Antialergijski i ostali potencijali matične mliječi

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari Bjanka Matić dipl. biolog  /  dr. sc. pharm.   Dragan Panić

Zahvaljujući svom kompleksnom biokemijskom sastavu, matična mliječ stimulira sve vitalne funkcije organizma i tako pomaže u postizanju ravnoteže

Znanstvena istraživanja iz 2013. potvrdila su da matična mliječ ima antialergijski učinak, koji se prije svega pripisuje jednom od biološki najaktivnijih spojeva matične mliječi - MRJP-u. To su takozvani veliki proteini mliječi kojih ima osam grupa. Antialergijski učinak pripisuje se proteinu broj tri, jer zaustavlja proizvodnju interleukina 4, koji inače aktivira IgE antitijela, odgovorna za nastanak alergijske reakcije (imunoglobulin E veže se na prihvatne molekule, to jest receptore na stanice mastocita, iz kojih se oslobađa histamin, koji je pokretač ili medijator akutne alergijske reakcije, te dolazi do širenja krvnih žila, pojačane cirkulacije, kontrakcije glatke muskulature i pojave karakterističnih simptoma).

Zaštitnica sluznice dišnih organa

Više od tri desetljeća istražuju se učinci matične mliječi, primijenjene kao dodatak prehrani, na ljude, posebno djecu, u slučajevima alergije na pelud, grinje, kućnu prašinu i alergene iz hrane. Laboratorijski nalazi potvrdili su da se poslije dva do tri mjeseca uzimanja mliječi, u dozama do 100 mg dnevno, drastično smanjuje razina IgE antitijela, a time se smanjuje i oslobađanje histamina odgovornog za pojavu simptoma. Dakle, redovita prisutnost mliječi u organizmu osoba koje imaju urođenu sklonost da na čestice peludi reagiraju povećanom produkcijom IgE antitijela (koja oštećuju sluznicu dišnih organa) smanjuje tu sklonost do te mjere da se alergijske manifestacije smanjuju na minimum, ili se povlače na dulje razdoblje, čak i nekoliko godina. Konzumiranjem mliječi smanjuje se i razina prostaglandina, također zaslužnih za razvoj upale i oštećenje sluznice.

Uz ove direktne utjecaje na alergijsku reakciju, mliječ je i snažan bioregenerator, pa obnavlja sluznicu i štiti je od pretjerana prodora mikroba, čestica čađi i duhanskog dima. Uz to, matična mliječ smanjuje alergijske tegobe i kod atopijskog dermatitisa, kroničnog i vrlo neugodnog oboljenja kože.

Moćna protiv depresije i proljetnog umora

Mliječ donosi organizmu fizičku i mentalnu snagu jer povećava iskoristivost hranjivih tvari i djeluje na metabolizam. Naime, otkriveno je da dovodi do toga da se u staničnim energetskim hidrocentralama, mitohondrijima, proizvodi puno više energije u obliku molekula ATP-a (stanične energetske "valute"). Zato je mliječ iznimno snažan borac protiv proljetnog umora, a dodatna blagodat ovoga pčelinjeg proizvoda je što povećava proizvodnju serotonina i melatonina, hormona koji popravljaju raspoloženje i potiču želju za akcijom.

Prva tri mjeseca su najvažnija

Mliječ, kao adaptogen, pokazuje nekoliko osnovnih bioloških učinaka: djeluje na metabolizam i povećanje energetske razine organizma, povećava otpornost na stres i ubrzava detoksikaciju. Zahvaljujući svom kompleksnom biokemijskom sastavu, stimulira sve vitalne funkcije organizma i tako potiče povratak ravnoteže, bilo u fiziološkim uvjetima ili neposredno poslije bolesti.

Najvažnija su prva tri mjeseca uzimanja matične mliječi, kad organizam prima i "zapisuje" informacije u svoje stanice. Za to je optimalno uzimati između 70 i 100 mg liofilizirane matične mliječi dnevno. Tijekom prvog mjeseca intenzivno se čisti organizam (detoksikacija), jer se izbacuju nagomilani toksini. U tom razdoblju čovjek osjeća priljev fizičke i mentalne snage, jača imunitet i ubrzava se oporavak od bolesti. Tijekom drugog mjeseca povećava se energetska razina organizma kao posljedica povećane produkcije ATP-a. Zbog tog učinka osjeća se povećanje otpornosti na stres, osobito u slučaju dugotrajnijega psihičkog stresa, odnosno manje su posljedice stresa na imunosni i hormonski sustav, sustav organa za disanje i probavu hrane. Uz to, mliječ pokazuje i antioksidativne učinke. U trećem mjesecu polako se vraća metabolička ravnoteža: brzina katabolizma (razgradnje tkiva) i anabolizma (izgradnje i obnavljanja) vraća se u normalu, karakterističnu za starosnu dob čovjeka. Međutim, znanstvenici su primijetili da, ako ne postoji neko dugotrajno i teško oboljenje, izgradnja i obnavljanje tkiva imaju malu prednost u odnosu na razgradnju, osobito ubrzanu stresnim načinom života i onečišćenjem okoline, pa su zaključili da mliječ usporava starenje organizma.

Poslije prva tri mjeseca čovjek može nastaviti s uzimanjem manjih količina matične mliječi dnevno kako bi se postignuti učinci dulje održali. U slučaju jačeg stresa, napornog fizičkog i/ili umnog rada, boravka u onečišćenom okruženju i slično, količina se može povećati.

RIZNICA PRIRODNIH ANTIBIOTIKA I IMUNOSTIMULATORA

Matična mliječ obiluje prirodnim antibioticima i snažnim antivirusnim tvarima: proteini dželeini i rojalizin, kao i nezasićena masna kiselina 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-H-2-DA), ne nalaze se nigdje drugdje u prirodi. To je dragocjeno otkriće za čovjeka s obzirom na to da je većina sintetičkih antibiotika postala rezistentna na najčešće bakterije opasne po čovjeka, što se s antibakterijskim tvarima iz mliječi ne može dogoditi.

Doza od 70 do 100 mg liofilizirane matične mliječi dnevno, posebno ako se kombinira s vitaminom C, koji ljudski organizam ne može sam proizvesti, već u roku mjesec dana ubrzava vrijeme potrebno za proizvodnju antitijela, koja učinkovito vežu viruse i izbacuju ih iz organizma. To je laboratorijski potvrđeno za viruse gripe, hepatitisa, herpesa i koksaki viruse. Što se tiče bakterija, mikrobiološki testovi pokazali su da 10-H-2-DA i rojalizin djeluju protiv gram-pozitivnih bakterija (Escherichia coli, Salmonella, Proteus, Bacillus subtilis, Staphylococcus aureus), kao i na gljivicu Candidu albicans. Njihova antibiotska aktivnost je po jačini jednaka četvrtini snage penicilina. Ovi spojevi u isto vrijeme imaju i antikancerogeno i antioksidativno svojstvo, to jest štite organizam od preranog starenja.

Datum objave članka: 1. 6. 2015.