Komarci - potencijalno velika opasnost

Premda je biologija komaraca zanimljiva, a pogled pod povećalom redovito izaziva znatiželju i postavlja puno pitanja, gotovo svi koji ih poznaju samo kao napasnike koji sišu krv smatraju ih teško podnošljivim kukcima.

Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta. Više od 3000 vrsta nastanjuje raznolika područja, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U Hrvatskoj je do sada pronađeno točno 50 vrsta komaraca, a na području grada Zagreba 29.

Zbog sve veće trgovine robom i uslugama u svijetu, mijenja se rasprostranjenost mnogih vrsta komaraca. Posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na gotovo cijelo područje Iste, Rijeke, Kvarnerskog primorja i Dalmacije, te veće područje grada Zagreba. Tigrasti komarac vrlo je prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije u predvečerje i tijekom ranojutarnjih sati. 

U svjetskim razmjerima, komarci su zdravstveno najvažnija skupina kukaca jer su prijenosnici (vektori) uzročnika različitih zaraznih bolesti. Najčešće bolesti koje prenose su malarija, denga groznica, žuta groznica i različiti tipovi encefalitisa (upale mozga). Mali broj vrsta može prenositi bolesti, a većina njih su molestanti ili napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom rekreacije i boravka u prirodi, dakle ugrožavaju zdravlje u širem pogledu.

Prije nekoliko godina, Svjetski dan zdravlja, koji se svake godine obilježava 7. travnja, Svjetska zdravstvena organizacija posvetila je upravo bolestima čije uzročnike prenose različiti mali životinjski organizmi (vektori): komarci, krpelji, nevidi (papatači) i dr. Premda je ubod tih organizama malen, može nositi veliku opasnost.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da više od polovice svjetskog stanovništva živi s rizikom obolijevanja od različitih bolesti u čijoj pojavi sudjeluju vektori, od čega 40 posto stanovništva živi s rizikom obolijevanja od denga groznice, čije uzročnike prenose komarci. Zemlje s najvećim brojem stanovnika često su ujedno i endemska žarišta vektorskih bolesti. Srećom, Hrvatska se nalazi u dijelu svijeta u kojem navedene bolesti nisu česte. Od sredine prošloga stoljeća, kad je iskorijenjena malarija, do 2010. (i samo te godine), kad je zabilježena prva autohtona denga groznica u južnoj Dalmaciji, na području Hrvatske nije bilo bolesti u čijoj pojavi sudjeluju komarci.

Tijekom 2012. i 2013. na području kontinentalne Hrvatske zabilježena je pojava groznice Zapadnog Nila, bolesti koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (WNV) koji je prvi put izoliran 1937. u području zapadno od Nila u Ugandi. Glavni domaćini virusa su divlje ptice. Virus je izoliran iz više močvarnih i kopnenih ptica u različitim krajevima. Smatra se da ptice selice imaju ključnu ulogu u prijenosu i širenju virusa u područja Euroazije s umjerenom klimom. Komarci prenose virus s ptica na ljude. Najčešće je to Culex pipiens, vrsta komarca koja se razvija svuda oko nas. Pojava groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj nije bila neočekivana jer se epidemije izazvane tim virusom u susjednim zemljama bilježe tijekom posljednjih dvadesetak godina. Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi u 80 posto slučajeva prolazi neprimjetno, a samo u 20 posto pojavi se blaga bolest s povišenom temperaturom. Teška bolest središnjega živčanog sustava pojavi se u manje od jedan posto zaraženih osoba, ponajprije starijih od 50 godina i kroničnih bolesnika.

Da bi mogla razviti i položiti jaja te tako osigurati razvoj novih jedinki, ženka komarca (komarica) mora posisati krv. Dakle, samo ženka siše krv, a mužjaci se hrane biljnim sokovima. Komarice traže pore u koži u koje guraju svoje rilo i tako dolaze do sitnih kapilara. Najvažniji atraktant, odnosno tvar koju receptori ženke prepoznaju i ona tako pronalazi žrtvu od koje posiše malo krvi, je ugljikov dioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljikov dioksid i zato stalno privlače komarce. Na komarce utječu i drugi čimbenici našeg tijela, ali u znatno manjoj mjeri: mliječna kiselina, toplina, vlažnost i dr.

Prije nego što počne sisati krv, ženka komarca u našu kožu izlučuje sadržaj u kojem se nalaze tvari koje sprječavaju zgrušavanje krvi. Te tvari u osjetljivih osoba mogu uzrokovati kožnu reakciju (urtiku ili drugu alergijsku promjenu). Zbog popratnog intenzivnog svrbeža i posljedičnog češanja može se razviti sekundarna bakterijska infekcija.

Komarci se razvijaju u vodi.

Ženka komarca polaže jaja na pogodna mjesta, na površinu vode ili na mjesta koja će biti prekrivena vodom. Iz jaja se u vodi razvija ličinka prvog stadija, veličine oko jednog do dva milimetra, koja se presvlači tri puta. Iz četvrtog stadija ličinke nastaje oblik koji se zove kukuljica, a iz nje se razvije odrasli oblik komarca.

Prva tri stadija razvoja (jaje, ličinka i kukuljica) vezana su uz vodu, dok je odrastao komarac krilati leteći kukac.

Cijeli razvojni ciklus, od jaja do odrasle jedinke, u proljeće traje oko tri ili četiri tjedna, ovisno o temperaturi vode, a u vrućem ljetnom razdoblju za razvoj je potrebno manje od tjedan dana. 

Ovisno o vrsti, mogu se razvijati u čistim i onečišćenim vodama te različitim prirodnim i umjetnim staništima.

Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, lokve nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća ili pak mirni dijelovi tekućica.

Umjetna legla komaraca mogu postati: otvoreni spremnici za vodu u dvorištima i vrtovima, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, različiti predmeti u kojima se nakuplja kišnica (odbačene boce, automobilske gume), nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad ili poplavljeni podrumi.

U proljeće se najprije pojavljuju vrste koje se razvijaju u šumskim područjima i na poplavnim površinama. S dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolišu, broj vrsta komaraca i njihovih legla u našoj okolini se povećava. Stoga broj tih napasnih kukaca ovisi o uvjetima potrebnima za njihov razvoj, prije svega dovoljnoj količini vode i optimalnoj temperaturi. U naseljenim sredinama u tome im znatno pomaže i sam čovjek jer često pogoduje njihovu razvoju. Na brojnost komaraca utječu i mjere koje se poduzimaju u njihovom suzbijanju.

U zaštiti građana od komaraca na području grada Zagreba komarci se suzbijaju organiziranom provedbom osmišljenog programa koji je ponajprije usmjeren na suzbijanje ličinki u vodama stajaćicama. 

Suzbijanje odraslih komaraca (krilatica) provodi se na ograničenim područjima na kojima se ustanovi njihov povećan broj. A i građani svakodnevnim aktivnostima i ponašanjem mogu znatno utjecati na smanjenje broja komaraca u okolini, i to na sljedeće načine:

• uklanjanjem nepotrebnih predmeta i posuda u kojima se nakuplja voda: kante, automobilske gume, boce, igračke i druge vrste posuda
• redovitim (jednom tjedno) pražnjenjem ili mijenjanjem vode u posudama koje se upotrebljavaju i u kojima se zadržava voda
• zatvaranjem spremnika za vodu u okućnicama i vrtovima poklopcem, gustom mrežom ili folijom
• propisnim odlaganjem krupnog otpada
• održavanjem otvorenih bazena, ukrasnih jezeraca i fontana
• održavanjem ispravnosti sustava za odvodnju, drenažu i prikupljanje vode (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija)
• propisnim odlaganjem guma u vulkanizerskim dvorištima
• održavanjem i propisnim zatvaranjem septičkih jama
• održavanjem zelenih površina i vrtova kako bi se u njima što manje zadržavali odrasli komarci.

Radi zaštite od uboda komaraca uputno je koristiti sredstva koja ih odbijaju (repelente), pridržavajući se uputa za njihovu primjenu.

Prilikom boravka u područjima s velikim brojem komaraca potrebno je nositi odjeću svijetlih boja, majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama te postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.

Prije putovanja u zemlje u kojima su komarci značajni kao prijenosnici bolesti možete posjetiti Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", a više informacija potražiti na www.stampar.hr.

Kako bismo postigli mirniji život, bez komaraca, valja se ponašati odgovorno i svojim djelovanjem ne pogodovati njihovu razvoju.