Grožđe - raznobojno, sočno i zdravo
Grožđe se potpuno uklapa u pripremu imunosnog sustava za hladnije dane, kad je organizam više podložan padu imunosti i različitim infekcijama
Ljeto je vrijeme obilja koje priroda nudi kroz raznovrsno voće i povrće, dozrelo uz pomoć sunca. Od jagoda i trešanja, preko marelica, breskvi, bobičastog voća, smokvi, dinja i lubenica do grožđa.
Vrijeme sazrijevanja grožđa je od kolovoza do listopada, pa se odlično uklapa u kasnoljetnu i jesensku pripremu imunosnog sustava za hladnije dane, kad je organizam više podložan padu imunosti i različitim infekcijama.
Nutritivne dobrobiti grožđa
https://www.vasezdravlje.com/hrana-i-zdravlje/brusnicaVinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica (Vitis silvestris), no puno je važnija kultivirana biljka (Vitis vinifera) koja se uzgaja u vinogradima kao trajnica i stalnim orezivanjem održava na željenoj visini.
Plod vinove loze, grozd, svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim, različito obojenim bobama dozrijeva upravo tijekom ljeta i nudi obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala prijeko potrebnih našem organizmu. Kad vidimo vinograd i uredno orezane grmove vinove loze, prva asocijacija je ukusno grožđe ili kvalitetno vino, premda se u ljekovite svrhe u pučkoj medicini koriste i listovi i cvjetovi loze.
Sadržaj zreloga svježega grožđa
Grožđani šećer, tanini, vinska, jabučna i limunska kiselina, minerali (kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan) i vitamini (A, C i gotovo svi vitamini B skupine, izuzev vitamina B12). Koža bobica puna je balastnih tvari, kakve su, primjerice, celuloza i pektin, zbog čega se grožđe smatra voćem koje pospješuje probavu i regulira rad crijeva, detoksicira organizam i pomaže izlučivanje vode iz tijela (djeluje diuretički). Optimalan omjer fosfora i kalcija u grožđu povoljno djeluje na metabolizam zglobova i kostiju. Naime, bobice grožđa obiluju anorganskim fosfatima, a fosfor je, uz kalcij i magnezij, sastavni dio svih koštanih struktura. Vitamin D (sunčani vitamin) povećava koncentraciju fosfora u serumu, koja je i inače nešto veća u proljeće i ljeto, a niža zimi. Stoga se kure grožđem savjetuju tijekom oporavka od ozljeda i prijeloma.
Crveno grožđe
Sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji, slično kao likopen iz rajčice, djeluje kao jak antioksidans. Ta dva biljna pigmenta daju crvenu boju voću i povrću, a sadrže ih još crveni grejp, šipak, lubenica, malina, jagoda, trešnja, crveni kupus i radič. Uz to što im daju boju, ti biljni pigmenti biljci pomažu da na suncu dozrije, a ne "izgori" te je istodobno štiti od insekata i drugih štetočina, čineći na neki način imunosni sustav biljke. Upravo te biološki aktivne tvari (flavonoidi) pomažu da se vitamini bolje iskoriste u našem organizmu i jača prirodna otpornost organizma. Crveno voće i povrće općenito štite srce, čuvaju pamćenje, smanjuju rizik od nekoliko vrsta raka i štite mokraćne organe.
Nadalje, crveno grožđe sadrži željezo i bakar, minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica (eritrocita) i sintezu hemoglobina, zbog čega se savjetuje anemičnim osobama i svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda, kao i zdravim osobama preventivno za stimulaciju rada crijeva i bubrega, a samim time i za odstranjivanje štetnih tvari iz organizma.
Crveno vino
Crveno vino već u količini od jedne čaše ima zaštitni učinak, pa se savjetuje osobama koje znaju uživati u umjerenim količinama. Znanstvene studije pokazale su da polifenoli iz crvenog vina blokiraju endotelin-1, tvar koja ima udjela u procesima ovapnjenja krvnih žila (ateroskleroze), i jedni su od ključnih čimbenika za nastanak koronarne bolesti srca.
Ljekovite kure grožđa (od nekoliko dana do nekoliko tjedana)
Ove kure, u trajanju od nekoliko dana do nekoliko tjedana, temelje se na činjenici da grožđe sadrži sve hranjive tvari potrebne za život: bjelančevine, jednostavne šećere, nezasićene masne kiseline, vitamine, minerale i biljna vlakna.
U voćnim danima, tijekom dvotjednih kura može se pojesti čak dva kilograma grožđa dnevno (bez kožice i sjemenki). Počinje se ujutro s pola kilograma grožđa, a jedan sat poslije doručkuje se šalica čaja s kriškom crnoga kruha. Prije podne ponovno se pojede jedna četvrtina do pola kilograma grožđa, također i sat vremena prije ručka, umjesto užine, i, konačno, sat vremena prije večere. Za ručak i večeru jelo se konzumira u malim količinama. Učinak ovakve kure je stimulacija probavnih organa, ubrzano odstranjenje štetnih produkata metabolizma, regulacija metabolizma vode i jačanje organizma.
Plod vinove loze, grozd, svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim, različito obojenim bobama dozrijeva upravo tijekom ljeta i nudi obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala prijeko potrebnih našem organizmu
Svježi grožđani sok
Sadrži najveće količine vitamina A, B i C u visoko koncentriranom obliku. Njegova povoljna djelovanja očituju se tako što:
- stimulira apetit
- pospješuje izmjenu tvari u organizmu (metabolizam) i izlučivanje štetnih tvari (detoksikacija)
- savjetuje se kod slabokrvnosti, upale sluznice crijeva i funkcionalnih bolesti crijeva te za usporavanje procesa ovapnjenja krvnih žila (ateroskleroze)
- pomaže u normaliziranju krvnog tlaka (jednako dobri rezultati postižu se u reguliranju kako povišenoga tako i niskoga krvnog tlaka).
Osušene bobice grožđa (grožđice ili rozine)
Dodatak žitaricama i mlijeku ili jogurtu može biti odličan doručak, koji se može kombinirati i s drugim vrstama voća. Nezaobilazan su dodatak slasticama (savijačama i kolačima). Dodaju se i u sladoled, ili se jednostavno koriste u kombinaciji s drugim sušenim voćem ili orašastim plodovima kao zamjena za slatkiše. Zimi se dodaju u kuhano vino zajedno s nekoliko klinčića, čime se dobije topli aromatizirani napitak koji stimulira cirkulaciju i grije. No, treba reći da 100 g grožđica sadrži oko 289 kcal, uglavnom zbog veće koncentracije fruktoze (voćnog šećera), pa s njihovom konzumacijom, baš kao i s vinom, treba biti umjeren.
Ulje grožđanih koštica
Takvo ulje, dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba, vrlo je cijenjeno i traženo. Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj, kao zamjena za maslinovo ulje. Svijetle zlatno-žute je boje, bez okusa i mirisa.
Sadrži obilje antioksidansa i polifenola te vitamin F (omega 3 masne kiseline), pa stoga ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.
Osim u kulinarstvu, našlo je široku primjenu i u prirodnim proizvodima za njegu kože. Sastojci ulja grožđanih koštica usporavaju proces orožnjavanja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Uz to, uravnotežuje lučenje loja žlijezdama lojnicama, zbog čega se preporučuje za njegu masne kože.
Sve više osvaja tržišta diljem svijeta, a neke studije pokazuju da se ne razgrađuje na visokim temperaturama, pa se može koristiti i svježe i za pečenje. Bogatoj paleti maslinovih ulja slobodno bismo mogli dodati i ulja grožđanih koštica te u našoj zemlji intenzivnije raditi na njegovoj proizvodnji i promidžbi.
Ljekovita biljna i voćna vina
Vino je prevreli grožđani sok, sa sadržajem alkohola između devet i 14 posto. Vino (osobito crno) služi za ekstrakciju trava i izradu tzv. ljekovitih vina. Kako bi se postigao jači ljekoviti učinak, vinu se najčešće dodaju ljekovito bilje i različiti plodovi (borovnica, orah, pelin, bazga, brusnica ili crni ribiz).
Primjerice, gorko vino dobije se dodatkom lincure (Gentiana lutea) u staro crno vino, a koristi se za stimulaciju apetita i jačanje organizama kao prirodan tonik, uvijek prije jela. Postupak: 200 g lincure isjeckati i zdrobiti u grubi prah (krupnoće pšeničnoga zrna), staviti u posudu, preliti litrom crnoga vina, zatvoriti i držati desetak dana. Za to vrijeme nekoliko puta dnevno treba dobro promućkati. Nakon toga procijediti i čuvati na hladnom. Pije se tri puta dnevno, jedna mala čašica (kao za rakiju) pola sata prije jela.
Vinski ocat (Acetum vini)
Zajedno s jabučnim, vinski ocat spada u najljekovitije vrste octa. Može se koristiti klasično kao začin za salate ili kao dodatak jelima, ali i razrijeđen za smanjenje tjelesne temperature kao "octena voda". Oblozi od octa koriste se u slučaju rana, čireva i lišajeva, dok masaže octenom vodom stimuliraju cirkulaciju i sprječavaju nastajanje rana od dugotrajna ležanja (dekubitus).
Aceto balsamico je laganiji vinski ocat koji se dobiva po tradicionalnoj recepturi iz vinskog mošta koji se polagano kuha na vatri dok se ne izgubi voda, a posije dozrijeva u posebnim drvenim bačvicama (po desetak i više godina). Ta vrsta vinskog octa ima prepoznatljivu aromu i okus, a dobiva se isključivo od jedne sorte grožđa.
Bez obzira na to o kojoj je vrsti vinskog octa riječ, dobro je steći naviku njegova korištenja u svakodnevnoj prehrani.
Grožđe u prirodnoj kozmetici
Optimalan sastav hranjivih tvari, od bjelančevina, preko mineralnih soli i vitamina do voćnih kiselina, čini grožđe nezaobilaznim u preparatima prirodne kozmetike. Utjecaj grožđa na tijelo i kožu puno je veći ako istodobno grožđe jedemo i nanosimo prirodne preparate koji ga sadrže. Na taj način učinak se udvostručava, budući da aktivne tvari iz grožđa djeluju pročišćavajuće na organizam, potiču probavu, pospješuju izlučivanje tekućine i reguliraju metabolizam vode.
Voćne kiseline kojima obiluje grožđe pospješuju proces ljuštenja kože, a djelotvorne su i protiv pretjerana orožnjavanja. Njihova primjena ima učinak i u pomlađivanju kože, budući da se povećava sadržaj vlage u koži, pa ona izgleda svježije, napetije i jedrije.
Uz to, vinska, jabučna i limunska kiselina, u svijetu kozmetike poznate kao glikolne kiseline, i samim bobicama grožđa daju sočnost i zategnutost opne. Ako tome dodamo i vitamine A, C, B2 i B6 te mineralne tvari i nezasićene masne kiseline (ulje sjemenki grožđa), rezultat je bolja prokrvljenost kože, poboljšano stanično disanje, sposobnost zadržavanja vlage (hidratizirajući učinak), antioksidativno djelovanje i regeneracija stanica kože.
Stoga ne čudi da se enzimi i vitamini iz grožđa ugrađuju u kozmetička sredstva na prirodnoj osnovi. Primjerice, masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite od kožice i očistite sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.
Priroda se potpuno našla u grožđu, koje nas u ranu jesen svojim plodovima podsjeća na akumuliranu snagu ljeta. Preostaje nam samo konzumirati tu snagu.
Izvor fotografija: Shutterstock
