Tjelesni sat - kronomedicina

Kronomedicina vam može pomoći nositi se bolje s kratkotrajnim bolestima kao što su prehlade i gripa, akutnim bolestima kao što su glavobolje i bol u leđima te kroničnim oboljenjima poput artritisa, visokog tlaka, bolesti srca, raka i slično. U knjizi Tjelesni sat potanko se obrađuju važna moderna dostignuća kako bi vam pomogla u svakodnevnom životu. Priloženi dokazi proizlaze iz istraživanja provedenih u vodećim medicinskim centrima diljem svijeta:

Mnoge bolesti prekidaju normalne tjelesne ritmove. Poremećaj u tjelesnom ritmu, primjerice u dnevnom ciklusu spavanja i buđenja, važan je znak koji vam signalizira da se nešto događa. Pritužbe na umor i loš san upozoravaju da je vrijeme za posjet liječniku za različite bolesti kao što su AIDS, dijabetes, depresija i multipla skleroza.

Znakovi i simptomi mnogih bolesti variraju tijekom dana, mjeseca i kroz godinu. Neki poremećaji vrhunac imaju ujutro; srčani udar, moždani udar, neki oblici glavobolje, peludna groznica i reumatoidni artritis samo su neki primjeri. Drugi se obično razbuktaju noću, uključujući astmu, giht, grčeve u dojenčadi, želučani čir i žgaravicu. Većina kroničnih bolesti u žena pogoršava se u danima uoči menstrualnog perioda. Kroz godinu, žene u predmenopauzi u proljeće će češće pronaći kanceroznu kvržicu u dojci, a muškarci rak testisa zimi.

Obrazac prema dobima dana pomaže nam uočiti uzroke mnogih bolesti. Pokažete li svom liječniku shemu simptoma, možda će mu to pomoći brže i preciznije otkriti što se događa. Zbog predvidljiva naglog povišenja tlaka ujutro i zgrušavanja crvenih krvnih stanica, jutro je pogodno za srčane i moždane udare. Poremećaj u dotoku kisika u mozak tijekom sna može izazvati jutarnje glavobolje.

Cilj je kronoterapije, ili liječenja u skladu s vremenom, ispraviti te uzroke u pozadini i umanjiti njihov nepovoljan utjecaj. Poznavanje vremena nastanka simptoma liječniku može pomoći u preciznijem i učinkovitijem liječenju.

Kvar tjelesnog sata može potkopati zdravlje, pa ćete prekasno zaspati, prerano se buditi ili patiti od depresije. Kronoterapija vam nudi nove načine na koje ćete "resetirati" svoj tjelesni sat i riješiti takve probleme.

Doba dana kad provodite liječnička testiranja radi utvrđivanja dijagnoze ili se podvrgavate medicinskom postupku utječe na rezultat. Primjerice, patite li od astme, vaše dišne funkcije variraju ovisno o dobu dana. Vjerojatno su najbolje u rano poslijepodne, a najlošije u rano jutro. Ako uobičajeno idete na preglede u popodnevnim satima, vaš liječnik može misliti da terapija odlično djeluje. No, zakazujete li preglede rano ujutro, doći će do izražaja ozbiljnost vaše bolesti.

Obrazac prema dobu dana upućuje na izmjenu mnogih ritmova. Kod većeg dijela populacije, u osoba koje su budne danju, a spavaju noću i slijede više-manje pravilne rasporede aktivnosti, najviše i najmanje vrijednosti ritmova prilično su predvidljive tijekom dana. Neki laboratoriji izvještavaju već o rezultatima istraživanja koja upućuju na postojanje tzv. korektivnog čimbenika prema dobu dana. Suvremeni uređaji za praćenje životnih funkcija u domovima zdravlja mogu vašem liječniku pokazati kako se vaš tlak, otkucaji srca, ciklusi aktivnosti i odmora te drugi pokazatelji zdravlja mijenjaju tijekom 24 sata. Računalni programi mogu analizirati podatke i tako prikupljanje i procjenu podataka učiniti jednostavnijima.

Vrijeme uzimanja lijeka je bitno. Ako uzimate ispravan lijek u vrijeme koje je u skladu s vašim organizmom i vašom bolešću, to može pojačati njegovu učinkovitost i umanjiti neželjene učinke. Konačan ishod je da ćete se vjerojatno osjećati bolje, bit ćete spremniji nastaviti s terapijom, nećete više toliko često viđati liječnika zbog pogoršavanja simptoma ili neželjene reakcije na lijek te se nećete trebati brinuti hoćete li završiti u bolnici na liječenju kronične bolesti.

Terapija bez lijekova može pomoći ispraviti poremećaje u vašem tjelesnom satu. Izlaganje jakom svjetlu, primjerice, danas se smatra dobrom alternativnom terapijom za osobe koje pate od zimske depresije. Izlaganje svjetlu pomaže i starijim osobama koje loše spavaju i šeću noću, kao i osobama koje rade u smjenama te onima koje putuju kroz vremenske zone.

Način na koji organizirate svakodnevni život, u odnosu na spavanje, obroke i vježbanje, zajedno s ostalim čimbenicima mogu uzrokovati poboljšanje ili pogoršanje simptoma bolesti te ubrzati ili usporiti vaš oporavak. Patite li od nesanice, ali se tijekom sedam dana redovito budite u isto vrijeme, bez obzira na to koliko lošu noć imali, vjerojatno ćete kroz neko vrijeme početi spavati bolje, umjesto da ste podlegli impulsu i ostali spavati dulje.

Ništa nas, dakle, ne sprječava niti košta da upoznamo naš prirodni ritam, tj. naš tjelesni sat, da ga naučimo osluškivati i u skladu s njim postupati. Jer, ako njegove otkucaje zanemarimo, kad-tad javit će se zdravstveni poremećaji koji će vremenom postajati sve veći i veći. U tome kako naučiti osluškivati, tj. "čitati" naš tjelesni sat, ponajbolje će nam pomoći knjiga Tjelesni sat, zanimljiv i nadasve koristan zdravstveni priručnik koji će nas jednostavno poučiti kako doći do još boljeg zdravlja. Kao takav, trebao bi naći mjesto u svakoj obiteljskoj biblioteci.

IDEALNO VRIJEME ZA ZUBARA - OD 13:00 DO 15:00 SATI

Zubobolje su dva puta učestalije između 3:00 i 8:00 sati ujutro nego između 15:00 i 20:00 sati, kad su najrjeđe. Taj ritam možda je povezan s lučenjem protuupalnog hormona, kortizola, kojeg noću doslovno nema u organizmu. Lučenje tog hormona javlja se naglo, otprilike u vrijeme kad se obično budite. I, kad vas karijes već natjera zubaru, dokazano je da anestetik najbolje djeluje između 13:00 i 15:00 sati. Čak tri puta dulje nego ujutro!