Preplanulost pod kontrolom - sunčanje s oprezom

Zdrav život / Prevencija mr. sc.   Vesna Kolar dr. med., spec. dermatovenerolog

Ultraljubičaste zrake prodiru duboko u kožu pa prije detaljnijeg razmatranja njihova učinka valja istaknuti važnost preventive

Trend sunčanja, koji traje od dvadesetih godina prošlog stoljeća, vjerojatno je potaknut popularizacijom rekreacije i sporta. Blijeda put dotad se smatrala karakterističnom za osobe više društvene klase.

Preplanuo izgled danas nije samo atraktivan nego ga mnogi smatraju zdravim, što je vjerojatno posljedica dugotrajne medijske kampanje. Međutim, samo je jedan pozitivan učinak sunčevih zraka na organizam, a to je poticanje sinteze vitamina D u koži. A za to je dovoljno već i zubato zimsko sunce. Svi se ostali učinci sunčanja sa zdravstvenog strajališta smatraju štetnim, barem kada je riječ o bijeloj rasi, koja je tijekom evolucije uglavnom izgubila biološku zaštitu kože od ultraljubičastog zračenja. Nasljedna razlika u rasama prije svega je odraz pigmentacije kože. Crna rasa od rođenja ima svojevrstan biološki štit od ultraljubičastih (UV) zraka sunca u obliku gustih naslaga pigmentnih zrnaca koja proizvode posebne stanice u koži - melanociti. Takvih je specijaliziranih stanica u koži bijelaca već u trenutku rođenja daleko manje, pa je manja i zaštita kože od UV zračenja. Da stvar bude gora, njihov broj progresivno opada nakon djetinjstva (svakih deset godina za približno 10 do 20 posto). Ionako nedostatna prirodna zaštita kože starenjem, dakle, biva još slabija. Paralelno stari i koža, što se ponajprije ogleda u njezinu stanjivanju.

Osim izbjegavanja ljetnog sunca, jedina je preventiva masovno upotrebljavati moderna zaštitna sredstva koja sunčanje čine manje štetnim jer odbijaju velik dio ultraljubičastih zraka prije nego što prodru u dublje slojeve kože

Starenje kože ima nekoliko tipičnih bioloških dimenzija, u kojima se isprepliću nasljedni čimbenici i utjecaji iz okoline. U tom neumitnom procesu izlaganje kože sunčevim zrakama štetna je navika. Općenito govoreći, cilj mi je obeshrabriti sve one koji bi željeli namjernim izlaganjem tijela suncu (ili na umjetan način u solarijima) postići kratkoročan učinak preplanulog tena. Svaka ljetna epizoda dugoročno je vrlo štetna za kožu, pri čemu treba istaknuti da se ubrzano starenje kože ubraja među blaže posljedice.

Osim izbjegavanja ljetnog sunca, jedina je preventiva masovno upotrebljavati moderna zaštitna sredstva koja sunčanje čine manje štetnim jer odbijaju velik dio ultraljubičastih zraka prije nego što prodru u dublje slojeve kože. Iz perspektive javnog zdravstva, kad se govori o programu zaštite cjelokupnog stanovništva od neželjenih učinaka sunčanja, uvijek se kao uzor ističe Australija, gdje je klima blaga pa se praktično cijele godine može biti na plažama. Zahvaljujući sustavnoj medijskoj kampanji posljednjih desetljeća i masovnoj uporabi suvremenih sredstava za zaštitu od sunca, tamošnji javnozdravstveni pokazatelji govore o padu zloćudnih bolesti kože u svim dobnim skupinama.

Kako je Hrvatska dijelom i mediteranska država s velikim brojem sunčanih sati tijekom godine, taj je problem u nas uvijek aktualan.

Ispreplitanje naslijeđa i utjecaja iz okoliša

Stanje kože, kose i tjelesna silueta uglavnom su krivci koji katkad nameću zaključak da je riječ o starijoj osobi nego što jest. Kad se govori o starenju kože, važno je istaknuti da je velik dio tog procesa određen biološkim naslijeđem i predstavlja odraz kronološke dobi pojedinca. Starenjem se progresivno stanjuje koža, osobito dermis i potkožno tkivo, iza čega stoje uglavnom hormonalne mijene tipične za stariju dob. Pojava bora većim je dijelom, pak, posljedica djelovanja okolnih čimbenika na kožu. Neizbježna gravitacija imat će utjecaja na obješenost kože nekih dijelova lica i tijela. Dugogodišnja aktivnost pojedinih mišićnih skupina ostavit će traga u vidu tipičnih dubljih brazdi kože (npr. izraz lica). Iz terapijske perspektive, navedene odrednice starenja kože predstavljaju neizbježan dio starenja organizma u cjelini i nezahvalno su poglavlje za estetske ili korektivne zahvate jer su očekivanja sredovječnih osoba velika, a mogućnosti operativne korekcije male.

Utjecaji iz okoline također su odgovorni za starenje kože, ali su njihovi učinci više difuzne prirode i manje vidljivi nevještu oku. Oni uglavnom ubrzavaju opisani proces ãprirodnog" starenja kože samo na određenim površinama tijela izazivajući površinske bore, poremećaj pigmentacije kože ili promjene njezine prokrvljenosti. Nedvojbeno je da ultraljubičasto (UV) zračenje zauzima prvo mjesto na listi nepoželjnih utjecaja na kožu. Uglavnom je riječ o UV zrakama iz prirodnog izvora (sunce), ali u moderno doba i iz drugih umjetnih izvora (npr. umjetni solariji, neka radna mjesta u industriji itd.).

Posebice neugodan učinak na kožu (i oči) ima dugotrajna izloženost suncu (ili takvim svjetlosnim izvorima) i tada govorimo o kroničnim oštećenjima kože (foto starenje). U tu skupinu štetnih utjecaja iz okoline ubrajamo i pušenje te neke druge atmosferske čimbenike (npr. vjetar ili radna atmosfera zasićena nekim kemijskim parama).

Oštećenja dubinskog karaktera

Solarna elastoza tipično je oštećenje kože izazvano sunčanjem. Zapravo je riječ o oštećenju dubljih kolagenih vlakana u koži koja imaju potpornu ulogu. Vidljiva je posljedica slabije potpore novonastala mreža plitkih bora na zahvaćenoj (osunčanoj) površini. Bore su glavno obilježje ostarjele kože (i omiljena komercijalna meta kozmetičke industrije).

Karakteristično je da ultraljubičaste zrake prodiru duboko u kožu, pa prije detaljnijeg razmatranja njihova učinka treba istaknuti važnost preventive. Mnogo je učinkovitije uložiti u primjerenu zaštitu lica te pravodobno i redovito primjenjivati neko zaštitno sredstvo protiv ultraljubičastih zraka (npr. krema ili gel sa zaštitnim faktorom SPF 20) nego naknadno liječiti posljedice njihova djelovanja na lice. Svakodnevnim nanošenjem zaštitne kreme ili gela na površinu kože stvorit ćemo barijeru prodoru ultraljubičastih zraka u kožu. Zahvaljujući titan-dioksidu, tipičnom reflektivnom sastojku svih takvih modernih sredstava, većina ultraljubičastih zraka jednostavno će se odbiti od kože. Drugim riječima, zaštitna krema ili gel na samoj će površini kože stvoriti optički štit protiv ultraljubičastih zraka, neovisno o tome potječu li iz prirodnog ili nekog od umjetnih izvora.

Preventivno-zaštitno djelovanje ključno je za očuvanje kože od ubrzana starenja izazvana sunčanjem. Tajna mladolikog izgleda kože dobrim dijelom leži u izbjegavanju izloženosti suncu, jer je kasnije vrlo teško ispraviti brojne učinke ultraljubičastih zraka na kožu. Ni vrlo skupe kreme protiv bora ili protiv starenja neće bitno pomoći. Razlog je jednostavan - one se nanose na samu površinu kože, a koža je oštećena u dubljim slojevima koji su nedostupni kozmetičkim pripravcima.

Opasnost vreba tijekom cijele godine...

Ovisno o valnoj duljini, ultraljubičaste zrake dijelimo na: UV-A (320-400 nm), UV-B (290-320 nm) i UV-C (270-290 nm). UV-C zrake možemo izostaviti jer uglavnom bivaju zadržane visoko u ozonskom omotaču. Na žalost, atmosfera ne štiti i od UV-A i UV-B zraka. UV-A zrake predstavljaju opasnost tijekom cijele godine, a UV-B su više obilježje ljetne sezone. Najopasnije je ljetno razdoblje vedar dan između deset ujutro i dva popodne.

Kada govorimo o kroničnom oštećenju kože, možda su najvažnije UV-A zrake nešto duže valne duljine koje prodiru vrlo duboko u kožu. Osim ubrzanog starenja kože, dijelom su odgovorne i za zloćudne pretvorbe u koži. UV-B zrake uzrokuju dobro poznate akutne tegobe izazvane sunčanjem kao što su crvenilo, bolnost, upala i promjene pigmentacije kože. Dugotrajna izloženost UV-B zrakama dovodi do ubrzana starenja kože, promjene pigmentacije, pada lokalnog imuniteta kože, a time i razvoja sklonosti stvaranja zloćudnih novotvorina.

Iako je vrlo teško precizno odrediti stupanj ugroženosti od djelovanja ultraljubičastih zraka u nekim tipičnim situacijama, odlučujući su čimbenici naoblaka, okolina, refleksija od tla, mora ili snijega i lokalna vegetacija. Mjerenjima je dokazano da osoba primi popriličnu dozu ultraljubičastog zračenja i prije nego što ima subjektivni osjećaj pregrijanosti. Tako se u pokusima ubrzano razaranje veziva dubljih slojeva kože može izazvati samo UV-A zrakama. Nezgodno je obilježje UV-A zraka što nisu ovisne o godišnjem dobu, pa bi osobe koje mnogo rade na otvorenom trebale zaštititi lice, vrat i ruke tijekom cijele godine.

Osobito je važna primjerena zaštita djece jer se gotovo 50 posto cjelokupne (kumulativne) doze ultraljubičastog zračenja primi tijekom djetinjstva. Djecu treba zaštititi od ultraljubičastih zraka posebnim zaštitnim sredstvima primjerenim njihovoj koži (koja se više znoji) i s minimalnom količinom mirisnih tvari (koje mogu izazvati alergije). Uglavnom se mogu preporučiti losioni ili sredstva u spreju.

Općenito vrijedi da većina modernih sredstava za odrasle pruža vrlo učinkovitu zaštitu protiv UV-B zraka. Pravilan su izbor samo sredstva s visokim zaštitnim faktorom (npr. SPF 20) koja blokiraju gotovo 95 posto UV-B zraka. U novije vrijeme najkvalitetnija se sredstva za zaštitu od ultraljubičastih zraka mogu podičiti i visokom razinom zaštite od UV-A zraka.

Težište nastojanja da se održi mladolik izgled kože trebalo bi biti u svakodnevnoj primjeni modernih zaštitnih sredstava protiv štetnog djelovanja ultraljubičastih zraka. Svijest o tome već je prisutna u kozmetičkoj industriji pa, primjerice, većina kozmetičkih pripravaka za lice sadrži visok zaštitni faktor. U ljetnom je razdoblju potrebna i dodatna učinkovita zaštita od UV-B zraka, osobito djeci.

Nastojanje da se postigne preplanuli izgled neodgovorno je ponašanje čije će ozbiljne posljedice biti vidljive tek nakon nekog vremena. Jer, ako ste pripadnik bijele rase, ubrzano starenje kože i mogućnost nastanka zloćudnih tumora kože neizbježna su biološka cijena sunčanja ili redovitih odlazaka u solarije.

Datum objave članka: 1. 6. 2003.