Zaštita od sunca nužna za ljetnih mjeseci

Zdrav život / Prevencija bolesti Stjepan Šaban dipl. ing.

Za ispravnu zaštitu kože prijeko je potreban potpun program zaštite kako bi se smanjilo štetno djelovanje ultraljubičastog zračenja

Zračenje sunca

Kako je sezona masovnog izlaganja kože suncu pred nama, nužno je podsjetiti na opasnosti štetnog djelovanja ultraljubičastog zračenja na kožu i moguću zaštitu. Iako je sunčevo zračenje izvor života na našem planetu, ono krije i opasnosti od pretjerana izlaganja ljudske kože njegovu djelovanju. Najveći dio energije sunčeva zračenja odnosi se na toplinsko zračenje (IR - 56 posto) i na vidljivo svjetlo (39 posto), a na ultraljubičasto zračenje (UV) samo pet posto od ukupne energije koja dolazi do površine Zemlje. Ultraljubičasto zračenje sastoji se od A, B i C zraka (UVA, UVB i UVC). U nastavku donosimo prikaz energije zračenja koje dolaze do nas, njihove valne duljine i način djelovanja na čovjeka.

Ultraljubičasto zračenje C / UVC

  • energija zračenja sunca koja dolazi do nas [%]: 0;
  • valna duljina zračenja [nm]: 200- 290;
  • napomena: nema važnu ulogu zbog njihove apsorpcije od ozonskog sloja u stratosferi, osim kod teških oštećenja ozonskog sloja.


Ultraljubičasto zračenje B / UVB

  • energija zračenja sunca koja dolazi do nas [%]: 0.1;
  • valna duljina zračenja [nm]: 290- 320;
  • napomena: zračenje visoke energije koje uzrokuje jaku fototoksičnost, ali ne prodire u dublje slojeve kože. Uzrokuje indirektnu pigmentaciju kože, a pri jačem izlaganju dolazi do eritema (crvenila) kože. Izaziva prerano starenje kože, ali i rak kože.


Ultraljubičasto zračenje A / UVA

  • energija zračenja sunca koja dolazi do nas [%]: 4.9;
  • valna duljina zračenja [nm]: 320- 400;
  • napomena: zračenje niske energije koje uzrokuje fotobiološki kumulativno djelovanje, a prodire u dublje slojeve kože. Izaziva neposrednu pigmentaciju, a pri jačem izlaganju prerano starenje kože (boranje). Kasnije u životu može izazvati i rak kože.


Vidljivo svjetlo

  • energija zračenja sunca koja dolazi do nas [%]: 39;
  • valna duljina zračenja [nm]: 400-700;
  • napomena: zračenje koje igra važnu biološku ulogu.


Toplinsko zračenje (infracrveno zračenje, IR)

  • energija zračenja sunca koja dolazi do nas [%]: 56;
  • valna duljina zračenja [nm]: 700- 3000;
  • napomena: Zračenje koje nema velika utjecaja na ljudsku kožu.


Pozornost na moguće štetno djelovanje sunčeva zračenja na ljudsku kožu valja obratiti kad je posrijedi ultraljubičasto zračenje tipa A i B, a tip C apsorbira ozon u gornjim slojevima atmosfere i uglavnom ne dopire do površine Zemlje, osim kod bitno oštećenog ozonskog sloja (tzv. ozonskih rupa).

Iako ultraljubičasto zračenje ima važnu korisnu ulogu u stvaranju vitamina D3, nužnog za ravnotežu kalcija u organizmu, ima i svojih štetnih djelovanja.

Tako ultraljubičasto zračenje B (UVB), koje ne prodire u dublje slojeve kože, izaziva akutno oštećenje kože (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje dovodi do degeneracije kože, njezina starenja, a može izazvati i rak kože zbog oštećenja gena za obnovu stanica kože.

Ultraljubičasto zračenje tipa A (UVA) stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina. Prodire u dublje slojeve kože uzrokujući oštećenja i mogući razvoj raka kože u kasnijoj fazi života.

Intenzitet ultraljubičastog zračenja i njegova sastava ovisi o mnogim čimbenicima, koji uključuju i duljinu puta kroz atmosferu, što je ovisno o godišnjem dobu, dijelu dana, geografskoj širini, nadmorskoj visini te o oblačnosti i čistoći zraka.

Kako ultraljubičasto zračenje UVB znatno ovisi o kutu sunčeva svjetla, znatno je slabije zimi, zatim ujutro i kasno poslijepodne, a najjače ljeti i u podne. Ultraljubičasto zračenje UVA zbog veće valne duljine manje je ovisno o položaju sunca i drugim utjecajima, pa tako, primjerice, i 83 posto oblačnosti umanjuje UVA zračenje samo za 50 posto. Staklo i neke vrste plastike potpuno blokiraju UVB zračenje, a uopće ne smetaju UVA zračenju.

Anti UVA i anti UVB sredstva

Gotovo 80 posto sredstava za zaštitu kože od UV zračenja su u obliku emulzija na osnovi vodenih, alkoholnih ili uljnih otopina, a ostala su sredstva u obliku krema i gelova. Zaštitne tvari u tim sredstvima apsorbiraju, a u nekim slučajevima raspršuju i reflektiraju UV zrake. Najčešće primjenjivane tvari su one koje apsorbiraju UV zračenje valnih duljina oko 300 nm (tj. UVB zračenje) radi zaštite od sunčanih opeklina (crvenila), a dopuštaju prolaz UVA zračenja zbog pigmentacije kože.

Široko primjenjivane kemijske tvari u sredstvima za zaštitu su organski UVB filtri (esteri cinamične kiseline, metil-benziliden kamfor i u vodi topiv benzimidazol). One nisu dovoljne za zaštitu kože od mogućeg kasnijeg razvoja raka, jer ne djeluju na UVA zračenje, pa treba posebnu pozornost obratiti na zaštitu kože od UVA zračenja. Kemijsko sredstvo za filtriranje UVA zračenja je butil-dibenzolmetan, a poznat je i kao fotonestabilan spoj koji se na suncu brzo razgrađuje.

Osim kemijskih organskih tvari, koriste se i druge zaštitne tvari, kao što su titanov i cinkov oksid. Cinkov oksid povoljniji je za UVA, a titanov za UVB zračenje. Mogu se koristiti u ograničenim količinama, jer inače ne dopuštaju pigmentaciju kože, pa ona ostaje bijela. Optimalan zaštitni učinak postiže se samo ako su čestice tih oksida iznimno sitne i ako se mogu potpuno ravnomjerno rasporediti po koži.

Zaštitni faktor

Većina sredstava za zaštitu kože od ultraljubičastog zračenja deklarirana su tzv. zaštitnim faktorom - SPF. Zaštitni faktor nekog sredstva govori koliko vremenski dugo izlaganje UVB zračenju izaziva određeni stupanj eritema (crvenila) kože u usporedbi s vremenom za isti stupanj eritema na nezaštićenoj koži.

Većina proizvoda na tržištu ima zaštitne faktore između 15 i 25, a u nekim se zemljama pojavljuju i sredstva s većim zaštitnim faktorima. Oni iznad 40 nemaju smisla, jer već zaštitni faktor 33 filtrira 97 posto UVB zračenja.

Zaštita od UVA zračenja jednako je važna kao i zaštita od UVB zračenja, ali kako je štetno djelovanje UVA zračenja neprimjetno (jer ne izaziva crvenilo kože kao UVB), to je opasnost od njega zapravo veća. Međutim, za tu vrstu ultraljubičastog zračenja (UVA), koja u kasnijoj dobi također izaziva rak kože, ne postoje metode mjerenja djelotvornosti zaštite. Zasad na tržištu ima vrlo malo testiranih i odobrenih učinkovitih tvari za zaštitu od UVA zračenja, pa kod izbora treba obratiti pozornost na stupanj zaštite od UVA zračenja.

NE ZABORAVITE...

- Nijedna preplanulost nije zdrava ni sigurna.
- Prirodno tamnija put ne znači i prirodnu zaštitu od sunca, pa takvu kožu treba jednako štititi.
- Zabluda je da se treba više izlagati suncu zbog stvaranja D vitamina, jer desetominutno izlaganje suncu tri puta tjedno dovoljno je za stvaranje vitamina D.
- Primjena samo zaštitnih sredstava za kožu nije dovoljna, nego treba upotrebljavati kompletan program zaštite.
- Preplanulost iz solarija jednako je opasna.
- Oblačno vrijeme ne znači da zaštita kože nije potrebna, jer UVA zrake lako prolaze kroz oblake.
- Posebno se treba čuvati reflektirajućih zračenja s površine vode ili snijega zimi.

Sigurnije sunčanje

Zaštititi kožu od štetnog ultraljubičastog zračenja (kako bismo spriječili prerano starenje, oštećenje i rak kože) nije jednostavan postupak, jer korištenjem samo zaštitnih sredstava za kožu ne osiguravamo potpunu zaštitu.

Za ispravnu zaštitu nužan je, naime, potpun program zaštite za smanjivanje štetnog djelovanja UV zračenja, a to je:

  • Primijeniti zaštitna sredstva barem sat vremena prije izlaganja suncu.
  • Zaštitna sredstva koristiti svakodnevno, ako ste izloženi suncu više od 10 minuta, pa čak i po oblačnom vremenu.
  • Obilno koristiti zaštitna sredstva sa zaštitnim faktorom SPF 15 (filtrira 93 posto UV zračenja) ili većim te ponavljati premazivanje svaka dva sata, ovisno o uputama proizvođača. Posebno paziti na premazivanje čela, jagodica, nosa, donje usne (s posebnim stikom), gornjeg dijela ušne školjke, vrata, ramena, vanjske strane ruku, pa i nogu.
  • Ponavljati premazivanje zaštitnim sredstvom nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom.
  • Ne produljivati sunčanje radi pigmentacije kože zbog osjećaja sigurnosti nakon primjene zaštitnih sredstava.
  • Izbjegavati izlaganje suncu sredinom dana, posebno između 10 i 16 sati, kad je UV zračenje najjače.
  • Boravak u sjeni na obali ili u sjeni na brodu također iziskuje punu zaštitu zbog velike refleksije UV zračenja s površine vode.
  • Unatoč korištenju zaštitnih sredstava za kožu, treba imati i ostalu zaštitu, kao što su suncobrani, šeširi širokog oboda, zaštitna odjeća i sunčane naočale.
  • Nikad ne izlagati djecu suncu bez odgovarajuće zaštite, jer mnogo kasnije u životu to može dovesti do raka kože.
Datum objave članka: 1. 6. 2006.
izdvojeni proizvodi