SHIZOFRENIJA: kontakt sa psima tijekom ranog djetinjstva smanjuje rizik?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Nova studija sugerira kako boravak u blizini čovjekova najboljeg prijatelja od malena ima pozitivne učinke na zdravlje – smanjuje se rizik od razvoja shizofrenije

Ozbiljni psihički poremećaji povezani su s promjenama u imunosnom sustavu koje nastaju kao posljedica izlaganja okolišu u ranom djetinjstvu, a kako s kućnim ljubimcima često djeca ostvaruju prvi bliski kontakt, bilo je logično istražiti eventualnu poveznicu između kontakta s ljubimcima i kasnijeg razvoja psihičkih poremećaja.

Istraživači iz psihijatrijske bolnice Sheppard Pratt Health System u Baltimoreu istraživali su poveznicu između izloženosti psima i mačkama tijekom prvih 12 godina života i kasnije dijagnoze shizofrenije ili bipolarnog poremećaja. Zanimljivo je da su znanstvenici uočili statistički znatan pad rizika od razvoja shizofrenije u osoba koje su bile u kontaktu sa psima tijekom tog razdoblja života. S druge strane, nije pronađena nikakva poveznica između kontakta sa psom i bipolarnog poremećaja, kao ni s mačkom i bilo kojeg psihičkog poremećaja.

Znanstvenici su naglasili kako su potrebna daljnja istraživanja s ciljem potvrđivanja dobivenih podataka, kao i otkrivanja čimbenika odgovornih za poveznicu između ljubimaca i smanjenog rizika od razvoja psihičkih bolesti.

U prethodno provedenim studijama dokazano je da kontakt s mačkama i psima može utjecati na imunosni sustav osobe na različite načine, uključujući i alergijske reakcije, te da izloženost bakterijama i virusima koje obitavaju na životinjama, promjene u mikrobiomu životnog prostora, kao i smanjenje stresa zbog kućnih ljubimaca ima utjecaja na ljudski mozak.

Znanstvenici su proveli istraživanje na 1371 osobi od 18 do 65 godina, među kojima je bilo 396 osoba sa shizofrenijom, 381 s bipolarnim poremećajem i 594 kontrolne osobe. Prikupljale su se informacije o dobi, spolu, rasi, mjestu rođenja i razini obrazovanja roditelja (kao podatak o socioekonomskom statusu). Pacijenti sa shizofrenijom regrutirani su iz psihijatrijske bolnice Sheppard Pratt Health System, dok su osobe iz kontrolne grupe regrutirane s područja Baltimorea i provjerene kako bi se isključili postojeći ili prošli psihijatrijski poremećaji.

Svi sudionici studije morali su odgovoriti jesu li u svom kućanstvu imali mačku ili psa tijekom prvih 12 godina života.

Otkriveno je da su osobe koje su bile izložene psima prije svoje 13. godine imale znatno manji rizik od razvoja shizofrenije, čak 24 posto. Najznačajniji pozitivan učinak uočen je kod djece koja su imala psa u kućanstvu u vrijeme rođenja ili su bila izložena prije svoje treće godine.

Postoji nekoliko potencijalnih objašnjenja pozitivnog učinka kontakta sa psima. Vjerojatno se u mikrobiomu pasa nalazi nešto što pri prenošenju na ljude jača ljudski imunosni sustav i smanjuje utjecaj genske predispozicije za razvoj shizofrenije.

Međutim, otkriven je i malo povećan rizik od razvoja oba poremećaja kod osoba koje su bile u kontaktu s mačkama od 9. do 12. godine života. Smatra se da je jedan od okidača razvoja shizofrenije bolest toksoplazmoza, u slučaju koje su mačke domaćini parazita koji se prenosi na ljude putem fecesa. Uostalom, od tuda potječe i narodna predaja kako trudnice ne bi trebale biti u blizini mačaka. No, savjet je da trudne žene ne mijenjaju pijesak za mačke kako bi se isključio rizik od infekcije fetusa putem placente. U radu iz 2003. iznesena je statistički važna poveznica između izloženosti parazitu koji uzrokuje toksoplazmozu i povećanog rizika od razvoja shizofrenije. Znanstvenici su otkrili kako velik broj ljudi kod kojih je dijagnosticiran psihički poremećaj, uključujući i shizofreniju, ujedno ima i visoku razinu protutijela na parazit toksoplazmu.

Izvor: www.sciencedaily.com

Datum objave članka: 7. 1. 2020.
izdvojeni proizvodi