Tajne i prednosti ljepote

Postupa li okolina s privlačnim ljudima bolje nego s manje privlačnima? Je li poželjno izgledati dobro na fotografiji priloženoj uz zamolbu za posao? Dobivaju li aktraktivni učenici bolje ocjene? Brojna istraživanja provedena na tu temu daju potvrdne odgovore.

Ljepota ne utječe samo na uspjeh u ljubavi. Istraživanja pokazuju da zgodni učenici dobivaju više pozornosti i bolje ocjene, lijepi pacijenti imaju kvalitetniju njegu kod liječnika, a zgodni optuženici izvlače blaže presude od manje zgodnih kolega.

Važnost privlačna izgleda odražava se i na financijsku dobit obaju spolova u svim zanimanjima, pri čemu manje zgodni muškarci prolaze još lošije od manje zgodnih žena. Istraživanje provedeno na londonskom sveučilištu Guildhall na 11.000 osoba starih 33 godine pokazalo je da manje privlačni muškarci zarađuju u prosjeku 15 posto manje od onih koji su ocijenjeni privlačnima, dok žene ostvaruju 11 posto slabije prihode od ljepših kolegica. Studija o uspješnosti odvjetnika pokazuje da ljepota neposredno poboljšava izglede za dobivanje partnerskog odnosa u odvjetničkom društvu.

Prema dr. Gordonu Patzeru, koji je više od 30 godina proučavao odnos društva prema osobama ovisno o njihovoj privlačnosti, ljudska su bića "programirana" da prema privlačnim ljudima postupaju bolje. Čak je istraživanje na bebama pokazalo da neka lica, neovisno o rasi, gledaju dulje, a prednost daju onima koja i odrasli doživljavaju ljepšima.

Pokusi provedeni u skladu s vrlo strogim kriterijima navode na zaključak kako ljudi ulažu velike napore da ugode privlačnim ljudima bez obzira na spol, jer žele da ih privlačni ljudi prihvate i zavole. Povrh svega, privlačne okolina procjenjuje nadarenijima, poštenijima, uviđavnijima i bistrijima od manje privlačnih, vjerojatno ih tako nehotice nagrađujući za zadovoljstvo koje im pružaju svojim lijepim izgledom - navodi Patzer.

Važnost privlačna izgleda odražava se i na financijsku dobit obaju spolova u svim zanimanjima, pri čemu manje zgodni muškarci prolaze još lošije od manje zgodnih žena

Brojni pokusi dokazuju velike društvene prednosti ljepotana. U jednom je istraživanju skupini žena dano da pročitaju istovjetan (zapravo izmišljen) izvještaj o nemirima u učionici. Uz izvještaj priložena je slika navodnog krivca za nemire. Nekim je ženama "podvaljena" fotografija privlačnog, a drugima manje privlačnog djeteta (o privlačnosti su se prethodno izjasnile druge žene u ranijem istraživanju). Ispostavilo se da su žene kojima je uz izvještaj o nepodopštinama priložena slika ružnijeg djeteta zaključile da je ono zacijelo krivo za ono za što je optuženo, dok su ispitanice kojima je uz identičan tekst priložena fotografija zgodnijeg klinca bile mnogo blaže u prosudbama, smatrajući da je dijete vjerojatno lažno optuženo!

Prednosti koje ljepši ljudi imaju u odnosu na manje lijepe tolike su da se može govoriti i o estetskoj diskriminaciji. Francuski pisac Michel Houellebecq napisao je da živimo u društvu izrazito visokog stupnja diskriminacije na temelju fizičkog izgleda. - Ako ste zgodna cura, dobit ćete sve, a ako ste ružan momak, nećete dobiti ništa. Ružni će morati izumrijeti - rekao je utjecajni autor, dok je američka psihologinja Nancy Etcaff napisala bestseler Opstanak lijepih, u kojemu razrađuje tezu da je privlačan izgled vrlo važna komponenta u evoluciji.

Ljepota, dakako, nije samo vizualan pojam nego velikim dijelom i slušni, no kako je vid ipak najvažnije osjetilo, doživljaj ljepote i sve što iz njega proizlazi odnosi se prije svega na vizualne podražaje. Što čini neko lice lijepim? Kakve su razlike između lica koje doživljavamo više ili manje atraktivnim?

"Ljepota je u oku promatrača", glasi nenadmašna definicija ljepote. A kako prepoznajemo da je nešto lijepo - Intelektualnim promišljanjem, mjerenjem debljine lica i razmaka između očiju?

Budući da se različitim ljudima mogu sviđati različite stvari, nema dvojbe da ista stvar može biti istodobno i lijepa i ružna, ovisno o promatraču. No, promatrači (dakle, ljudi) na širokom su uzorku ipak slični, pa su nam u prosjeku slična i poimanja ljepote. Dugoročni istraživački projekt proveden na sveučilištima u njemačkim gradovima Regensburgu i Rostocku dao je uvid u obilježja ljepote i živčane mehanizme koji sudjeluju u njezinu doživljavanju. Utvrđeno je da su privlačna ženska lica uža od neprivlačnih, da imaju tamniju kožu i pune, njegovane usne. Kod privlačnih lica razmak između očiju je veći, vjeđe su tanje, trepavice brojnije, duže i tamnije, obrve uže i tamnije, jagodične kosti uzdignutije, a nos uži. Zanimljivo je da su i muška lica ocijenjena privlačnim također uža, tamnije kože, punijih usnica itd., kao i kod žena. Dodatak za muškarce je privlačnost istaknute donje vilice i podbratka. Kod oba spola vrijedi pravilo: više simetrije, veća privlačnost. Simetrija nije, kao što neki misle, popularna zato što bi upućivala na bolje zdravlje nego zato što su naši živčani sustavi programirani tako da lakše "obrađuju" jednostavne forme, a pravilnost poput simetrije uzrokuje manje stresa.

Utvrdili smo privlačne mjere i proporcije te znamo što se većini sviđa, no je li ljepota objektivno svojstvo promatranog predmeta ili naš ugodni doživljaj prilikom promatranja nekog predmeta ili osobe?

"Ljepota je u oku promatrača", glasi nenadmašna definicija ljepote. Razmislimo kako prepoznajemo da je nešto lijepo. Intelektualnim promišljanjem, mjerenjem debljine lica i razmaka između očiju? Ili se pouzdajemo u mnogo jednostavniji kriterij: u osjećaj koji doživljavamo kad smo izloženi podražaju, primjerice, pojavi druge osobe?

Da bismo ispravno pojmili ljepotu, dovoljno je upitati se zašto želimo biti u doticaju s lijepom osobom ili stvari. Želimo to zato što nam opažanje takvog predmeta pruža ugodu. Ta je ugoda, koju zovemo sviđanjem, jedini razlog zbog kojeg volimo lijepo. Štoviše, možemo zaključiti da je ona glavni sastojak ljepote, smatra američki znanstvenik Rabah Oudjani.

Psihologinja Nancy Etcoff proučava kako naš mozak doživljava i obrađuje ljepotu. Utvrdila je da su lijepa lica ona pri čijem se promatranju aktiviraju moždani centri za ugodu. Lijepim, dakle, doživljavamo ono lice koje nam je podražilo izvjesne moždane strukture, za koje se zna da reguliraju osjećaj ugode. Posebno je zanimljivo da su pri promatranju lijepih lica podraženi isti dijelovi mozga koji se aktiviraju pri konzumaciji ovisničkih tvari, odnosno droga!

Ispitanici u slavnom Etcoffinom istraživanju imali su zadatak ocijeniti ljepotu muških i ženskih lica, a pritom im je snimana moždana aktivnost metodom brain imaginga. Primijećena je podudarnost između stupnja aktivacije moždanih centara za ugodu, visine ocjene dodijeljene određenom licu te vremena provedenog u promatranju lica suprotnog spola ocijenjenih lijepim. No, kad bi muški ispitanici promatrali muška lica koja su prethodno sami ocijenili privlačnima, smanjivala bi se spomenuta moždana aktivnost: razumljivo, jer biologija nam nalaže da zgodnog pripadnika istog spola doživljavamo kao suparnika, pa je količina ugode koju osjećamo promatrajući ga bitno manja.