke pjege, sunčane pjege i melazmu, najveći su estetski problem od svih hiperpigmentacija kod žena mlađe i srednje životne dobi. Uglavnom se javljaju na koži lica i potrebno je uložiti prilično truda kako bi se učinile estetski prihvatljivima.
Staračke pjege
Najuspješniji oblik borbe protiv staračkih pjega je prevencija - ne izlagati se jakom suncu i upotrebljavati sredstva s visokim zaštitnim faktorom, uz primjerenu njegu kože.
Kad su promjene već izražene, odstraniti se mogu sredstvima za izbjeljivanje kože, kremama s retinoičnom kiselinom, nanošenjem voćnih kiselina, kojičnom kiselinom, C vitaminskim serumima, krioterapijom (zaleđivanje tekućim dušikom) ili laserom. Za koji oblik terapije ćemo se odlučiti, ovisi o kliničkoj manifestaciji, tj. raspodjeli promjena po tijelu, mjestu na kojem ćemo provoditi terapiju i stanju kože.
Sunčane pjege
Sunčane pjege (solarni lentigo) kozmetska su anomalija, česta kod crvenokosih ljudi (tipovi kože I i II), koja se nasljeđuje autosomalno dominantno. Pjege su najčešće na licu - obrazima i nosu, ramenima i dekolteu. Veličina im je nekoliko milimetara, a boja im varira od žućkaste do smeđe. Prisutne su već u ranoj dječjoj dobi, a obično se prvi put pojave između treće i šeste godine.
Po tipu promjena ubrajaju se u melanotičke hipermelanoze, kod kojih ne nalazimo povećan broj pigmentnih stanica nego samo povećanu sintezu melanina. Ako ih želimo odstraniti, najvažnija je zaštita od sunčevih zraka. Teže ih je izbjeljivati nego staračke pjege, a rezultati najčešće nisu trajni.
kožne pjege koje nastaju pojačanom sintezom melanina u melanocitima bazalnoga sloja, bez porasta broja melanocita
Melasma ili chloasma
Uz to što je uzročno povezujemo s trudnoćom, javlja se i u žena koje uzimaju hormonsku kontracepciju, a mogu je izazvati i neki drugi lijekovi, npr. difenilhidantoini.
Određeni broj slučajeva je idiopatski, što znači da njezinu pojavu ne povezujemo niti s hormonalnim promjenama niti s uzimanjem drugih lijekova. Prema nekim autorima, idiopatska melazma ipak se može dovesti u korelaciju s blagom, klinički beznačajnom disfunkcijom jajnika.
Učestalost je prilično visoka, osobito u mlađih, tamnoputih žena, a u našim krajevima žena s mediteranskim tipom kože. U svijetu je najrasprostranjenija u žena s Bliskog istoka, iz Indije, Južne Amerike i Azije. U 90 posto slučajeva melazma se javlja u žena, a samo u 10 posto u muškaraca.
Moguće je da, uz navedene uzroke, određenu ulogu u pojavi melazme ima i kozmetika. Poznato je da kreme koje sadrže biljna eterična ulja i druge fotosenzibilizatore, osobito one biljnoga podrijetla, nakon nanošenja i izlaganja suncu mogu uzrokovati mrljaste hiperpigmentacije.
Parfemi također izazivaju hiperpigmentacije na svjetlu izloženim područjima, pa ih možemo povezati s rubnim promjenama na licu ili vratu i području oko uha, gdje se najčešće i nanose. Upitno je imaju li te promjene istu patogenezu kao melazma, odnosno sudjeluju li u nastanku bolesti ili su stanja posve odvojena od melazme u užem smislu. Takva stanja nazivamo kozmetički dermatitis, odnosno hiperpigmentirani kozmetički dermatitis. Karakteriziran je smećkasto-sivim ili crvenkasto-smeđim, simetrično smještenim promjenama, koje nisu oštro ograničene, a razvijaju se ubrzo nakon nanošenja inkriminiranog preparata i izlaganja suncu. Promjene traju mjesecima, a tipično je da se vrlo sporo povlače nakon prekida primjene uzročnog preparata, tako da je katkad potrebna i cijela godina.
Prema tipu bolesti, melazma se ubraja u melanotičke hipermelanoze, što znači da broj pigmentnih stanica nije znatno povećan, a njihova aktivnost i sinteza pigmenta melanina izrazito su povećani. Pigment se nalazi u epidermisu i u nekim slučajevima melazme u dubljim slojevima kože. Što zapravo izaziva povećanu produkciju pigmenta, još nije sasvim poznato. Navedeni činitelji, kao što su hormoni, lijekovi, biljni fotosenzbilizatori i djelovanje UV zraka, samo su dijelovi nepotpuna mozaika.
Klinička slika melazme tipična je i lako prepoznatljiva: na licu, najčešće simetrično, nalazimo svijetlo do tamnosmeđe ili sivo-smeđe mrlje, nepravilna oblika (geografskih rubova) i jednolike raspoređenosti boje. U dvije trećine pacijenata te promjene smještene su na središnjim dijelovima lica: obrazi, čelo, nos, gornja nadusnica i brada. Kod manjeg postotka promjene se mogu naći na vanjskim dijelovima lica uz rub donje čeljusti, još rjeđe na nadlakticama. Trudnička melazma može spontano nestati mjesecima nakon poroda, a nepredvidivo je hoće li se pojaviti u idućim trudnoćama. I melazma uzrokovana kontraceptivima može spontano nestati nakon prekida uzimanja hormona, a najlošiju prognozu ima idiopatska melazma.
Hipermelanoze - preparati za izbjeljivanje
Od preparata za izbjeljivanje sigurno je najpoznatiji hidrokinon, koji se upotrebljava u koncentraciji od 1,5 do dva posto za kozmetičke preparate, odnosno četiri do pet posto u medicinskim kremama. Obično se koristi dva puta dnevno tijekom šest do osam tjedana. Tijekom terapije može doći do iritacijskog crvenila i ljuštenja kože. Veći je problem ako se pojave depigmentacije, mjesta gdje je pigment sasvim razoren. Osobito treba izbjegavati neke derivate hidrokinona (monobenzil, monoetil i monometil eter), jer češće imaju neželjene učinke.
Upotrebljavaju se i kreme s retinoičnom kiselinom (derivat A vitaminske kiseline), također u različitim postocima. Prilikom primjene moguća je pojava iritacije koja se može izbjeći pravilnom uporabom i postupnim povišenjem koncentracije lijeka. Primjenjuju se slično kao i hidrokinon.
Preparati kao što su azeleična kiselina i neki "nehidrokinonski" izbjeljivači (npr. 40-postotni koncentrat likorisa u glabridinu), ne izazivaju iritaciju kože ili se kod vrlo osjetljive kože javlja zanemariva iritacija.
Preparati za izbjeljivanje sadrže C vitamin u koncentraciji od pet do 20 posto za kozmetičku primjenu, odnosno do 40 posto za profesionalnu uporabu. C vitamin najčešće se upotrebljava u kombinacijama s drugim pripravcima za depigmentaciju.
Kemijski piling voćnim kiselinama, trikloroctenom, fenolnom ili kojičnom kiselinom, kao i odstranjivanje hiperpigmentacija krioterapijom (tekući dušik) ili laserom, radikalniji su zahvati. Mora ih izvoditi iskusan liječnik jer postoji mogućnost da ostanu neželjene promjene - osim depigmentacija i ožiljaka, navedeni postupci mogu uzrokovati hiperpigmentaciju jaču od početne.
Svi navedeni preparati i tretmani mogu se i kombinirati, što je u otpornim slučajevima i nužno. Tako širok spektar ljekovitih sredstava i postupaka u tretiranju hiperpigmentacija upućuje na to da je liječenje melazme još uvijek terapijski problem, posebice zbog nepoznata uzroka i čestog povratka.
Prevencija hiperpigmentacija
Saznajte više o zaštitnim filtrima u sredstvima za zaštitu od sunca i kako odabrati.
Izvor fotografija: Shutterstock
