Omega čuvari našeg zdravlja

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari Verica Gašparević Ivanek mag. pharm.

U namirnicama prevladavaju omega-6 masne kiseline, a s vremenom se drastično povećao rizik nedostatka omege-3

Omega masne kiseline pojam su koji smo često čuli od liječnika, u ljekarni ili u medijima. No, jesmo li se zapitali o čemu je zapravo riječ? 

Omega masne kiseline sastavni su dio ribljih ulja, jednog od najstarijih dodataka prehrani. Riblja ulja sadrže omega-3 esencijalne masne kiseline EPA i DHA. 

Omega masne kiseline ljudsko tijelo ne može proizvesti, pa ih moramo osigurati pravilnim uzimanjem dodataka prehrani. Zbog zastupljenosti u većini fizioloških procesa i strukturama svake stanice, nužne su za normalno funkcioniranje organizma. Njihovo pomanjkanje zabilježeno je kod različitih upalnih i krvožilnih bolesti, Alzheimerove bolesti, depresije, slabije koncentracije, a izravno su povezane s padom imuniteta i kožnim poremećajima.

Omega masne kiseline smanjuju koncentraciju kolesterola, povećavaju elastičnost krvnih žila i reguliraju viskoznost krvi, pa smanjuju rizik od srčanih napada i udara uzrokovanih grušanjem krvi. Njihovo osnovno djelovanje vezuje se uz prevenciju i tretmane visokoga krvnog tlaka, srčanih aritmija i drugih kardiovaskularnih bolesti.

Osim djelovanja na krv i krvne žile, istraživanja su pokazala da je za razvoj mozga i vida te za intelektualni razvoj dojenčadi prijeko potreban DHA, čiji unos putem nadoknade ili preko majčina mlijeka može znatno potaknuti razvoj najmlađih.

U većini razvijenih zemalja kod ljudi je zabilježeno pomanjkanje omega-3 masnih kiselina u organizmu, uzrok čemu je sve rjeđa i preslaba zastupljenost ribe u redovitoj prehrani. Stoga je za optimalan unos omega masnih kiselina potrebna nadoknada putem kvalitetnih dodataka prehrani.

Prilikom odabira valja voditi računa o njihovoj čistoći. Naime, zbog industrijalizacije danas je velik problem prisutnost teških metala, PCB-a i drugih opasnih tvari u morima. S obzirom na to da se ribe hrane planktonima, koji su morski filtri, posebnim tehnološkim postupcima potrebno je ukloniti i najmanji oblik toksina. 

Pri odabiru preparata za nadoknadu moramo znati da se omega-3 masne kiseline nalaze u životinjskim (riblje ulje, plankton, alge) i biljnim (npr. laneno ulje) izvorima. Ako se uzimaju biljni pripravci, moramo biti svjesni da su za pretvorbu alfa-linolenske masne kiseline u EPA i DHA nužni neki minerali (magnezij, cink) i vitamini (vitamin B6, vitamin C).

Omega-6 masne kiseline je drugi tip masnih kiselina, uglavnom biljnog podrijetla, koje se nalaze u biljnim uljima (šafranovo, suncokretovo, kukuruzno...). Esencijalne masne kiseline znatno utječu na zaštitnu ulogu kože, jer reguliraju gubitak vode kroz vanjski sloj kože. Zato je njihovo djelovanje uglavnom vezano uz probleme kože, poput suhe i perutave kože te neurodermitisa (pacijenti s neurodermitisom pokazuju manjak esencijalnih masnih kiselina koji pogađa cijeli organizam).

Uz to, omega-6 masne kiseline snižavaju povišene razine LDL kolesterola i ukupnog kolesterola, pa smanjuju rizik od ateroskleroze i ostalih kardiovaskularnih bolesti.

Zbog djelovanja na prostaglandine, ova masna kiselina učinkovita je i kod predmenstrualnog sindroma (mišićnih tenzija, oticanja grudi, nervoze i iritabilnosti). Nakon dnevne doze od 1,37 g linolenske kiseline i 156 mg GLA tijekom 12 tjedana došlo je do znatnog poboljšanja simptoma povezanih s PMS-om.

Omega-6 nadvladala omegu-3

Čini se da ravnoteža našeg zdravlja ovisi i o ravnoteži između omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Nekad je njihov omjer u svježim namirnicama bio 4:1 u korist omege-3, a danas je to i do 1:20. Drugim riječima, u namirnicama prevladavaju omega-6 masne kiseline, a s vremenom se drastično povećao rizik nedostatka omege-3. To je još jedan od razloga zašto je potrebna nadoknada omega-3 masnih kiselina, i to s ciljem sprječavanja razvoja negativnih učinaka neravnoteže.

Na nedostatak omega masnih kiselina u organizmu mogu upućivati suhoća kože i kose, ukočenost i bolni zglobovi, sklonost debljanju i slab imunitet. Već je kod tih stanja potreban dodatan unos u dozi od oko 500 mg EPA i DHA dnevno. Kod razvijenih upalnih stanja, depresije, krvožilnih bolesti, visokih triglicerida u krvi i drugih teških dijagnoza trebalo bi uzimati omega-3 masne kiseline u dnevnoj dozi od 700 do 1000 mg. Prema preporuci stručnjaka, može se uzeti i više EPA i DHA, koje onda imaju i protuupalno djelovanje. Stvarno stanje omega-3 masnih kiselina u organizmu može se odrediti omega-3 indeksom, koji je ujedno pokazatelj rizika od krvožilnih bolesti.

S obzirom na veliko značenje omega masnih kiselina u organizmu, iznimno je bitno osigurati njihov optimalan unos. Ako to nije moguće pravilnom prehranom, nadoknada je idealan odabir, i to od najmlađe dobi. Pravilnom nadoknadom pomno odabranim preparatima i definiranim dozama može se spriječiti većina poremećaja koji smanjuju kvalitetu života i trajno narušavaju zdravlje.

Datum objave članka: 1. 4. 2008.