Psorijatični artritis - simptomi i liječenje
Neprepoznati i neliječeni psorijatični artritis može dovesti do tjelesne nesposobnosti, stoga je važno što prije postaviti dijagnozu i poduzeti odgovarajuće liječenje
Što je psorijatični artritis i kako se manifestira?
Zajednička pojava psorijaze i kroničnog progresivnog poliartritisa smatra se zasebnom bolešću koja se naziva psorijatični artritis.
To je upalna reumatska bolest djece i odraslih, podjednako zastupljena u muškaraca i žena, koja se pojavljuje u različitoj životnoj dobi, a najčešće između 30. i 50. godine.
Simptomi
Utvrđeno je da simptome psorijatičnog artritisa primjećuje 22 posto oboljelih od psorijaze. Stoga bi osobe oboljele od psorijaze, kao i one koje u obitelji imaju povijest te bolesti, trebale zatražiti pomoć liječnika ako primijete jedan ili nekoliko sljedećih simptoma:
- otečenost prstiju na rukama i nogama
- bol koja se premješta od zgloba do zgloba
- oticanje i zakočenost jednog ili više zglobova
- crvenilo zgloba ili toplina na dodir
- otežana pokretljivost zgloba ("kruti" zglobovi)
- krhki nokti
- bol u donjem dijelu leđa (iznad trtice).
Dijagnostika
U dijagnostičkom postupku koriste se rendgen, analiza zglobne tekućine, sedimentacija eritrocita i određivanje reumatoidnog faktora.
Liječenje psorijatičnog artritisa
Liječenje u načelu obuhvaća odvojenu terapiju psorijaze i artritisa te podrazumijeva primjenu mnogih učinkovitih lijekova i drugih oblika liječenja, s ciljem smanjenja bolova i održavanja sposobnosti kretanja.
Kožne promjene kod psorijaze liječe se primjenom lokalnih terapijskih sredstava i korištenjem blagodati sunca i mora (heliomarinoterapija), što kod velikog broja oboljelih dovodi do regresije.
Kad je posrijedi psorijatični artritis, standardno terapijsko sredstvo su nesteroidni antireumatici protiv bolova i upale te glukokortikoidi.
Lijekovi koji mijenjaju tijek upalnih reumatskih bolesti smanjuju otok, zakočenost i bol u zglobovima, odnosno usporavaju tijek bolesti. Njihov učinak vidljiv je nakon nekoliko tjedana ili mjeseci, zbog čega se nazivaju i sporodjelujući lijekovi.
U slučaju osobito teškog oblika psorijatičnog artritisa propisuju se imunosupresivi.
Primjenjuju se i biološki lijekovi, i to u obliku potkožnih injekcija ili kratkotrajnih infuzija i u kombinaciji s lijekom iz skupine sporodjelujućih.
Uloga hrane u liječenju psorijatičnog artritisa
Iako nema znanstvenih dokaza da je posebnom dijetom moguće izliječiti psorijatični artritis, istraživanja vezana uz prehranu i psorijatični artritis pokazuju da se pravilnim izborom namirnica može utjecati na tijek bolesti.
Primjerice, poznato je da se poboljšanje postiže ograničenjem unosa kalorija, unosom omega-3 masnih kiselina i bezglutenskih namirnica. S druge strane, opaženo je da pretilost i konzumacija alkohola negativno utječu na bolest.
Tijekom dugogodišnjeg praćenja velikog broja bolesnika pokazalo se koje namirnice imaju blagotvoran učinak na bolest, odnosno koje bi trebalo izbjegavati.
Namirnice koje mogu POGORŠATI psorijatični artritis
- alkohol - može pogoršati simptome bolesti; istraživanja su pokazala da su samo dva do tri pića tjedno dovoljna da se pogoršaju simptomi bolesti
- brza hrana - bogata je zasićenim masnoćama, transmasnim kiselinama i šećerima koji mogu izazvati upalni proces povezan sa psorijatičnim artritisom. Takav način prehrane može dovesti do pretilosti, od koje oboljeli od psorijatičnog artritisa često pate.
- crveno meso - sadrži polinezasićenu masnu kiselinu, poznatu pod nazivom arahidonska kiselina, koja potiče stvaranje upalnih tvari i time pogoršava simptome bolesti. Suhomesnati proizvodi, poput slanine, šunke ili hrenovki, sadrže konzervanse i druge kemijske tvari koje kod nekih oboljelih izazivaju alergijsku artritičnu reakciju.
- krumpir, rajčica, patlidžan, paprika - eliminacijom ovih namirnica simptomi bolesti ublažili su se mnogim oboljelima. Iako znanstvena istraživanja nisu dala konačan odgovor, oboljeli tvrde da je upravo izbjegavanje navedenih namirnica rezultiralo poboljšanjem, odnosno ublažavanjem bolova i drugih simptoma bolesti.
- citrusno voće (limun, naranča, grejp) - dobro su poznati alergeni koji mogu negativno utjecati na simptome psorijaze
- gluten - ljepljiva je i elastična bjelančevinasta tvar koja se nalazi u pšenici, brašnu, raži, ječmu, piru, kamutu i zobi. Posljednjih godina uočava se sve veća povezanost psorijaze i preosjetljivosti na gluten, tako da određeni broj oboljelih može imati koristi od bezglutenske dijete. U slučaju sumnje, trebalo bi određenim laboratorijskim testovima testirati osjetljivost na gluten.
- začini - ne savjetuje se upotreba začina, poput papra, anisa, cimeta, paprike, senfa i vinskog octa, jer su ih mnoge oboljele osobe proglasile najvećim "neprijateljima".
Namirnice koje mogu UBLAŽITI psorijatični artritis
- jabuka, brusnica, marelica, avokado, orašasti plodovi
- artičoka, mrkva, celer, cikla, repa, radič, češnjak, brokula, tikvica, pastrnjak
- riža, proso, lanene sjemenke, bućine sjemenke, laneno i maslinovo ulje
- losos, haringa, sardina, tuna, bakalar, morski plodovi
- vitamin D, probiotici, beta-karoten, omega-3 masne kiseline, cink , bakar, selen i folna kiselina.
Vitamin D
Istraživanja pokazuju da se protuupalno djelovanje vitamina D odražava na cijeli spektar bolesti, a među njima i na hipertenziju, dijabetes tipa 1 i psorijazu. Tako, primjerice, istraživanje objavljeno u časopisu Arthritis Care & Research upućuje na visoku prevalenciju nedostatka vitamina D među osobama sa psorijatičnim artritisom. No, iako su rezultati istraživanja pokazali njegov nedostatak kod 302 pacijenta, neovisno o sezonskim i geografskim značajkama, nije dokazano da su razine vitamina D utjecale na aktivnost bolesti.
Vitamin D regulira rad imunosnog sustava tako što sprječava pretjeran ili dugotrajan protuupalni odgovor. Naše imunosne stanice, osobito aktivne T-stanice, imaju receptore za vitamin D i u slučaju mnogih autoimunih bolesti upravo T-stanice potiču upalu.
Dnevnu potrebu za vitaminom D zadovoljit ćete konzumacijom srdela, bakalara, ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, lososa, sleđa ili žumanjka.
Folna kiselina
Poznato je da psorijazu prati manjak folne kiseline, jer su zbog ubrzane izmjene stanica kože povećane potrebe za tim vitaminom. Smanjen unos bjelančevina može izazvati nedostatak bjelančevine koja veže folat, a nužna je za njegovu apsorpciju u tankom crijevu. Nedostatak folne kiseline mogu izazvati i pretjerano konzumiranje alkohola i kave te pušenje.
Najbolji izvor folne kiseline pronaći ćete u namirnicama poput brokule, raštike, šparoge, cvjetače, cikle, prokulice, špinata, leće i tikvice.
Antioksidansi (Q10, vitamin E i selen)
Rezultati studije provedene na 58 bolesnika s teškim oblikom psorijaze, objavljeni u časopisu Nutrition, upozorili su na važnost unosa dovoljne količine vitamina E, selena i koenzima Q10.
Ispitanici su tijekom mjesec dana dobivali koenzim Q10, vitamin E i selen. Rezultati su dokazali da upravo kombinacija navedenih antioksidansa i konvencionalne terapije poboljšava stanje te smanjuje razinu oksidativnog stresa.
Dobri izvori koenzima Q10: riba i cjelovite žitarice. Namirnice bogate selenom: bakalar, morski račići, tunjevina, šampinjoni, srdele, losos, meso peradi. Namirnice bogate vitaminom E: sjemenke suncokreta, suncokretovo ulje, kukuruzno ulje, soja, blitva, bademi, špinat, masline.
Nar
Znanstvenici sa Sveučilišta Case Western Reserve u Clevelandu dokazali su da sok od nara smanjuje razinu upalnih spojeva, i to tako što su sok nanijeli na uzorke hrskavičnog tkiva oštećenog artritisom. Naravno, sok nećete nalijevati na hrskavicu nego ćete uživati u njegovu okusu, a kako biste mu ublažili gorčinu, dodajte ga u šalicu zelenoga čaja i dobit ćete napitak prepun antioksidansa.
Beta-karoten
Kad su talijanski znanstvenici usporedili prehrambene navike 316 ispitanika oboljelih od psorijaze s navikama 366 zdravih ispitanika, otkrili su da konzumiranje mrkve, dinje, bundeve, breskve i ostalih namirnica bogatih beta-karotenom smanjuje rizik od psorijaze.
Beta-karoten je žuti, narančasti i crveni biljni pigment mnogih biljaka, čija prisutnost je očita kod mrkve, dinje, marelice i ostalog žarko obojenog voća i povrća, odnosno jako dobro maskirana klorofilom u lisnatom tamnozelenom povrću (brokula, blitva).
Riba i riblje ulje
Riba, osobito srdela, losos, bakalar i skuša, trebala bi biti važan dio prehrane oboljelih od psorijatičnog artritisa. Sadrži hranjive sastojke kao što su bjelančevine, selen, magnezij, vitamin B12, vitamin B6, niacin i omega-3 masne kiseline, za koje se pokazalo da imaju povoljan utjecaj na psorijatični artritis.
Zanimljivo je da je dovoljno samo 15 dag navedene ribe kako bismo podmirili 50 posto naših dnevnih potreba za navedenim nutrijentima.
Izvor fotografija: Shutterstock