MULTIPLA SKLEROZA: smanjenje umora kontrolom razine lipida

Stručne zanimljivosti

Novo istraživanje istražuje učinak slijeđenja Wahlsove Paleo dijete na umor kod multiple skleroze (MS)

Prema nekim procjenama, najmanje dvije trećine osoba s multiplom sklerozom osjeća jak umor kao dio svoje bolesti. Nekoliko je mogućih objašnjenje umora kod MS-a. Na primjer, iscrpljenost može biti rezultat patobioloških procesa povezanih s ovim stanjem, poput upale živčanog sustava ili demijelinizacije. Također može biti rezultat psiholoških stanja koja često prate MS, poput depresije i stresa. Osim toga, mogući razlog mogu biti i loša prehrana i nedovoljno sna, što oboljeli od MS-a često prijavljuju.
 
Bez obzira na točne uzroke, mogućnosti liječenja umora kod MS-a su slabe, a lijekovi protiv umora, poput modafinila i amantadina, često imaju nuspojave.
 
Neka istraživanja pokazuju da bi promjena prehrane mogla poboljšati umor kod MS-a. Primjerice, prethodno istraživanje pokazalo je da biljna prehrana s niskom razinom masnoća može poboljšati iscrpljenost kod osoba kod kojih se nakon smirivanja simptoma bolest često pogoršava. 
 
Novo istraživanje imalo je za cilj istražiti svode li se takvi pozitivni učinci na promjenu lipidnog profila i razine kolesterola. Dr. sc. Murali Ramanathan, profesor na Fakultetu farmacije i farmacijske znanosti sveučilišta Buffalo u New Yorku, vodeći je autor novog istraživanja, čiji se rezultati sada pojavljuju u časopisu PLOS One.
 
Prof. Ramanathan i njegovi kolege klinički su pratili 18 osoba s progresivnim MS-om tijekom 12 mjeseci. Tijekom tog razdoblja, sudionici su slijedili strogu Wahlsovu dijetu - to jest "Paleo" dijetu koju je dr. Terry Wahls razvio 2008. godine. Wahlsova dijeta isključuje žitarice, mliječne proizvode, jaja i mahunarke te potiče konzumiranje voća, povrća, mesa i ribe.
 
Osim promjena u prehrani, polaznici su se upisali u program vježbanja koji je uključivao istezanje, vježbe snage i neuromuskularnu električnu stimulaciju, kao i meditaciju i samomasažu za smanjenje stresa.
 
Tijekom razdoblja praćenja, istraživači su pratili promjene u indeksu tjelesne mase (BMI), kalorijskom unosu, ukupnoj razini kolesterola, triglicerida, HDL („dobrog“) i LDL („lošeg“) kolesterola. Sudionici su također izvještavali o stupnju njihova zamora pomoću ljestvice kojom se mjeri jačina umora.
 
Studija je otkrila da je viša razina HDL ("dobrog") kolesterola u korelaciji s poboljšanjem umora. Smanjenje razine ukupnog kolesterola također je bilo povezano sa smanjenjem iscrpljenosti.
 
"Viša razina HDL-a imala je najveći utjecaj na umor", izvijestio je prof. Ramanathan. On spekulira o potencijalnome mehanizmu koji stoji iza nalaza, rekavši da pozitivna uloga dobrog kolesterola može biti "u tome što on igra kritičnu ulogu u mišićima, stimulirajući unos glukoze i povećavajući stanično disanje kako bi se poboljšala fizička učinkovitost i snaga mišića."
 
Istraživači ipak priznaju da je njihova studija samo pilot-studija i da je potrebno još istraživanja te ističu: "Naši rezultati zahtijevaju potvrdu s obzirom na ograničenja trenutačnog dizajna pilot-studija, koji uključuje malu veličinu uzorka, nedostatak kontrolne skupine i randomizaciju.“  Prof. Ramanathan i njegovi kolege dalje objašnjavaju: "Međutim, ako se ovo potvrdi u većim studijama, nadzor razine lipida može postati koristan za usmjeravanje odluka o liječenju umora, odnosno otvoriti vrata novim pristupima liječenju."

www.medicalnewstoday.com, 16. kolovoza 2019.

Datum objave članka: 27. 8. 2019.
izdvojeni proizvodi