Akutni proljev kod djece - prehrana

Jedna od najvećih zabluda u liječenju akutnog proljeva je "držanje dijete", odnosno provođenje prehrane koja preporučuju „lagane“ obroke, isključivo kuhanu hranu, pa čak i potpuno izbjegavanje većine namirnica, osim pojedinih koje su uključene u popularnu B.R.A.T. dijetu (eng. Bread, Rice, Apple and Toast diet; prehrana koja se najvećim dijelom svodi na škrobne namirnice).

Takav vid prehrane odavno se više ne preporučuje. Štoviše, dokazano je da izbjegavanje uobičajene uravnotežene prehrane i svođenje prehrane na samo nekoliko vrsta namirnica ne pridonosi smanjenju broja tekućih stolica, ne skraćuje trajanje proljeva i negativno utječe na prehrambeni status djeteta. Zato, kad čujete savjet da dijete koje ima proljev ili povraća treba jesti "dijetalnu" hranu i slane štapiće, nemojte ga poslušati.

U današnje vrijeme u potpunosti se napušta staromodni pristup prehrani tijekom akutnog proljeva i savjetuje se da se djetetu tijekom bolesti u najvećoj mogućoj mjeri nudi uravnotežena i raznolika prehrana.

Naime, tijekom infekcije, proljeva i povraćanja, dolazi do promjene crijevne flore i oštećenja crijevne sluznice. Crijevne stanice (enterociti) dobivaju hranjive tvari najvećim dijelom iz hrane koja se nalazi u crijevima i metabolita koje proizvode probiotici, stoga gladovanje i restriktivne dijete usporavaju oporavak tih stanica, ali i organizma u cjelini.

U slučaju teže dehidracije najvažnije je provesti pravilan rehidracijski postupak primjerenim oralnim rehidracijskim otopinama (poznatijima pod nazivom "rehidromiks").

U roku od četiri do pet sati nakon početka proljeva valja početi s normalnom prehranom.

U dojenčadi koja je isključivo dojena preporučuje se i dalje nastaviti dojiti jer dojenje samo po sebi sprječava daljnji razvoj proljeva, a, ako je potrebno, kao dodatnu tekućinu savjetuje se dati oralnu rehidracijsku otopinu. Nije potrebno davati im vodu kao dodatnu tekućinu.

U djece kod koje je počelo uvođenje dohrane savjetuje se nastaviti davati namirnice koje su uvedene u dohranu i uvesti oralnu rehidracijsku otopinu kao dodatnu tekućinu. Prekid dohrane, odnosno nedavanje raznovrsne hrane može dovesti do pothranjenosti i time veće podložnosti novim infekcijama. Visokokalorična prehrana u dojenčadi kod koje je uvedena dohrana povezuje se s kraćim trajanjem proljeva, a dodavanje manjih količina visokokvalitetnih masti (hladno prešana biljna ulja, maslac i svinjska mast) u pojedine obroke pridonijet će energijskom i nutritivnom unosu kod bolesnoga djeteta.

Tijekom bolesti djeca često imaju loš apetit. Zbog toga se savjetuje nuditi im manje obroke više puta na dan, otprilike svakih dva do tri sata.

Savjetuje se izbjegavati gotove slatke napitke, poput sokova, gaziranih napitaka, voćnih sokova i zaslađenih čajeva jer napici koji sadrže šećere (poput saharoze, fruktoze i sorbitola) imaju visok osmolaritet, što dovodi do pogoršanja proljeva.

U nastavku donosimo smjernice u slučaju akutnog proljeva u dječjoj dobi, kao i popis preporučenih namirnica i onih koje se u tom slučaju ne preporuča konzumirati.

NE...

• provoditi restrikcijske dijete i svoditi prehranu npr. na dvopek, slane štapiće i preprženu (prežganu) juhu
• prestati dojiti i/ili dohranjivati dijete te mijenjati dojenačke mliječne pripravke nekim drugim pripravcima
• davati slatke i zaslađene napitke
• davati slatkiše, čokoladu i deserte

DA...

• provoditi pravilnu rehidraciju oralnim rehidracijskim otopinama, naročito onima s okusom prilagođenim djeci; činiti to i prije eventualnog odlaska pedijatru
• provoditi uravnoteženu i raznoliku prehranu
• dati djetetu više manjih obroka na dan (svakih dva do tri sata)
• nastaviti dojiti i davati djetetu namirnice koje su mu već uvedene u dohranu

Namirnice koje se preporučuju:

• sve žitarice i njihovi proizvodi - kruh, peciva, krekeri, dvopek, tost, kukuruzne pahuljice, tjestenina, riža, proso, palenta, griz, kus-kus...
• sve povrće - osobito korjenasto povrće, poput krumpira, korabe, mrkve, batata, cikle i buče, a od mahunarki, crvena leća i pasirani grašak
• sve vrste voća - npr. banane, avokado, jabuke
• sve vrste arašida - kikiriki
• meso - bijelo i tamno meso peradi (piletina, puretina), teletina, junetina, janjetina, kunić, pureća i pileća prsa, kuhana šunka, svinjetina, špek
• riba - bijela (oslić, iverak, škarpina, list...) i plava (lokarda, srdela, inćun - ne prženi)
• jaja - kuhana, pečena, kao sastavni dio drugih jela
• mlijeko i mliječni proizvodi - jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko, sirevi, sirni namazi, puding pripravljen kod kuće, griz pripravljen kod kuće
• juha svih tipova - mesna, riblja, krem - od buče, cvjetače, brokule ili povrtna
• napici - nezaslađen ili blago zaslađen čaj, oralni rehidracijski napitak, sok od mrkve i/ili cikle
• sva hladno prešana ulja - maslinovo, suncokretovo, laneno, ulje uljane repice, maslac, svinjska mast
• začini - savjetuje se koristiti one koji smanjuju mučninu, kao đumbir, limunov sok i korica, cimet, peršin, bosiljak, origano i morska sol.

Smanjiti unos sljedećih jela i namirnica:

• slatkiši - keksi s punjenjem, napolitanke, vafli, bomboni, čokolade, lizalice i sl.
• grickalice - flips, čips i sl.
• dizano tijesto - krafne, lisnato tijesto i sl.
• povrće koje napuhuje
• kupusnjače - kupus, kelj, prokulica
• mahunarke - grah, leća, slanutak, bob, grašak
• vodenasto voće - npr. lubenica
• mesne prerađevine - npr. pašteta, hrenovke, kobasice
• suhomesnati proizvodi - npr. čajna i srijemska kobasica
• meso - pohano i prženo
• riba - pohana, pržena i konzervirana
• gotovi mliječni deserti - sadrže velike količine šećera
• sokovi svih tipova - cijeđeni ili kupovni, pripravljeni od sirupa za razrjeđivanje s vodom, kupovni gotovi čajevi i zaslađeni čajevi
• masnoće - rafinirana ulja i margarini, industrijski proizvodi koji sadrže hidrogenizirane biljne masti
• začini - gotove začinske mješavine, industrijski koncentrati ("kocke") za juhu i sl.