Prehlada ili gripa? Reci NE antibioticima

Bolesti i stanja / Opća medicina Anita Galić mag. pharm., univ. mag. admin. sanit  /  doc. dr. sc.   Maja Jakševac Mikša mag. pharm.

Racionalnost u primjeni antimikrobnih lijekova od presudne je važnosti, jer upravo zbog njihove nepotrebne primjene novi antimikrobni lijekovi uskoro mogu postati neučinkoviti

Iako antibiotici postoje već desetljećima, o njima još ne znamo dovoljno i često griješimo u njihovoj upotrebi. Uzimamo ih bez nadzora liječnika, a često smo ljuti ako nam ne propiše antibiotik, i ne znajući kako on ne bi djelovao. Treba znati da antibiotici djeluju samo na one bolesti kojima su uzročnici bakterije, a virusne bolesti treba liječiti drugim lijekovima i/ili pomoćnim sredstvima.

Problem svjetskih razmjera

Širenje rezistencije mikroba na antibiotike velika je opasnost za javno zdravlje. Porast ovog problema, koji se bilježi u svim dijelovima svijeta, sve više ugrožava mogućnost liječenja infekcija i ljudsko zdravlje izlaže dodatnom riziku. Da bi suzbijanje rezistencije na antibiotike bilo što uspješnije, mnoge relevantne europske institucije i agencije poduzele su mjere, kao što su "Strategija Europske komisije protiv antimikrobne rezistencije" i "Preporuke Vijeća Europe za razumnu uporabu antimikrobnih sredstava u humanim lijekovima".

S ciljem osvještavanja stručne i šire javnosti o ovom ozbiljnom javnozdravstvenom problemu, 2008. utemeljen je Europski dan svjesnosti o antibioticima (obilježava se 18. studenoga) i objavljeno zajedničko izvješće Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (The European Centre of Disease Prevention and Control, ECDC) i Europske agencije za lijekove (European Medicines Agency, EMA) pod nazivom "Bakterijski izazov: vrijeme je za odgovor".

Ljekarnička struka, uključujući vodeće međunarodne farmaceutske organizacije u Europi i svijetu (Farmaceutska grupacija Europske unije - PGEU i Međunarodna farmaceutska federacija - FIP) prepoznale su potrebu podržavanja dodatnih istraživanja i razvoja u području antimikrobnih lijekova, kao i globalnu suradnju na tom polju s drugim zdravstvenim stručnjacima. U suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) prihvaćen je stav da usporavanje širenja rezistencije zahtijeva promjene u načinu primjene antibiotika, za što je bitna suradnja bolesnika i zdravstvenih stručnjaka.

Uključivanje ljekarnika u projekt sprječavanja rezistencije na antibiotike pridonosi uspješnijem provođenju zacrtanih ciljeva u rješavanju ovoga globalnog problema u zdravstvu

Prošle je godine pokrenuta inicijativa obilježavanja prvoga Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima (od 16. do 22. studenoga 2015.), u okviru koje je Svjetska zdravstvena organizacija provodila globalnu kampanju "Antibiotici - razumno s primjenom", te pozivala pojedince, vlade, zdravstvene i poljoprivredne stručnjake da se proaktivno suoče s problemom rezistencije, ali i da se zajedničkom suradnjom utječe na racionalnu primjenu antibiotika, i to samo kada su nužni.

Antimikrobni lijekovi diljem svijeta često se pogrešno koriste. Primjerice, pacijenti čuvaju nepotrošene zalihe antibiotika pa ih kasnije primjenjuju uz samodijagnozu, rabe nepotrošene antibiotike od članova obitelji i prijatelja ili, pak, uspiju nabaviti antibiotike bez recepta. FIP ističe da zdravstveni sustav ne bi smio dopustiti da se neracionalna primjena antibiotika kasnije plaća rizikom neuspješnosti liječenja. Stoga je od presudne važnosti naglašavati racionalnost u primjeni antimikrobnih lijekova, jer upravo zbog njihove nepotrebne primjene i novi antimikrobni lijekovi uskoro mogu postati neučinkoviti!

Višestruka uloga ljekarnika

Uključivanje ljekarnika u projekt sprječavanja rezistencije na antibiotike pridonosi uspješnijem provođenju zacrtanih ciljeva u rješavanju ovoga globalnog problema u zdravstvu. U povodu prvoga Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima, FIP je objavio dokument o doprinosu ljekarnika u suzbijanju rezistencije na antimikrobne lijekove, u kojem se navode uzroci i posljedice antimikrobne rezistencije, uz definiranje ključnih ciljeva za bolje upravljanje i učinkovitiju zdravstvenu politiku vezanu uz tu kategoriju lijekova.

U racionalizaciji uporabe antibiotika i suzbijanju rezistencije na antibiotike, ljekarnik bi uz izdavanje antibiotika trebao: savjetovati pacijenta o ispravnoj uporabi (načinu i vremenu primjene); informirati pacijenta o mogućim nuspojavama i interakcijama s drugim lijekovima te ga savjetovati što učiniti ako se pojave; utjecati na poboljšanje suradljivosti pacijenta i nastojati pratiti tijek liječenja; prijavljivati nuspojave; prikupljati neuporabljene lijekove; podučavati pacijente o liječenju blažih tegoba i nepotrebnoj uporabi antibiotika u slučaju prehlade, gripe i povišene temperature; upozoravati na posljedice samoinicijativnog uzimanja antibiotika; upućivati na održavanje higijene i suzbijanje širenja infekcija; sudjelovati u javnozdravstvenim kampanjama radi utjecanja na javno mnijenje vezano uz propisivanje antibiotika; sudjelovati u nacionalnim projektima promicanja racionalne primjene antibiotika…

Projekt "Prehlada ili gripa? Reci ne antibioticima!"

I mladi farmaceuti aktivni su u osvještavanju rezistencije na antibiotike, uz odličnu suradnju s mladim liječnicima. Sekcija farmaceuta juniora Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD) provela je javnozdravstvenu kampanju u povodu promocije odgovorne, racionalne i pravilne potrošnje antibiotika. HFD je, kao član ISKRA-e (Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike pri Ministarstvu zdravlja RH) podržao projekt Prehlada ili gripa? Reci ne antibioticima, kojeg vodi Sven Pal, dr. med., specijalizant dječje kirurgije Županijske bolnice Čakovec.

Budući da čak 40 posto Europljana vjeruje da su antibiotici uspješan lijek protiv prehlade i gripe, dr. Pal je još kao student došao na ideju da putem slikovnice o ježiću koji se prehladio djeci i roditeljima objasni kada i zašto treba, a kad ne treba koristiti antibiotike. Jež je simbol podizanja svjesnosti o antibioticima, kojeg je osmislio Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Ideja slikovnice "Kako je Ješko pobijedio prehladu" uspješno je realizirana i dijeli se u okviru edukativnih aktivnosti. Prema njoj je pripremljena i edukacijska predstava, koja se održavala u dječjim vrtićima. Sva su djeca u vrtićima u kojima je predstava prikazana dobila i edukativnu slikovnicu, čiji je tisak sponzoriralo Hrvatsko farmaceutsko društvo. Uz predstave za najmlađe, održane su i edukacije za odgajatelje u vrtićima kako bi mogli nastaviti educirati djecu i organizirati im radionice o ovoj važnoj temi - globalnom problemu antimikrobne rezistencije.

I globalna famaceutska industrija bori se protiv otpornih "superbakterija"

Više od 80 vodećih međunarodnih farmaceutskih, generičkih, dijagnostičkih i biotehnoloških tvrtki, kao i ključna tijela industrije, udružilo se i pozvalo vlade i industriju da zajedno rade na provođenju sveobuhvatne akcije protiv rezistentnih infekcija i takozvanih superbakterija. To je objavljeno u zajedničkoj Deklaraciji na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj. Deklaracija prvi put definira da vlade i industrija moraju zajedno raditi i podržati kontinuirano ulaganje u razvoj novih lijekova kojima bi se pobijedili izazovi koje nameće rezistencija na antibiotike.
 

ŠTO BISTE TREBALI ZNATI O INFEKCIJAMA I ANTIBIOTICIMA?

 Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse.
• Većina infekcija gornjih dišnih puteva (simptomi: kihanje, kašljanje, promuklost) izazvana je virusima i antibiotici nisu od pomoći.
• Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da treba primijeniti antibiotk. Brojne virusne infekcije dišnih puteva imaju tešku kliničku sliku i zahtijevaju mirovanje i     
  simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika. Procjenu treba li primijeniti antibiotik ili ne mora donijeti isključivo liječnik.
• Pranje ruku najbolji je način za sprječavanje širenja infekcija dišnih puteva, s obzirom na to da se infektivne čestice, koje se šire putem zraka (govorom, kihanjem ili
  kašljanjem zaražene osobe) brzo talože na površine i dalje prenose rukama osoba koje ne moraju nužno niti vidjeti zaraženu osobu.

Izvor: ISKRA

Datum objave članka: 1. 3. 2016.