Mislim, dakle jedem organsko

Organska hrana ili proizvodi iz ekološkog uzgoja sve više ulaze u našu svakodnevicu. Iako u Hrvatskoj približno 15 posto potrošača kupuje organsko, trend rasta je linearan i popularnost se penje iz godine u godinu. Budući da su organski proizvodi obično skuplji od konvencionalnih, potrošače često zanima opravdava li cijena kvalitetu i zdravstvene blagodati tako proizvedene hrane.

Ekološki uzgojena hrana je ona koja tijekom uzgoja, proizvodnje, tvorničke obrade i skladištenja nije podvrgnuta tretiranju sintetskim pesticidima i herbicidima, kao ni drugim umjetnim kemijskim sredstvima. Ekološka hrana ne sadrži genetski modificirane sirovine, a cilj joj je održivi sustav poljoprivrede. U stočarstvu i peradarstvu također se poštuju načela prirodnog uzgoja bez upotrebe kemikalija, antibiotika i hormona, s tim da je životinjama omogućeno slobodno kretanje u prirodnom ambijentu. Ekološki uzgoj životinja podrazumijeva njihovu slobodnu ispašu u prirodi. Stoka se, osim svježom travom, hrani isključivo ekohranom i strogo je zabranjeno hranjenje životinja nusproizvodima životinjskoga podrijetla, a zabranjeno je i liječenje antibioticima. Ako je nužno životinju liječiti antibioticima zbog bolesti, meso te životinje u prodajnom lancu ne smije nositi oznaku ekoproizvoda. Proizvodnja organske hrane naglasak stavlja na zaštitu i očuvanje okoliša i tla.

Postoji nekoliko pravaca u ekopoljoprivredi. Biološko-dinamička poljoprivreda je pravac nastao davne 1924. godine, koji se temelji na postavkama antropozofije (uzgoj sukladan mjesečevim mijenama, položaju sunca i mjeseca i slično). Organsko-biološko ratarstvo i povrćarstvo nastalo je 1971. godine, a amiška poljoprivreda najstariji je oblik ekopoljoprivrede koji se počeo primjenjivati prije 400 godina u Francuskoj, a karakterizira je isključivo ručna obrada tla. Pravac ekološkog uzgoja pod nazivom održiva poljoprivreda podrazumijeva uzgoj biljaka i stoke jednom neodvojivom jedinicom.

Ekoproizvod je proizvod s 95 posto ili više ekoloških sastojaka. Preostalih pet posto ostavlja se za slučaj onečišćenja iz atmosfere, poput kiselih kiša ili pesticida donesenih vjetrom sa susjednog imanja i slično. Što sve ulazi u ovih pet posto, točno je definirano pa tako, primjerice, nije moguće marmeladu zaslađivati bijelim rafiniranim šećerom jer se onda gubi dosljednost nego to moraju biti prirodni sastojci koji ne posjeduju certifikat (npr. voda koju je nemoguće certificirati), a točan popis dopuštenih proizvoda koji se mogu naći u tih pet posto propisuje Ministarstvo.

Britansko udruženje UK Soil Association smatra kako je ekološki uzgoj općenito energetski učinkovitiji sustav proizvodnje hrane jer se takvim načinom proizvodnje ne koriste umjetna gnojiva na bazi dušika koja se dobivaju preradom nafte. Britanci procjenjuju kako je ekološki uzgoj 26 posto energetski učinkovitiji u usporedbi s konvencionalnim načinom proizvodnje.

Brojne studije bavile su se pitanjem usporedbe nutritivne vrijednosti eko i konvencionalne hrane, no stručnjaci su daleko od konsenzusa. Neke studije pokazuju kako ekoproizvodi nemaju veću hranjivu vrijednost od konvencionalnih, a druge veličaju eko hranu kao superiornu, osobito po znatno većem sadržaju antioksidansa, što je sasvim logično i izvjesno. Ipak, važnost ekološki uzgojene hrane očituje se u načinu uzgoja kojim se postiže očuvanje okoliša te izbjegavaju ostaci pesticida, hormona i antibiotika u hrani.

Ekoproizvodi su u prosjeku 30 posto skuplji od konvencionalnih i zato što ih nema dovoljno. Drugim riječima, kad bi proizvodnja bila masovna, i cijene bi sigurno bile niže. Cijenu povećavaju i troškovi, poput strojeva za obradu zemlje i bioloških preparata koji ne onečišćuju zemlju i usjeve. U mnogim europskim zemljama cijene ekoproizvoda su pristupačnije od hrvatskih cijena jer ekološki uzgoj stimuliraju njihove vlade. Primjerice, u Francuskoj je jedan od načina stimuliranja ekoproizvodnje i odredba države da jelovnici u školama i javnim restoranima moraju sadržavati 40 posto ekoproizvoda domaćih proizvođača, zbog čega automatski raste i proizvodnja takvih proizvoda.

Znak ekoproizvod jamstvo je da je proizvod proizveden sukladno propisima o ekološkoj proizvodnji. Znak se dobiva na vrijeme od jedne godine, ili jedne vegetacije, i uz deklaraciju potvrđuje kvalitetu proizvoda. Dobivanje znaka povezano je s cijelim sustavom proizvodnje, stručnog nadzora i certifikacije. Ekološki proizvod, biološki proizvod i organski proizvod zapravo su sinonimi. Prvi naziv je službeni u Hrvatskoj, drugi se često koristi u Njemačkoj, dok je treći naziv međunarodni.

Istraživanje na vinskoj mušici (Drosophila melanogaster), objavljeno u znanstvenom časopisu PLOS One, ispitivalo je utjecaj hrane organskog podrijetla na dugovječnost, plodnost, stres i glad. Proizvodi organskog podrijetla, kao i hrana neorganskog podrijetla, kupljeni su u lokalnom supermarketu, a korištene namirnice bile su krumpir, soja, banane i grožđice.

Studija je ukazala na to da konzumacija organske hrane bolje utječe na zdravlje. Naime, vinske mušice koje su konzumirale organsku hranu bile su plodnije i dulje su živjele. S druge strane, rezultati nisu pokazali značajne razlike između konzumacije različito uzgojenih tipova hrane i stresa, odnosno gladi.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koje namirnice organskog podrijetla imaju pozitivan utjecaj na zdravlje, čime bi se objasnili i česti kontradiktorni rezultati dosad provedenih studija.

Primjer organskoga mlijeka

Američki znanstvenici htjeli su ispitati kako način proizvodnje mlijeka, organski ili konvencionalni, pridonosi neuravnoteženom unosu omega masnih kiselina putem hrane. Tijekom 18 mjeseci uzeto je 378 uzoraka mlijeka proizvedenih na oba načina u sedam različitih regija. Rezultati su pokazali da organski proizvedeno mlijeko sadrži bolji omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. Organski proizvedeno mlijeko sadržavalo je 25 posto manje omega-6 i 62 posto više omega-3 masnih kiselina. Znanstvenici objašnjavaju kako je razlog tome prehrana krava temeljena na različitim travama, leguminoznim smjesama i redovitoj ispaši, za razliku od krava koje proizvode mlijeko konvencionalnim putem.

Posebne blagodati za djecu

Jedna od najvažnijih blagodati koje organski uzgojena hrana pruža djeci jest to što ne sadrži niz poljoprivrednih kemikalija koje se upotrebljavaju u konvencionalnim metodama uzgoja. Brojni su razlozi zašto su pesticidi iz hrane nepoželjni osobito za djecu: mala djeca osjetljivija su na razvojna oštećenja izazvana ostacima pesticida, u fazi su ubrzana rasta i metabolizma, unose velike količine hrane po kilogramu tjelesne mase. Primjena organski uzgojene hrane posebice ima smisla u dojenačkoj dobi (do godine dana), s obzirom na to da je u tom razdoblju imunosni sustav posebno ranjiv. Prilikom odabira dječje hrane iz organskog uzgoja posebnu pozornost valja obratiti na oznake i certifikate. Certifikat Demeter jamči da je proizvod uzgojen po načelima biodinamičkog uzgoja, a standardi i zahtjevi koji se pritom moraju poštovati još su stroži od onih zakonski propisanih. Pritom se, osim na finalni proizvod, velik značaj stavlja i na očuvanje okoliša, bioraznolikosti i održivosti.