Spriječiti, a ne liječiti

Bolesti i stanja / Opća medicina Ivana Bočina dr. med.

Zajednički cilj prevencije bolesti i promicanja zdravog načina života je očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, a sve vezano uz pozitivne ljudske i životne vrijednosti

Danas se u medijima, osobito u temama vezanim uz zdravlje i stil života, često susrećemo s pojmovima "prevencija bolesti" i "promicanje zdravlja". Pojam prevencija bolesti (lat. praeventio = prethoditi, doći ispred) označava sve postupke kojima se bolest sprječava, odnosno onemogućava. Prevencijom te unaprjeđenjem i očuvanjem zdravlja bavi se posebna disciplina – preventivna medicina. Cilj je preventivne medicine pravodobno prepoznati bolesti i provesti liječenje kojim se sprječavaju smanjivanje kvalitete života, invaliditet, oštećenja zdravlja, a naposljetku i smrt. A važnost prevencije bolesti možda najbolje opisuje stara narodna izreka: "Bolje spriječiti, nego liječiti".

Mjere ranog otkrivanja bolesti, ali i pravodobno prepoznavanje osoba s povišenim rizikom za nastanak određene bolesti, među najvažnijim su zadacima suvremene medicine. Najvećim uspjehom preventivne medicine smatra se iskorjenjivanje (eradikacija) neke bolesti. Najbolji je primjer za to iskorjenjivanje velikih boginja (Variola vera), zahvaljujući uspješno provedenom cijepljenju.

Što ranija intervencija

Mjere prevencije uključuju intervenciju (lat. interventio = miješanje, posredovanje), odnosno pravodobno uplitanje u tijek bolesti. Pojam "intervencija" označava skup mjera koje se poduzimaju kako bi se uklonio ili smanjio rizik razvoja određene bolesti, odnosno skup mjera koje se poduzimaju kako bi se izliječila, zaustavila ili usporila bolest te na taj način spriječilo njezino razvijanje, posljedični invaliditet ili smrt. Najbolje je intervenirati u što ranijem stadiju oboljenja. Ovisno o fazi bolesti u kojoj smo intervenirali, prevenciju dijelimo na primarnu, sekundarnu i tercijarnu.

Primarna prevencija
Usmjerena je na zdrave osobe, a podrazumijeva uklanjanje rizika/uzroka bolesti i unaprjeđenje općega zdravstvenog stanja kako bi se spriječio nastanak bolesti. Dobar primjer primarne prevencije kod suzbijanja zaraznih bolesti jest cijepljenje, a kod kroničnih bolesti uklanjanje rizičnih čimbenika, kao što su pušenje i nezdrava prehrana, ili uključivanje tjelesne aktivnosti itd. Uspješna primarna prevencija zahtijeva razvijanje javnozdravstvenih programa na lokalnoj ili nacionalnoj razini.

Sekundarna prevencija
Odnosi se na prepoznavanje potencijalnih bolesnika, odnosno oboljelih u ranom stadiju bolesti, kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvoj manifestne bolesti te tako zaustavilo njezino napredovanje, a sačuvali životni vijek i kvaliteta života. Primjer za to je otkrivanje visokog tlaka u stadiju kad još nema simptoma.

Tercijarna prevencija
Označava prepoznavanje i zbrinjavanje onih stanja koja se ne mogu liječiti ili kod kojih, unatoč liječenju, nastaju posljedice. Njezin je cilj očuvanje kvalitete života bolesnika kad liječenjem nije moguće suzbiti bolest. Primjer takve prevencije je suzbijanje boli kod oboljelih u zadnjem stadiju zloćudnih tumora.

Unatoč tome što se rezultati preventivnih aktivnosti često podcjenjuju jer se dobro zdravlje smatra "normalnim" i što se njihovi rezultati vide tek nakon duljeg razdoblja, uspješnost preventivnih mjera odlikuje se u mnogim segmentima – od očuvanja zdravih godina života, kvalitete života i radne sposobnosti pojedinca, do smanjivanja ukupnih troškova zdravstvene zaštite. Sukladno tome, danas se u Hrvatskoj provode Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, uvedena je obveza preventivnih pregleda za osobe starije od 50 godina u djelatnosti opće/obiteljske medicine, a uskoro će se provesti i Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, s posebnim ciljem prevencije bolesti.

Aktivno za svoje zdravlje

Uz prevenciju bolesti usko se vezuje pojam promicanja zdravlja. Promicanje zdravlja potiče aktivno sudjelovanje ljudi u unaprjeđenju vlastitog zdravlja. U literaturi se često rabi i pojam "promocija zdravlja", što ima uži smisao od promicanja. Naime, promocija zdravlja traje kraće od promicanja zdravlja, a provodi se zdravstvenim akcijama (kampanjama) koje utječu na širenje zdravstvenih poruka u zajednici i na mobilizaciju ljudi na provođenju određenih zdravstvenih zadataka. Primjeri dobro prihvaćenih zdravstvenih akcija, odaslanih u sprezi s medijima, jesu "Recite DA nepušenju" i "Doručak na travi".

Cilj promicanja zdravlja je omogućiti pojedincima i zajednicama povećanu kontrolu nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje (determinante zdravlja). Taj koncept zdravlja ističe pozitivne potencijale i sposobnosti pojedinca i zajednice. U promicanju zdravlja nužno je aktivno sudjelovanje svih važnih društvenih sektora (unutar i izvan sustava zdravstva), kreatora zdravstvene politike (političari, HZZO) i samih građana, kojima je pravo na zdravlje zajamčeno Ustavom kao osnovno ljudsko pravo.

Promicanje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode, kao što su: mjere zdravstvenog prosvjećivanja i odgoja, zakonodavne mjere, porezne i administrativne mjere, organizacijske mjere te aktivnosti lokalne zajednice (laičke inicijative i inicijative skupina stručnjaka). Na taj način pokret promicanja zdravlja obuhvaća široku intersektorsku suradnju, koja predstavlja suradnju između različitih društvenih sektora, organizacija i profesija. Kako bi suradnja postojala u pravom smislu te riječi, svi oni moraju imati isti cilj (zdravlje), filozofiju (unaprjeđenje zdravlja) te poštenu podjelu područja rada, odnosno djelovanja.

Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja održana je 1986. godine u kanadskom gradu Ottawi. Tada je donesena Ottawska povelja o promicanju zdravlja, koja je istaknula važnost promicanja zdravlja u cijelom svijetu. Citat iz Ottawske povelje glasi: "Zdravlje se stvara tamo gdje ljudi žive, gdje se vole, rade i igraju". U dobre primjere promicanja zdravlja u Hrvatskoj ubrajaju se projekt Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom "Zdravi grad", međunarodni projekt Europske mreže škola koje promiču zdravlje, te program "Rukovođenje i upravljanje za zdravlje" koji je 2006. godine dobio nagradu za izvrsnost (Management Trainning Program Excellence Award 2006) koju svake godine dodjeljuje Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz Atlante.

Zajednički cilj prevencije bolesti i promicanja zdravlja je očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, koje je vezano uz pozitivne ljudske i životne vrijednosti. Stoga se podsjetimo kako je prije više od 2000 godina grčki liječnik Herofil napisao da je bez zdravlja "znanost slaba, umjetnost ništavna, sila slaba, blagostanje beskorisno, a rječitost nemoćna".

Datum objave članka: 1. 12. 2015.