Psorijaza - bolest s nekoliko lica

Psorijaza je kronična, nezarazna i sustavna upalna bolest koja podjednako zahvaća muškarce i žene. Karakterizira je pojava upalnih crvenkastih, oštro ograničenih žarišta različite veličine, prekrivenih srebrnkasto-bjelkastim ljuskama različite debljine, uz čest osjećaj nelagode, peckanje i svrbež. Uz kožu, gotovo su redovito zahvaćeni i oštećeni nokti. U nekim slučajevima može zahvatiti i teško oštetiti zglobove, uzrokujući invaliditet. 
 
Iako u zapisima starih Egipćana na papirusu postoje dokazi o određenim kožnim promjenama, opis psorijaze nije pronađen. Ali, zato je nađen u dokumentima koji potječu iz Hipokratove škole (460. – 377. g.p.n.e.). U namjeri da opiše promjene koje karakteriziraju ljuskanje i crvenilo kože, Galen je prvi uveo naziv psora.
 
Karakteristično je da bolest izbija simetrično na tijelu, primjerice istodobno na oba koljena, oba lakta i sl. Od psorijaze boluje jedan do tri posto svjetske populacije, a u Europi dva do tri posto stanovništva (češće se pojavljuje u zapadnim europskim i skandinavskim zemljama), dok u Hrvatskoj njezina učestalost iznosi oko 1,6 posto.
 
Psorijaza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako je zamijećeno da se u dvama životnim razdobljima javlja češće: jedan je između 20. i 30. godine života (u čak 50 posto oboljelih se javlja prije 25. godine života), a drugi između 50. i 60. godine. Iako se u žena javlja češće ranije, tijek bolesti gotovo je isti, s fazama prolaznog smirenja.
 
U usporedbi s atopijskim dermatitisom, psorijaza je manje učestala kod djece. Najčešći oblik psorijaze kod djece je kapljični tip (psoriasis guttata), koji se najčešće javlja sa streptokoknom infekcijom grla. Psorijaza u dječjoj dobi izgledom je drukčija od slike kakvu vidimo kod odraslih - zahvaćeno područje kože je manje ljuskavo, a ne stvara se ni tako debeo sloj ljuski kao kod odraslih. A i mjesta pojavljivanja promjena su različita - kod djece su to najčešće pregibi i lice.
 
Navodi se da dvije trećine oboljelih pati od blagog, a samo jedna trećina od težeg oblika psorijaze. U jednom ispitivanju veće grupa bolesnika (ukupno njih 1728), 79,2 posto imalo je promjene na noktima, a do 30 posto psorijatični artritis.
 
Vulgarna psorijaza (Psoriasis vulgaris) je najčešći oblik psorijaze koji se pojavljuje u 90 posto bolesnika.
 
Tijek bolesti je kroničan, uz razdoblja poboljšanja i pogoršanja kliničke slike. Ljeti se promjene mogu znatno povući, a zimi obično slijedi pogoršanje. 
 
Dijagnoza se potvrđuje na temelju kliničke slike, a prema potrebi i histološkom slikom.

Iako je uzrok bolesti nepoznat, u 60 do 70 posto oboljelih može se doznati da u široj ili užoj obitelji još netko ima psorijazu, zbog čega se ona dovodi u vezi s naslijeđem. Valja, međutim, istaknuti da se ne nasljeđuje psorijatička morfa, nego samo sklonost pojavi takvih morfi. Dugo se znalo da se psorijaza češće pojavljuje u određenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije došlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u određivanju sklonosti psorijazi, iako nije poznat točan način nasljeđivanja te sklonosti.
 
Vjerojatnost pojave psorijaze u djece bez obiteljskog naslijeđa iznosi samo jedan do dva posto; ako jedan roditelj ima psorijazu, vjerojatnost se penje na 10 do 20 posto, a ako oba roditelja imaju tu bolest, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi čak oko 50 posto.
 
No, za pojavu bolesti ne treba optužiti samo naslijeđe, nego i sudjelovanje nekih drugih čimbenika. Od vanjskih čimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni (virusne i bakterijske bolesti kože) i fizikalni (npr. izloženost dugotrajnom pritisku). Uočeno je i da između traume i pojave lezije na koži obično prođe dva do šest tjedana.
 
Od unutarnjih čimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti (osobito akutna streptokokna infekcija ždrijela), trudnoća i porod, hipokalcemija i provođenje različitih dijeta. Osim streptokoknih infekcija, navode se upala sinusa i dišnog sustava te različita stanja u probavnom i genitourinarnom sustavu. Psihički stres vrlo često prethodi prvom nastupu psorijaze, a čak u 30 do 40 posto oboljelih dovodi do pogoršanja kliničkog tijeka bolesti.
 
Kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorijaze, uočeno je pogoršanje kliničke slike. Pogoršanje je zabilježeno i u slučaju hipokalcemije, dok trudnoća u 50 posto oboljelih smiruje kliničku sliku, iako su opisana i stanja pogoršanja. Od lijekova koji dovode do pogoršanje psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon. Konzumacija alkohola i sklonost pušenju cigareta također pogoršava kliničku sliku. 
 
Za razliku od etiologije, patogeneza psorijaze mnogo je bolje objašnjena. Bitna promjena je pojačana mitotska aktivnost (dijeljenje) u stanicama temeljnog sloja epidermisa. Zbog toga epidermis sadrži više slojeva stanica, što se može vidjeti kao zadebljali rožnati sloj sklon ljuštenju. Osim povećanog dijeljenja stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj. njihovo pomicanje od baze prema površini, zbog čega rožnate stanice ne stignu sazreti i sklone su ljuštenju. Uz to, u podlozi promjena je i jaka upala.

Klinička slika psorijaze je karakteristična u većini slučajeva. Počinje eritematoznim žarištem u razini kože, koje se postupno uzdigne iznad razine kože, a zatim se na površini pojave srebrnkasto-bijele ljuske. Nakon uklanjanja ljuski koža je vrlo glatka, sjajna, izrazito crvena i oštećena, s vidljivim sitnim pukotinama.
 
Psorijatične lezije mogu se javiti bilo gdje na koži, ali najčešće su na takozvanim predilekcijskim mjestima: laktovi, koljena i lumbosakralna regija. Manifestacija kličiničke slike može se kretatu od malih žarišta pa sve do  generaliziranih oblika.
 

Ovisno o lokalizaciji psorijatičnih žarišta, razlikujemo i posebne oblike psorijaze koji se mogu javiti samostalno ili u sklopu rasprostranjene kliničke slike:

• psorijaza vlasišta (Psoriasis capilliti) - vlasište zahvaćeno psorijazom je crveno i prekriveno ljuskama, gotovo sve do samog ruba vlasišta
• psorijaza noktiju (Psoriasis unguium) - Kod 30 do 50 posto bolesnika nalaze se promjene i na noktima, koje su prisutne i kod 70 posto oboljelih s psorijatičnim artritisom. Nokti zahvaćeni psorijazom u početku imaju karakteristične punktiformne (točkaste) udubine i izgledaju kao da su izbodeni iglom. Kasnije zadebljaju, postaju lomljivi i odižu se od podloge, tako da je moguća kompletna destrukcija nokatne ploče. Razlikujemo četiri osnovne promjene: punktiformne udubine (foveole), tzv. uljne mrlje (početno oštećenje matriksa), oniholiza (odvajanuje nokta od podloge) i onihodistrofija (promjene oblika, strukture i/ili boje na nokatnoj ploči).
• psorijaza dlanova i stopala (Psoriasis palmoplantaris)
• psorijaza intertriginoznih predjela (u pregibnim regijama) kao što su pazusi, prepone i brazde u predjelu stražnjice (Psoriasis inversa).  

Klinička slika psorijaze može jako varirati: od promjena vezanih uz folikul dlake (Psoriasis follicularis), preko promjena veličine kapljice (Psoriasis gutatta) koje su ujedno i najčešće, ili promjena veličine kovanog novca (Psoriais nummularis) pa sve do promjena u obliku velikih plakova (Psoriasis in placibus).

• lokalni keratolitici - imaju funkciju skidanja ljusaka
• kortikosteroidi – imaju protuupalni učinak i uvijek su u prvoj terapijskoj liniji psorijatičnih morfi, osobito u regijama pregiba kože i genitalija, gdje ostali pripravci mogu izazvati jaku iritaciju. Primjenjuju se u obliku masti ili kreme, pa čak i losiona, gela ili pjene, ovisno o regiji za koju su namijenjeni. Ako je potrebno, primjenjuju se i pod okluzivnim zavojem. Ritam primjene kortikosteroida određuje isključivo dermatolog, ovisno o kliničkoj slici, pri čemu se mora voditi briga o duljini primjene kortikosteroida na kožu, jer se kao nuspojava može razviti atrofija kože, perioralni dermatitis ili steroidna rozaceja, a katkad i kontaktni alergijski dermatitis.
• katranski preparati - upala se može ublažiti i uporabom katranskih preparata, koji djeluju na smanjenje diobe stanica. Dobro djeluju i različiti gotovi pripravci u obliku kupelji i šampona. Velikoj grupi katranskih preparata pripada naftalan (naftalanoterapija primjena naftalan ulja), koji se primjenjuje u obliku kupki u kadama u koje su bolesnici uronjeni do visine ramena, 12-14 minuta dnevno, pri temperaturi naftalan ulja od 34 °C do 36 °C ili premazivanjem cijele ili dijelova kože naftalan uljem ili naftalanskom kremom. Ova vrsta terapije se može kombinirati s UVB terapijom ili helioterapijom. 
• lokalni pripravci, analozi D3 vitamina - propisuju ih isključivo specijalisti dermatolozi. Jedan od takvih pripravaka je kalcipotriol u kombinaciji s kortikosteroidima.
• lokalni pripravci retinoida (derivati A vitaminske kiseline) - također se primjenjuju pod kontrolom dermatologa.

Prehrana koja utječe na metabolizam polinezasićenih masnih kiselina, a to je ponajprije mediteranska prehrana i prehrana niske energetske vrijednosti, smanjuje simptome bolesti. U istraživanju na 82 pacijenta oboljela od psorijaze, provedenom 2003. u Hrvatskoj, dokazano je da redukcijska dijeta već nakon četiri tjedna konzumacije ima značajan utjecaj na smanjenje simptoma psorijaze.

Istraživanje provedeno na Harvardu pokazuje da je redovita intenzivna tjelovježba povezana s manjim rizikom za nastanak psorijaze. U stručnom časopisu Archives of Dermatology objavljeni su rezultati studije na gotovo 867.000 ispitanica, od kojih je psorijazu imalo njih 1026. U studiji je dokazano da intenzivna tjelovježba dva do tri sata tjedno 25 do 30 posto smanjuje rizik od psorijaze. Istraživači rezultate objašnjavaju utjecajem tjelovježbe na prevenciju upalnih procesa povezanih sa psorijazom.