Laser u dermatologiji - selektivnost i preciznost

Bolesti i stanja / Kožne bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Primjenom laserske zrake određene valne duljine postiže se selektivno uništenje ciljanog tkiva bez većeg toplinskog oštećenja okolnog tkiva

Riječ laser akronim je engleskog izraza Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation, što u slobodnom prijevodu znači pojačavanje svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja. Nakon što je 1960. T. Maiman izradio prvi laser od sintetičkog rubina, nastavljena su brza istraživanja i usavršavanja laserskih uređaja. Revolucija u laserskoj tehnologiji znatno je utjecala na medicinu u cijelosti, osobito na korektivnu dermatologiju, tako da su laseri danas u žarištu zanimanja liječnika, javnosti i medija.

U dermatovenerologiji laser se uspješno primjenjuje već više od četiri desetljeća, otkako je L. Goldman 1963. objavio prve rezultate liječenja promjena na koži rubinskim laserom. Brz razvoj laserske tehnologije u posljednjem desetljeću obogatio je terapijske mogućnosti i donio uspješno uklanjanje brojnih prirođenih i stečenih promjena na koži, kao što su vaskularne i pigmentne promjene, dobroćudne tumorske tvorbe, tetovaže, nepoželjne dlake, bore i ožiljci.

Teorija selektivne fototermolize

Ciljano odstranjivanje različitih kožnih promjena temelji se na teoriji selektivne fototermolize. Ona se zasniva na spoznaji da kromofore (biološki aktivne molekule) kože, kao što su hemoglobin, melanin i voda, apsorbiraju specifičnu valnu duljinu svjetla. Primjenom laserske zrake određene valne duljine (laseri emitiraju svjetlo samo jedne valne duljine) koja odgovara maksimumu apsorpcije kromofore koju sadrži određeno oštećenje, postiže se selektivno uništenje ciljanog tkiva bez većeg toplinskog oštećenja okolnog tkiva. Tako je postignuta znatna prednost lasera pred drugim terapijskim metodama, a to je selektivnost pri uklanjanju promjena na koži.

Promjene na udaru lasera...

Vaskularne (krvožilne) promjene

Laseri koji se koriste u liječenju vaskularnih promjena su KTP (potassiumtitanyl-phosphate) laser, Copper Vapor/Bromide laser, Neodymium YAG laser te, osobito, pulsni DYE laser. Promjene koje se pomoću njih mogu tretirati su teleangiektazije, naevus araneus (spider naevus), naevus flammeus (plameni madež), hemangiomi i angioma senile (cherry angioma).

Obično je riječ o vrlo dobro podnošljivim i učinkovitim tretmanima, za koje najčešće nije potrebna ni lokalna anestezija, nego je dovoljno samo hlađenje smrznutim gelom. Iznimku čine tretmani plamenog madeža i hemangioma kod djece, kod kojih su često potrebni opća anestezija i višestruki tretmani. Ostale vaskularne promjene mogu se ukloniti u samo nekoliko tretmana. Nakon njih zaostaje crvenilo kože, a mogu se pojaviti i krastice koje iščezavaju za sedam, osam dana. Poslije tretmana, osobito kod promjena na licu, valja izbjegavati izlaganje ultraljubičastom svjetlu (sunce, solarij) najmanje mjesec dana. Tretmani se ponavljaju u intervalima od četiri do pet tjedana.

Pigmentne promjene i tetovaže

U liječenju pigmentnih lezija koriste se Q-switched ruby laser, Q-switched Neodymium YAG laser, Q-switched Alexandrite laser i pulsni DYE laser. Laserima je moguće ukloniti različite pigmente lezije kao što su staračke pjege (solarni lentigo), sunčane pjege, pjege boje bijele kave (café au-lait makule), naevus Ota, naevus Ito, naevus Becker te amaterske, profesionalne i traumatske tetovaže.

Dubina i gustoća pigmenta određuju broj laserskih tretmana potrebnih da se ukloni pojedina lezija (npr. za solarni lentigo dovoljni su jedan do dva tretmana, a za profesionalne tetovaže i desetak). Obično se koristi mješavina lokalnih anestetika u obliku kreme koja se nanosi sat vremena prije zahvata, čime tretmani postaju gotovo bezbolni.

Za uklanjanje profesionalnih tetovaža potrebno je prosječno osam do 12 tretmana, a amaterskih prosječno četiri do šest. Učestalost tretmana je svakih četiri do šest tjedana. Crne, tamnozelene i tamnoplave tetovaže lakše je ukloniti nego one koje sadrže crveni, narančasti ili žuti pigment. Najčešća neželjena pojava tretmana pigmentnih lezija i tetovaža su promjene pigmentacije kože, što je osobito često kod tamnoputih osoba.

Uklanjanje dlaka

Pretjeran rast dlaka na estetski neprihvatljivim mjestima (npr. lice) može biti rezultat utjecaja različitih uzročnih čimbenika kao što su nasljedstvo, endokrini poremećaj ili neki lijekovi. Za dugotrajno uklanjanje dlaka laserski su tretmani metoda izbora. Laseri koji se pritom koriste su pulsni diodni laser, dugopulsni Ruby laser, dugopulsni Alexandrite laser, Q-switched Neodymium YAG laser i dugopulsni Neodymium YAG laser.

S obzirom na to da je ciljana kromofora pigment melanin u korijenu dlake, laseri su učinkoviti u uklanjanju smeđih ili crnih dlaka, no nemaju dovoljnu učinkovitost za uklanjanje svijetlih ili sijedih dlaka. Integrirani uređaj za istodobno hlađenje kože osigurava izvrsnu podnošljivost tretmana i smanjuje rizik razvoja nuspojava. Nakon tretmana prisutni su crvenilo i blag otok tretiranog područja koji prolaze u sljedeća 24 sata. I poslije ovog tretmana potrebno je izbjegavati izlaganje UV svjetlu, čime se rizik od nastanka hiperpigmentacija i hipopigmentacija kože smanjuje na najmanju moguću mjeru. Za postizanje optimalnog učinka potrebno je prosječno pet do šest tretmana u razmacima od mjesec dana.

Ožiljci

Atrofični ožiljci mogu se ublažiti CO2 laserom i Erbium YAG laserom, a hipertrofični i keloidni najbolje reagiraju na pulsni DYE laser. Važno je napomenuti da se ožiljci mogu ublažiti, ali nikad potpuno ukloniti.

Laserski "resurfacing" i uklanjanje benignih tvorbi

Za laserski resurfacing i uklanjanje benignih tvorbi koriste se CO2 laseri i Erbium YAG laseri. Laserskim resurfacingom uklanjaju se površinski slojevi kože, čime se može poboljšati tonus kože, smanjiti bore i promjene pigmentacije koje su nastale kao posljedica dugotrajnog izlaganja UV svjetlu. Prednosti te tehnike nad tradicionalnim metodama, poput dermoabrazije i kemijskog peelinga, su preciznost i dobra kontrola samog postupka.

CO2 laser tradicionalno se smatra zlatnim standardom za laserski resurfacing. Njegovi učinci uključuju površinsku vaporizaciju tkiva, stezanje kolagena i stvaranje novog. Međutim, vrijeme cijeljenja kože je dugotrajno (i do dva tjedna). Zato se danas sve više koristi Erbium YAG laser koji omogućuje brže cijeljenje uz manji rizik neželjenih popratnih pojava. CO2 laseri i Erbium YAG laseri koriste se i za uklanjanje benignih tvorbi na koži kao što su seboroične keratoze, hiperplazija lojnih žlijezda, fibromi te neki benigni tumori kože (npr. siringomi). Riječ je o relativno jednostavnim, učinkovitim i jednokratnim zahvatima u lokalnoj anesteziji.

Laserski resurfacing spada u najsloženije laserske zahvate koji zahtijevaju opću ili lokalnu anesteziju i posebnu poslijeoperativnu njegu. Nakon zahvata zaostaje višemjesečno blaže crvenilo tretirane kože. Moguće komplikacije su bakterijske i virusne infekcije, ožiljci i promjene pigmentacije kože.

Primjena lasera u budućnosti...

Primjena lasera u dermatologiji kontinuirano se razvija. Razvijaju se novi uređaji za terapiju različitih dermatoloških bolesti i stanja, dok se laseri koji se već koriste mijenjaju kako bi bili sigurniji i učinkovitiji te imali širu kliničku primjenu.

U prvoj skupini uređaja nalazi se, na primjer, Xenon Chloride excimer laser koji se pokazao korisnim za liječenje autoimunih bolesti (npr. psorijaza, vitiligo). U drugoj je skupini Neodymium YAG laser, izvrstan primjer kako tehnološki napredak može dovesti do šire kliničke primjene pa se tako danas on primjenjuje i za lasersku lipolizu te liječenje onihomikoze.

Datum objave članka: 1. 9. 2018.