Tijelo na ljetnoj kušnji

Zdrav život / Prevencija bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Sigurno jedva iščekujete godišnji odmor i mogućnost da se posvetite stvarima koje vas vesele, no nemojte smetnuti s uma nekoliko bitnih činjenica, tako svojstvenih ljetu

Vratilo nam se najtoplije godišnje doba - ljeto. Sigurno jedva iščekujete godišnji odmor i mogućnost da se posvetite stvarima koje vas vesele, a za koje tijekom godine baš i nemate vremena. Među njima su, naravno, i uživanje u suncu i moru, lješkarenje u hladovini, jutarnja kavica u dobrom društvu, relaksacija na tisuću načina i sve ostalo što nas veseli. Iako su temperature već prilično visoke, najveće vrućine tek nas očekuju, a upravo je to vrijeme učestalijih putovanja. Neki će ostati kod kuće, a neki se zaputiti u druge dijelove Lijepe naše. Svatko prema svojim željama, ali i mogućnostima.

No, nemojte smetnuti s uma nekoliko bitnih činjenica, tako svojstvenih ljetu. Izdvojit ćemo samo neke od njih.

Koža najviše izložena

Klimatske promjene izrazito utječu na kožu i njezine izdanke (kosa, nokti). Kao što nagle promjene temperature i vlažnosti zraka negativno utječu na srčanožilni sustav, tako nepovoljno djeluju i na kožu. Zbog toga se vrlo često budimo s više ili manje neugodnim "iznenađenjima" - seborejički dermatitis, pokoja akna ili, pak, suha kosa i koža bez sjaja...

Koža je, unatoč svemu, najzahvalniji organ. Uz malo njege, koja i ne mora biti osobito profinjena, moguće je održavati njezin tonus i svježinu. Međutim, dodatnu zbrku stvara sva sila kozmetičkih pripravaka i zahvata koji se nude na tržištu. Valja imati na umu da koža nije samo na licu nego pokriva cijelo tijelo, a dojam njegovane kože postiže se i uporabom losiona za tijelo i dezodoransa.

Unatoč intenzivnoj njezi, suncu se treba izlagati postupno i izbjegavati vrijeme najjače insolacije, te uzimati puno tekućine, jer se koža, kosa i nokti hidriraju iznutra

Najbolja njega kože zbir je djelovanja iznutra (kvalitetna prehrana, zdravlje organizma u cijelosti) i izvana (pravilan odabir preparata). Kako su i klinička ispitivanja pokazala, pojačano unošenje vitamina i minerala nema učinka ako nije ujednačeno tijekom cijele godine. Dakle, nagli i kratkotrajni unos neće polučiti uspjeh, jer organizam nije naviknut na njihovo pojačano iskorištavanje. Jednako su pogubne brze i rigorozne dijete, koje dovode do promjena u metabolizmu bjelančevina. Njihov krajnji učinak na tjelesnu masu obično i nije zapanjujući, ali zato uvijek rezultira suhom i pojačano osjetljivom kožom, ispadanjem kose te mekim i krhkim noktima.

Svakodnevna njega počinje čišćenjem kože, a način određuju njezina kvaliteta, dnevne aktivnosti i vanjski utjecaji. Iako umivanje otklanja velik dio nečistoće, sama voda u pravilu nije dovoljna, čak i onda kad se ne koristi šminka. Za tu svrhu na tržištu su dostupni preparati u obliku mlijeka za čišćenje normalne, suhe i mješovite kože. Pjene i šamponi za umivanje jače odmašćuju kožu i prikladni su za njegu masnije kože lica, sklonije pojačanom znojenju. U pravilu, riječ je o pripravcima tipa sintetskih detergenata koji ne mijenjaju pH kože u većoj mjeri i ne uništavaju zaštitni kiseli omotač. Losioni za njegu kože (pa čak ni bezalkoholni) nisu najpoželjniji u ljetnom razdoblju, osim možda u njezi kože sklone aknama. Pilinzi se uobičajeno rade jednom u dva tjedna, a najviše jednom tjedno ako su posrijedi vrlo blagi preparati. Dodatno grubo trljanje ili struganje kože lica spužvicama kod svih tipova kože je kontraproduktivno. Maske za lice nisu čudotvorna sredstva u rutinskoj njezi, jer one koje se moraju osušiti na licu pojačano isušuju kožu i mogu izazvati iritaciju.

Nakon svakog čišćenja slijede umivanje i nanošenje kreme za lice, koja se odabire prema trenutačnom stanju kože. Nije neuobičajeno da se koža u ljetnom razdoblju relativno brzo "zasiti" kreme. U to vrijeme više odgovaraju hidratantne kreme ili emulzije. Kako su kreme u osnovi emulzije ulja i vode, najvažnija je kvalitetna masna komponenta, koja nakon nanošenja ostaje na koži dok voda ispari. Masna komponenta ne prodire u dubinu nego pojačava priljubljivanje stanica, stvarajući na koži polupropusni film, zbog čega je isparavanje iz kože slabije, te se tijekom sljedećih nekoliko dana popravljaju tonus i svježina kože. Vrlo rijetko, nakon intenzivnije primjene vlažnih emulzija, moguća je pojava aknama sličnih promjena na donjem dijelu lica, kao rezultat nepotpuna čišćenja i posljedična začepljenja pora.

Ako se osvrnemo na pojačano izlaganje kože suncu, dobro upućeni znaju da se za ljeto koža počinje pripremati u proljeće. O učinkovitosti beta-karotena u prevenciji alergije na sunce ili opeklina mišljenja su podijeljena. Ipak, i beta-karoten i krema s faktorom za zaštitu od sunca koji je prilagođen vrsti kože pridonijet će postupnom tamnjenju kože, uz slabije oštećenje potkožja.

No, unatoč intenzivnoj njezi, suncu se treba izlagati postupno i izbjegavati vrijeme najjače insolacije, te uzimati puno tekućine, jer hidratacija kože, kose i noktiju kreće iznutra.

Uz malo truda, blistava stopala

Vrijeme je kad obuća otkriva inače skrivena stopala, zbog čega nam je važno pokazati ih u najboljem svjetlu, jer se tako osjećamo bolje i privlačnije. A da bi izgledala svježa, zdrava i njegovana, treba samo malo vremena i nekoliko korisnih savjeta.

Njega stopala počinje kupkom - Kupka će svojim aktivnim sastojcima, kao što su ružmarin, lavanda, timijan ili paprena metvica, osvježiti stopala i poboljšati cirkulaciju. Držite stopala 10 do 15 minuta u pripremljenoj kupki, a nokte očistite sapunom i četkicom. Nakon kupke stopala dobro posušite, osobito između prstiju, gdje vlaga i toplina pogoduju razvoju gljivica. Kupka će omekšati nokte i kožu te ih ujedno pripremiti za pedikiranje.

Protiv neugodna mirisa i znojenja - Znojenje i neugodan miris najčešće se mogu spriječiti različitim postupcima, dok je liječnička pomoć potrebna samo u tvrdokornim slučajevima. Sprej za stopala, balzam i kupka sadrže aktivne tvari koje sprječavaju razvoj bakterija i neugodna mirisa. Dva puta dnevno perite stopala preparatima koji sprječavaju prekomjerno znojenje, a nakon pranja obvezno upotrijebite puder za stopala. Izbjegavajte obuću i čarape od sintetike, a ako često nosite sportsku obuću (tenisice), pokušajte skratiti vrijeme provedeno u njoj i redovito je perite. Nosite prozračnu, udobnu i ne pretijesnu obuću u kojoj se noga još više znoji. Ljeti što više nosite sandale. Svakodnevno mijenjajte čarape i cipele. Obuću prozračite i ostavite da se dobro posuši. U cipele možete raspršiti i dezodorirajući puder u spreju. Ako vam se stopala unatoč poduzetim mjerama i dalje prekomjerno znoje, potražite savjet liječnika.

Gruba i tvrda koža - Ako ste skloni stvaranju tvrde kože na stopalima, svaki dan nakon tuširanja potrebno je temeljito sastrugati grubu kožu i umasirati kremu za stopala koja sadrži visok postotak masnoća i omekšava kožu, jer će potaknuti regeneraciju suhe i oštećene kože stopala.

Kurje oči - Ako nema dubok korijen, kurje oko možete ukloniti pomoću flastera ili masti protiv kurjih očiju, koji kao aktivnu tvar sadrže salicilnu kiselinu. Dubinsko kurje oko mora, pak, ukloniti liječnik ili pediker. Pediker može pomoći i kod žuljeva, ali prije svega pripazite na cipele, jer tijesna obuća zbog pritiska i trenja dovodi do pojačana nastanka ne samo žuljeva nego i kurjih očiju.

Gljivična oboljenja stopala (atletsko stopalo) - Ubrajaju se među najčešće infekcije stopala. Kako biste mogućnost infekcije smanjili na najmanju moguću mjeru, poželjno je pridržavati se nekoliko savjeta. Stopala nakon pranja treba dobro posušite, a za brisanje uvijek koristite osobni ručnik. U bazenima, saunama, tuševima ili hotelskim sobama nikad ne hodajte bosi, nego koristite primjerenu obuću. Gljivice se najčešće nastanjuju među nožnim prstima, kad koža postaje tanka, prhutava i svrbi, a mogu se pojaviti i manji mjehurići.

Kod razvijene gljivične infekcije treba koristiti sredstva protiv gljivica, na preporuku liječnika ili ljekarnika. Liječenje je potrebno nastaviti tri do četiri tjedna nakon prestanka simptoma bolesti. Kako se infekcija ne bi ponovila, potrebno je održavati optimalnu higijenu stopala i nositi pamučne čarape koje se mogu prati na temperaturi od 60 ºC naviše.

Ubodi i ujedi

Vrijeme je učestala boravka u prirodi i mnoštva zabave. Ali ne bez opreza, jer osim sunca, u prirodi vrebaju različiti insekti i životinje, čiji ubodi i ugrizi mogu biti nezgodni, pa i opasni.

Najčešći su ubodi komaraca, koji sami po sebi nisu opasni, osim što izazivaju lagan svrbež i crvenilo na mjestu uboda. U slučaju većeg broja uboda, može doći do jače lokalne reakcije, infekcije ili čak alergijske reakcije. Kako bismo to izbjegli, poželjno je izbjegavati večernje ili noćne boravke na mjestima gdje ima komaraca, tijelo pokriti odjećom, a nezaštićena mjesta zaštititi repelentima. U zatvorenim prostorijama valja upotrebljavati insekticidna sredstva ili koristiti zaštitne mreže za prozore i vrata. Mjesto uboda dobro je namazati antihistaminskom kremom.

Pčele, ose i stršljeni na mjestu uboda izazivaju crvenilo i bolni otok, a česte su i komplikacije kao posljedica djelovanja njihova toksina. Može se pojaviti i blaža opća reakcija (glavobolja, mučnina, slabost...) i/ili generaliziran osip (urtikarija). Najopasnija je anafilaktička reakcija, koja bez odgovarajućeg liječenja može biti i smrtonosna. Na ubodeno mjesto treba staviti hladan oblog, a nakon toga namazati antihistaminskom kremom. Ako se otok i crvenilo pojačavaju, a osobito u slučaju alergijske reakcije, treba potražiti liječničku pomoć. Posebno su opasni ubodi u području glave (jezik ili grlo), koji zahtijevaju neodgodivu liječničku intervenciju, jer zbog oticanja npr. usana, jezika ili grkljana, može doći do gušenja.

Krpelji su nametnici, a opasne su samo ženke, koje sišu krv. Nakon što dospije na tijelo, krpelj još nekoliko sati šeće tražeći mjesto za ubod. Preporučuje se izbjegavati mjesta gdje se nalaze staništa krpelja, a prilikom boravka u prirodi upotrijebiti repelente. Nakon boravka na otvorenom treba dobro pregledati tijelo i utvrditi postoje li mjesta uboda ili sam krpelj. Krpelja treba odstraniti u cijelosti, a kad su mala djeca posrijedi, potražiti pomoć liječnika. Nakon uboda krpelja za kojeg se sumnja da je zaražen, preporučuje se unutar 24 do 48 sati primjena specifičnog seruma, koji će spriječiti pojavu krpeljnog meningoencefalitisa, a nakon tog razdoblja preporučuje se ubrzan plan cijepljenja. Ljudima koji su češće izloženim ubodima krpelja u zaraženim područjima preporučuje se redoviti plan cijepljenja.

U Dalmaciji i Hercegovini opasnost prijeti i od ujeda zmija - češće poskoka i riđovke, čiji se toksični učinak može uočiti na različitim organskim sustavima. U slučaju ujeda, NEMOJTE: dati osobi da se napreže, primjenjivati poveze niti hladne komprese, zasijecati mjesto ujeda niti pokušati isisavati otrov ustima, davati osobi stimulatore ili lijekove protiv bolova, niti išta na usta, uzdizati mjesto ujeda iznad razine srca ujedene osobe. Neodgodivo potražite liječničku pomoć zbog primanja antiviperinum seruma.

Ubod otrovnog pauka, kod nas najpoznatije crne udovice, može uzrokovati ozbiljne probleme. Otrovan je samo ubod ženke (kuglastog je trbuha, sjajne crne boje, s oko 13 žarko crvenih pjega). Otrov izaziva promjene u središnjem i perifernom živčanom sustavu, mišićne grčeve, povišenje krvnoga tlaka, itd. U slučaju uboda potražite neodgodivu liječničku pomoć zbog primanja specifičnog seruma.

U južnim krajevima možemo se susresti i sa škorpionima. Najčešće su neotrovne vrste, koje obično ubodu žalcem na vrhu repa prilikom iznenadna susreta s čovjekom i uzrokuju manje reakcije. Ako boravite u zatvorenom prostoru gdje postoji opasnost od njihove prisutnosti, poželjno je prije odijevanja dobro protresti odjeću i obuću te pregledati ručnike i posteljinu. U slučaju uboda neodgodivo potražite liječničku pomoć.

U moru prijeti opasnost od meduza. U slučaju kontakta preporučuju se hladni oblozi i primjena antihistaminskih i analgetskih krema. Tu su još i ubodi morskih ježeva, čije je bodlje potrebno u cijelosti odstraniti.

Cirkulacija i ljeto

Cirkulacija je termin koji označava kružno strujanje krvi u zatvorenom sustavu cijevi koji tvore srce (kao centralni organ) i krvne žile (arterije - opskrbljuju krvlju sve organe i organske sustave, te su zato usmjerene od srca prema periferiji, vene - sakupljaju krv na periferiji i odvode je do srca, kapilare - najsitnije krvne žile na razini kojih se događa izmjena tvari). Uloga srčanožilnog sustava je konstantna opskrba stanica krvlju, koja im donosi hranjive tvari i kisik, potrebne za njihov rad i otplavljivanje štetnih otpadnih produkata metabolizma. U današnje vrijeme bolesti cirkulatornog sustava sve su učestalije, a simptomi su promjenjiva karaktera i uvelike odraz vremenskih prilika. Ljetne vrućine posebice pogoduju pogoršanju pojedinih cirkulatornih bolesti, pa je, osim redovite liječničke kontrole i uzimanja terapije, potrebno educirati bolesnike kako će pomoći sami sebi.

Proširene vene

Koliko su oboljenja vena učestala, govori podatak da oko 30 posto stanovništva starijeg od 25 godina ima problema s venama, a žene obolijevaju čak četiri puta češće od muškaraca. Promjene najčešće zahvaćaju velika odvodna venska stabla, ali mogu biti zahvaćene i manje sabirne vene u koži i/ili potkožnom tkivu. 

Proširene vene su vijugava venska proširenja plavkaste boje uz površinu kože, a mogu se javiti u bilo kojem dijelu tijela. Najčešće su na potkoljenicama i unutarnjoj strani natkoljenica. U venskoj stijenci gubi se vezivno elastično tkivo koje okružuje njezin mišićni sloj. Dok traje proces slabljenja, mogu se osjetiti bolovi u nogama, peckanje i svrbež kože, a zahvaćena noga obično je i lakše otečena. Predispoziju za razvoj proširenih vena stvaraju pozitivna obiteljska anamneza, prekomjerna tjelesna težina, trudnoća, hormonalne promjene, posao koji zahtijeva dulje stajanje... Za većinu površinski proširenih vena nije potreban medicinski tretman, no ako stvaraju izrazit estetski problem, mogu se tretirati sklerozacijom. Kad su zahvaćene duboke vene, postoji opasnost od razvoja tromboze.

Poseban estetski problem su venektazije (popucale kapilare), a nastaju zbog proširenja najsitnijih vena (venula) koje spajaju kapilare s manjim venama u koži i/ili potkožnom tkivu. One su plavo-ljubičaste ili plavo-crvene boje, i najčešće su oko skočnog zgloba, na natkoljenicama i potkoljenicama. Njihovu razvoju pogoduju trudnoća, prekomjerna težina, starost i česti boravci u sauni. Tretiraju se sklerozacijom ili laserom.

Kako bi se smanjila mogućnost razvoja proširenih vena, preporučuju se: redovita tjelovježba (naročito hodanje); smanjenje prekomjerne tjelesne težine; ne držati noge prekrižene tijekom sjedenja; izbjegavati dulje stajanje, a ako se ne može izbjeći, onda svakih nekoliko minuta prebaciti težinu s jedne noge na drugu; nositi elastične čarape koje izvana podupiru vensku stijenku; ako su proširenja velika i brojna, zahvaćeni dio učvrstiti elastičnim zavojem u smjeru od nožnih prstiju prema koljenu, i pritom paziti da pritisak zavoja nije preslab (tada nema učinka), niti prejak (tada dolazi do slabljenja cirkulacije i nastanka dodatnih tegoba); jesti što više svježeg voća i povrća te kruh od cjelovitih (integralnih) žitarica; uzimati što manje soli (sol "navlači" vodu i potiče oticanje); vježbati noge (dok sjedite rotirajte stopala u skočnom zglobu u smjeru kazaljke na satu i obrnuto); prilikom odmora noge staviti u lagano povišen položaj; u slučaju dulje vožnje automobilom, zaustaviti se svakih sat do dva i prošetati).

Niski krvni tlak

Za vrijeme velikih vrućina i povećanja relativne vlažnosti u zraku dolazi do proširenja krvnih žila (vazodilatacija), kad se obično pogoršavaju simptomi niskog tlaka - zamagljenje vida, vrtoglavica, brži rad srca, zujanje i šum u ušima, hladne ruke. Ako osjetite te simptome, trebali biste se pridržavati nekoliko savjeta: polako ustajati iz ležećeg položaja i izbjegavati dulje stajanje na jednome mjestu; provoditi umjerenu tjelesnu aktivnost (šetnja, plivanje, vožnja biciklom); izbjegavati izlaganje prevelikoj toplini; izbjegavati masna jela, a prednost dati voću koje sadrži kalij (banane, marelice, agrumi, breskve) i povrću bogatom C vitaminom (špinat, salata, paprika, mrkva...) te uzimati puno tekućine.

Moždani udar

Zbog povišenja temperature i relativne vlažnosti zraka ljeti, povećan je i rizik za moždani udar. Mogućnost njegova nastanka možemo smanjiti tako što ćemo pokušati otkloniti čimbenike rizika, kao što su visok krvni tlak, hrana s mnogo masnoća, tjelesna neaktivnost, ali i nizak krvni tlak.

Uz to, za osobe s cirkulatornim smetnjama, ali i za zdrave, poželjno je pridržavati se sljedećih savjeta: piti puno tekućine (jednu čašu svakih sat vremena); kod jakog znojenja, osim tekućine nadoknaditi sol i mineralne tvari; birati prikladnu odjeću (svijetla pamučna odjeća koja više odbija sunčeve zrake i kroz koju koža lakše diše) i zaštititi glavu pokrivalom; izbjegavati izlaganje suncu u podnevnim satima; izbjegavati pojačanu tjelesnu aktivnost dok se organizam ne prilagodi promjeni vremena.

Rekreacija na 30 ºC plus

Tjelovježba je samo jedan od oblika zdravoga načina življenja, bez obzira na godine starosti. Kultura tijela potrebna je kao i kultura duha. Poput dobre knjige koja oplemenjuje dušu, tjelovježba oplemenjuje tijelo. U bilo koje vrijeme ili godišnje doba, pa i ljeti, ali samo uz malo više opreza.

Opasnosti koje prijete su gubitak tekućine, dehidracija i toplinski udar, jer ljudsko tijelo sastoji se od oko 70 posto vode (90 posto krvi i 85 posto mozga je voda, čak i kosti sadrže 30 posto vode). Voda je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu, koja se obavlja kolanjem krvi od srca preko pluća do bubrega. Ima je u mišićima i u stanicama masnog tkiva, ali i u izvanstaničnom prostoru. Primjerice, čovjek od 70 kg ima ukupno 42 litre vode - 26 litara je stanična voda, a preostalih 16 litara je izvanstanična.

Na visokim ljetnim temperaturama znojimo se i bez nekih tjelesnih napora, a uz tjelesni napor znojenje se pojačava. Znojenjem gubimo izvanstaničnu vodu. Velik dio te vode je krvna plazma, zbog čega se znojenjem smanjuje volumen krvne plazme te krv postaje gušća. Zbog toga, srce nastoji povećanjem broja otkucaja nadoknaditi volumen cirkulirajuće krvi, ali, s obzirom na to da je ona gušća, pumpa je s većim naporom te se smanjuje dotok krvi i opskrba mišića kisikom, koji se zbog toga pojačano naprežu. Takve promjene ubrzo dovode do iscrpljenosti, umora, pregrijanosti, vrtoglavice, bljedila kože, ubrzana disanja, a ako je znojenje intenzivno, svi simptomi mogu nastupiti u roku tridesetak minuta.

Stoga je potrebno voditi računa o unošenju dovoljno tekućine u organizam. Vježbate li i na ljetnim temperaturama, valja popiti i do pola litre tekućine prije same aktivnosti, te nastaviti piti za vrijeme i nakon prestanka vježbanja.

Na tržištu je sve više sportskih napitaka, čija je svrha omogućiti učinkovitu nadoknadu izgubljene tekućine, ali i priskrbiti dodatnu energiju mišićima te nadoknaditi izgubljene elektrolite. Voda, kao glavni sastojak takvih napitaka, nadoknađuje znojenjem izgubljenu tekućinu, a ugljikohidrati, glukoza i saharoza ubrzavaju apsorpciju vode, opskrbljuju mišiće energijom i popravljaju okus napitka. Elektroliti, pak, pomažu zadržavanje vode u organizmu i potiču unos odgovarajuće količine tekućine stimulirajući mehanizam žeđi.

Natrij zajedno s kalijem, kalcijem, magnezijem i kloridima čini skupinu elektrolita čija je odgovarajuća razina u krvi prijeko potrebna za brojne vitalne funkcije, kontrakciju mišića, prijenos živčanih impulsa i održavanje razine vode u stanici. Dok se dodavanje ugljikohidrata i/ili elektrolita preporučuje aktivnim sportašima koji naporno vježbaju više od jednog sata dnevno, rekreativcima je za kraće i manje intenzivne napore dovoljna i voda (čista voda stiže u krvotok prije zaslađenih pića, a hladna se brže apsorbira od tople). Dodavanje obične kuhinjske soli ima povoljan učinak jer pijenjem obične vode zadovolji se osjet žeđi prije prave rehidracije koju organizam treba. Valja znati da jedna čaša običnog soka od naranče ili rajčice nadoknađuje gubitak drugih elektrolita u slučaju intenzivnijeg znojenja.

U uvjetima normalne temperature, organizmu je dnevno potrebno oko 2,5 litre vode. Hranom obično unesemo oko litru vode, a pijenjem tekućine oko 1,2 litre, dok ostatak nastaje u raznim metaboličkim procesima. Da bi se održala ravnoteža tjelesnih tekućina, količinu unesene tekućine moramo i izlučiti. Najveći dio izlučujemo putem mokraće i stolicom, preko kože znojenjem i preko dišnog sustava procesom perspiracije. Pojačamo li jedan izlazni put vode, primjerice znojenjem tijekom vježbanja na visokim ljetnim temperaturama, jednostavno trebamo pojačati i najjednostavniji ulazni put vode. Popiti više vode!

Toplinski udar je rjeđa, ali vrlo opasna pojava kod vježbanja, koja može nastupiti već nakon nekoliko minuta intenzivnijeg vježbanja, čak i onda ako ne prijeti dehidracija. Javlja se u slučaju kad proizvodimo više topline koja se ne može raspršiti, odnosno kad jednostavno zakaže mehanizam hlađenja organizma.

Dakle, potrebno je odmjeriti snage i mogućnosti vlastitog organizma, pa i u odnosu na vanjsku temperaturu. Ipak, u ljetnim mjesecima ne treba odustajati od rekreacije, nego treba dobro odmjeriti svoje mogućnosti i biti malo oprezniji, možda čak i mudriji, te se rekreirati u klimatiziranim prostorima ili iskoristiti ugodne prirodne klimatske uvjete kakve pružaju naše šume.

Datum objave članka: 1. 7. 2019.
izdvojeni proizvodi