Žedna koža sklonija je oštećenju

Zdrav život / Kultura tijela dr. sc.   Ivana Nola dr. med., spec. dermatovenerolog

Oštećenjem hidrolipidnog sloja gube se čvrste veze među stanicama rožnatog sloja, koji postaje grub i sklon pucanju

Koža je naš najveći organ, koji reagira na vanjske utjecaje i prilagođava im se. Ipak, svakodnevna izloženost različitim uvjetima iz okoliša često izaziva njezino pojačano isušivanje.

Kako se gubi (održava) vlaga

Vlaga pristiže u površinski sloj kože kontinuirano procesom kapilarnosti. Gubitak vlage nastupa zbog procesa koji se naziva transepidermalni gubitak vode, a izaziva ga procesa evaporacije (hlapljenja) u površinskom sloju kože (epidermisu) i u prosjeku iznosi 9 g/m2 kože na sat. Na to utječu čimbenici okoline, kao što su vlaga i temperatura, što znači da pokazuje sezonske varijacije, kao i sadržaj vlage u koži uopće.

Rožnati sloj kože na površini formira zaštitni omotač koji sprječava gubitak vode, a ujedno je i zaštita od prodiranja bakterija, kemijskih supstancija i različitih alergena. Sadržava veliku količinu vode i fleksibilan je u zdravom stanju. Mikroskopski se može opisati kao zid građen od cigle i cementa, gdje su cigle stanice, a cement lipidi. Lipidi su građeni od masnih kiselina i smješteni u dvosloju, a uloga im je sprječavanje odlaska vlage iz kože. Lipide luče stanice rožnatog sloja tijekom njihova putovanja s dna na površinu rožnatog sloja. Drugi lipidi, sfingolipidi, koji se izlučuju iz stanica lojnih žlijezda, imaju antimikrobnu aktivnost i prisutni su na površini kože.

Dokle god je epidermis mehanički jak, on je hidrofilan, što znači da veže vodu i vlaži kožu iz dubljih slojeva, dok je njegov površinski sloj hidrofoban, pa sprječava masivno prodiranje vode u kožu. Taj sloj kože odgovoran je i za zaštitu od kemikalija, jer se u stanicama rožnatog sloja nalazi netopljivi protein keratin, koji zajedno s međustaničnim lipidnim cementom osigurava čvrstu povezanost stanica, pa tako i nepropusnost.

U slučaju oštećenja zaštitnoga hidrolipidnog sloja, oštećuje se zaštitna barijera kože zbog gubitka čvrstih veza među stanicama rožnatog sloja, koji postaje grub, tvrd i sklon pucanju. Rezultat toga je lakši prodor bakterija ili alergena, što narušava imunosni sustav kože i može rezultirati bakterijskom infekcijom ili alergijskom manifestacijom. U tim slučajevima obično se pogoršavaju stanja kao što je atopijski dermatitis (neurodermitis).

Osim gubitka vode, događa se i suprotno: koža dopušta vodi ulazak, kao i drugim aktivnim molekulama. Upravo je ta apsorptivna sposobnost kože odgovorna za održavanje vlage i učinak kozmetičkih i medicinskih sredstava na našu kožu.

Ekcemi - posljedica narušavanja lipidnog sloja

Povećan gubitak vlage iz površinskog sloja kože rezultira razvojem ekcema, koji može nastati u bilo kojem razdoblju života. Dokazano je da je u stanjima ekcema znatno smanjena razina lipidnog sloja. Smanjena količina lipida u rožnatom sloju može biti posljedica smanjena lučenja stanica rožnatog sloja ili prejakog odstranjivanja lipida zbog pretjerana tuširanja ili kupanja agresivnim sapunima i deterdžentima. Stoga je najjednostavniji način liječenja ekcema prestanak korištenja agresivnih sapuna.

Različiti stupnjevi oštećenja rožnatog sloja kreću se od oštećenje tankoga površinskog sloja lipida, što rezultira suhom i dijelom iritiranom kožom, do zahvaćanja dubljih dijelova, što se očituje ljuštenjem, crvenilom, svrbežom, pečenjem i vidljivim oštećenjima na površini kože.

Kako koži vratiti toliko potrebnu vlagu

Po prirodi naša koža nije stvorena da je svakodnevno peremo sapunima i deterdžentima, niti da je u prekomjernom kontaktu s vodom. No, upravo se to svakodnevno događa, zbog čega se redovito skida sloj rožnatih stanica i stanjuje fosfolipidni dvosloj. Stoga je važno svakodnevno koži dodavati sirovine kojima se regenerira fosfolipidni dvosloj, a to su ceramidi, kolesterol i masne kiseline, jer imaju ulogu navlačenja i zadržavanja vode. To omogućuje stanicama rožnatog sloja da ostanu uredno povezane, odnosno da nisu dehidrirane, što je glavni preduvjet održavanja zaštitne funkcije kože.

Za tretiranje kože sklone isušivanju, odnosno problematične kože, danas se koriste sofisticirani preparati, koji sadrže važne aktivne sastojke namijenjene rješavanju kožnih problema, a ne ubrajaju se ni u kozmetička sredstva ni u lijekove. Riječ je o grupi dermokozmetičkih proizvoda koji premošćuju skupinu kozmetike i lijekova, i upravo su idealni za neka stanja kože, s obzirom na to da kod nekih problema kozmetički pripravci više nisu od koristi, a lijekovi su preagresivni. Tu grupu proizvoda obično propisuju dermatolozi, dakle osobe koje se u kožu nabolje razumiju.

U dermokozmetičke pripravke svrstani su i emolijensi ili ovlaživači kože, dakle sredstva namijenjena vlaženju i omekšavanju rožnatog sloja, čime se smanjuju ili u potpunosti uklanjaju svrbež, ljuskanje i crvenilo na koži. Emolijensi su preparati koji imaju iznenađujuće složenu i sofisticiranu struktura i funkciju, a najviše se propisuju u dermatologiji. U širem smislu obuhvaćaju kreme, losione i sindete (zamjene za sapun). Nanošenjem sloja emolijensa na kožu, popunjavaju se prostori među stanicama rožnatog sloja gdje postoji manjak lipida, pa se potpomaže vraćanje vlage koži. No, da bi bili djelotvorni, lipidi se moraju nanositi često, najmanje tri do četiri puta dnevno. Stoga je važno da se emolijens lagano nanosi, da ima ugodan miris i da je kozmetički prihvatljiv, što danas više nije problem.

Za intenzivnije djelovanje primjenjuju se pod okluziju, što znači umotavanje dijelova tijela u foliju, obično tijekom noći. Kad je riječ o kupanju, koriste se preparati za sprječavanje isušivanja kože, prije svega kreme koje pružaju kratkotrajan zaštitni silikonski omotač i nanose se prije kontakta s vodom. No, unatoč tome, savjetuje se i upotreba uljnih sredstava ili sindeta (sredstava za pranje kože bez sapuna). Njihova pravilna i redovita upotreba omogućuje znatno manju dehidraciju kože.

Dokazano je da emolijensi popravljaju električna svojstva rožnastog sloja, smanjuju zadebljanja kože i simptome ljuskanja te da do određene mjere umanjuju iritaciju i imaju protuupalna svojstva. Koriste se u liječenju svih dermatoza, od dehidrirane kože do teških oblika psorijaze, za njegu kože nakon zračenja i važan su dio terapije tijekom primjene lijekova koji isušuju kožu.

S obzirom na to da sadrže niz aktivnih tvari, namijenjenih različitim tipovima kože i različitim dermatozama, za njihovu primjenu, čak i kod dehidrirane kože, ipak je često potreban savjet dermatologa.

Datum objave članka: 15. 10. 2020.
izdvojeni proizvodi