Što nakon lošeg nalaza Papa testa - vodič za oporavak
Saznajte što vas čeka nakon lošeg nalaza Papa testa i upoznajte pojmove CIN, kolposkopija, biopsija, HPV, LETZ metoda, konizacija
Sadržaj članka
Zašto moram obaviti Papa test? Koliko često moram na Papa test? Što znači „loš nalaz“ Papa testa? Što znači oznaka CIN? Zašto mi je nalaz loš? Više o HPV-u Trebam li na HPV test i kako izgleda testiranje? Može li se HPV liječiti? Zašto moram na kolposkopiju i kakav je postupak? Moram na biopsiju. Boli li to? Koja je razlika između LETZ zahvata i konizacije? Mogu li nakon konizacije imati urednu trudnoću? Briga o ženskom zdravlju nezamisliva je bez redovitih odlazaka na ginekološki pregled i obavljanja važnih pretraga poput Papa testa.
No, što kada nalaz Papa testa nije onakav kakvog smo očekivali? U nastavku saznajte sve o pretragama i zahvatima koji vas očekuju, vremenu i načinu oporavka, virusu zaslužnom za razvoj raka vrata maternice te o inovativnom proizvodu koji pomaže u borbi protiv HPV-a - Papilocare® gelu za rodnicu.
No, što kada nalaz Papa testa nije onakav kakvog smo očekivali? U nastavku saznajte sve o pretragama i zahvatima koji vas očekuju, vremenu i načinu oporavka, virusu zaslužnom za razvoj raka vrata maternice te o inovativnom proizvodu koji pomaže u borbi protiv HPV-a - Papilocare® gelu za rodnicu.
Zašto moram obaviti Papa test?
Papa test je bezbolna, neinvazivna i pouzdana pretraga kojom se uzima mala količina površinskih epitelnih stanica prvenstveno rodnice i vrata maternice. Uzorak se razmazuje na predmetno stakalce i šalje na mikroskopski pregled s ciljem otkrivanja mogućih oštećenja koja prethode nastanku raka vrata maternice, kao i drugih upalnih promjena koje su nastale zbog prisutnosti nekih mikroorganizama ili infekcije.
Optimalno vrijeme za ovu pretragu je od 10. do 16. dana menstrualnog ciklusa. Preporuka je da se 48 sati prije dolaska na pregled izbjegavaju spolni odnos te korištenje tampona i lokalnih pripravaka (kreme, pjene i slično) zbog potencijalnog utjecaja na rezultat testa.
Optimalno vrijeme za ovu pretragu je od 10. do 16. dana menstrualnog ciklusa. Preporuka je da se 48 sati prije dolaska na pregled izbjegavaju spolni odnos te korištenje tampona i lokalnih pripravaka (kreme, pjene i slično) zbog potencijalnog utjecaja na rezultat testa.
Koliko često moram na Papa test?
Redoviti i preventivni ginekološki pregledi preporučuju se jednom godišnje, a Papa test se obavlja prema uputi i preporuci ginekologa.
U svijetu je standard da se Papa test radi jednom u tri godine, počevši od 21. godine života pa sve do 65 godine starosti. Kod nas se Papa test radi jednom godišnje do jednom u tri godine. Ukoliko je nekoliko uzastopnih nalaza uredno ide se na preporuku da se nalaz radi jednom u tri godine.
U svijetu je standard da se Papa test radi jednom u tri godine, počevši od 21. godine života pa sve do 65 godine starosti. Kod nas se Papa test radi jednom godišnje do jednom u tri godine. Ukoliko je nekoliko uzastopnih nalaza uredno ide se na preporuku da se nalaz radi jednom u tri godine.
Što znači „loš nalaz“ Papa testa?
Nalaz Papa testa sadrži opće informacije i anamnezu pacijentice te je vizualno podijeljen u dva stupca.
Ukoliko na nalazu postoji oznaka „negativno na intraepitelnu ili invazivnu leziju“ znači da u uzorku nisu pronađene prekancerozne ili kancerozne stanice.
Međutim, ukoliko su na nalazu označene kućice s desne strane, postoji sumnja na promjene koje mogu biti i zloćudne (maligne) naravi. Stupnjevi premalignih promjena se označavaju oznakom CIN.
Ukoliko na nalazu postoji oznaka „negativno na intraepitelnu ili invazivnu leziju“ znači da u uzorku nisu pronađene prekancerozne ili kancerozne stanice.
Međutim, ukoliko su na nalazu označene kućice s desne strane, postoji sumnja na promjene koje mogu biti i zloćudne (maligne) naravi. Stupnjevi premalignih promjena se označavaju oznakom CIN.
Što znači oznaka CIN?
Kratica CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) označava stupnjeve premalignih promjena (prisutnost abnormalnih stanica u sluznici vrata maternice) te stupanj rizika za razvoj raka vrata maternice.
Postoje tri stupnja zahvaćenosti sluznice vrata maternice - CIN I, II i III. Što je viši stupanj, veća je zahvaćenost tkiva i opseg promjena je veći.
CIN I predstavlja najblaži stupanj promjena i označava da atipične stanice zahvaćaju jednu trećinu debljine sluznice vrata maternice. Ima najmanji rizik za razvoj raka vrata maternice.
CIN II i CIN III označavaju više stupnjeve zahvaćenosti debljine sluznice, s tim da te promjene pokazuju veći rizik za daljnji razvoj prema karcinomu. Ukoliko je potvrđen stupanj CIN II ili CIN III, ginekolog će vas uputiti na dodatne preglede (poput kolposkopije) i započeti liječenje.
Postoje tri stupnja zahvaćenosti sluznice vrata maternice - CIN I, II i III. Što je viši stupanj, veća je zahvaćenost tkiva i opseg promjena je veći.
CIN I predstavlja najblaži stupanj promjena i označava da atipične stanice zahvaćaju jednu trećinu debljine sluznice vrata maternice. Ima najmanji rizik za razvoj raka vrata maternice.
CIN II i CIN III označavaju više stupnjeve zahvaćenosti debljine sluznice, s tim da te promjene pokazuju veći rizik za daljnji razvoj prema karcinomu. Ukoliko je potvrđen stupanj CIN II ili CIN III, ginekolog će vas uputiti na dodatne preglede (poput kolposkopije) i započeti liječenje.
Zašto mi je nalaz loš?
Najčešći krivac za razvoj atipičnih stanica je humani papiloma virus (HPV), koji postoji u velikom broju tipova.
CIN promjene uzrokuju visokorizični tipovi HPV-a (poput tipova 16, 18, 33 i drugih) koji se prenose spolnim putem i imaju onkogeni učinak, to jest imaju sposobnost pretvorbe zdravih stanica domaćina u zloćudne (maligne) stanic
Iako je HPV prisutan kod velikog postotka osoba s rakom vrata maternice kao i kod pacijentica kojima je potvrđen CIN III, to nikako ne znači da će svaka žena s HPV infekcijom oboljeti od karcinoma.
CIN promjene uzrokuju visokorizični tipovi HPV-a (poput tipova 16, 18, 33 i drugih) koji se prenose spolnim putem i imaju onkogeni učinak, to jest imaju sposobnost pretvorbe zdravih stanica domaćina u zloćudne (maligne) stanic
Iako je HPV prisutan kod velikog postotka osoba s rakom vrata maternice kao i kod pacijentica kojima je potvrđen CIN III, to nikako ne znači da će svaka žena s HPV infekcijom oboljeti od karcinoma.
Više o HPV-u
HPV je uzročnik najčešće spolno prenosive bolesti današnjice koja se širi spolnim kontaktom ili drugim intimnim kontaktom preko kože, što znači da spolni odnos nije nužan da bi se prenijela/dobila infekcija.
Virus jednako pogađa muškarce i žene i najčešće se povlači pod utjecajem snage imunosnog sustava. U velikom broju slučajeva neće se razviti simptomi infekcije.
Ukoliko dođe do infekcije niskorizičnim tipovima HPV-a, kod zaraženih osoba će se pojaviti genitalne bradavice (kondilomi) koje izazivaju svrbež ili blaže krvarenje. Infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a može dovesti do ozbiljnih posljedica kao što je rak vrata maternice. Kod muškaraca, infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a može dovesti do razvoja karcinoma penisa ili analnog područja.
Virus jednako pogađa muškarce i žene i najčešće se povlači pod utjecajem snage imunosnog sustava. U velikom broju slučajeva neće se razviti simptomi infekcije.
Ukoliko dođe do infekcije niskorizičnim tipovima HPV-a, kod zaraženih osoba će se pojaviti genitalne bradavice (kondilomi) koje izazivaju svrbež ili blaže krvarenje. Infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a može dovesti do ozbiljnih posljedica kao što je rak vrata maternice. Kod muškaraca, infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a može dovesti do razvoja karcinoma penisa ili analnog područja.
Trebam li na HPV test i kako izgleda testiranje?
Odluku o testiranju na HPV svakako treba prepustiti liječniku. HPV test dokazuje prisutnost HPV-a i omogućuje genotipizaciju HPV-a, to jest razlučuje radi li se o visokorizičnom ili niskorizičnom tipu.
Sam postupak testiranja sličan je Papa testu - pri ginekološkom pregledu uzima se uzorak epitelnih stanica iz cervikalnog kanala i šalje se na mikroskopsku analizu.
Kao i kod pripreme za Papa test, i u slučaju HPV testiranja poželjno je izbjegavati spolni odnos, kupke, tampone i slično 48 sati prije pregleda.
Sam postupak testiranja sličan je Papa testu - pri ginekološkom pregledu uzima se uzorak epitelnih stanica iz cervikalnog kanala i šalje se na mikroskopsku analizu.
Kao i kod pripreme za Papa test, i u slučaju HPV testiranja poželjno je izbjegavati spolni odnos, kupke, tampone i slično 48 sati prije pregleda.
Može li se HPV liječiti?
Na tržištu postoji inovativan proizvod - Papilocare® gel za rodnicu koji pomaže u sprječavanju i pomoćnom liječenju lezija uzrokovanih HPV-om (lezija niskog stupnja ASCUS/LSIL).
Riječ je o gelu za rodnicu koji djeluje tako što stvara sloj na sluznici vrata maternice, oblikujući obrambenu barijeru za sprječavanje integracije HPV-a u sluznicu. Na taj se način prekida integracija virusa i stvaranje novih lezija, a potpomaže se i ponovna epitelizacija postojećih lezija te potiče obnavljanje mikrobiote rodnice.
Primjena Papilocare® gela za rodnicu preporučuje se ženama (starijima od 18 godina) zaraženima HPV-om bez obzira na to imaju li lezije uzrokovane virusom (ASCUS - atipične skvamozne stanice neodređenog značenja ili LSIL - skvamozne intraepitelne lezije niskog stupnja).
Riječ je o gelu za rodnicu koji djeluje tako što stvara sloj na sluznici vrata maternice, oblikujući obrambenu barijeru za sprječavanje integracije HPV-a u sluznicu. Na taj se način prekida integracija virusa i stvaranje novih lezija, a potpomaže se i ponovna epitelizacija postojećih lezija te potiče obnavljanje mikrobiote rodnice.
Primjena Papilocare® gela za rodnicu preporučuje se ženama (starijima od 18 godina) zaraženima HPV-om bez obzira na to imaju li lezije uzrokovane virusom (ASCUS - atipične skvamozne stanice neodređenog značenja ili LSIL - skvamozne intraepitelne lezije niskog stupnja).
Zašto moram na kolposkopiju i kakav je postupak?
Ukoliko je nalaz Papa testa dokazao promjene na sluznici (CIN), liječnik vas može uputiti na detaljniji pregled - kolposkopiju.
Kolposkopija je pregled vrata maternice pomoću posebnog instrumenta (kolposkopa) s ciljem boljeg uvida u stupanj promjena (lezija) na vratu maternice, a traje između 10 i 20 minuta. Tijekom pregleda možete na monitoru, uz objašnjenje liječnika, i sami vidjeti eventualne promjene. Točnost kolposkopskog nalaza u kombinaciji s citološkim nalazom doseže 99 posto.
Kolposkopija se ne može obaviti za vrijeme mjesečnice, a prije pregleda je poželjno izbjegavati spolni odnos, vaginalete i tampone.
Kolposkopija je pregled vrata maternice pomoću posebnog instrumenta (kolposkopa) s ciljem boljeg uvida u stupanj promjena (lezija) na vratu maternice, a traje između 10 i 20 minuta. Tijekom pregleda možete na monitoru, uz objašnjenje liječnika, i sami vidjeti eventualne promjene. Točnost kolposkopskog nalaza u kombinaciji s citološkim nalazom doseže 99 posto.
Kolposkopija se ne može obaviti za vrijeme mjesečnice, a prije pregleda je poželjno izbjegavati spolni odnos, vaginalete i tampone.
Moram na biopsiju. Boli li to?
Biopsija označava uzimanje komadića tkiva koji se šalje na patohistološku analizu. Obično se to radi tijekom kolposkopskog pregleda, kada ginekolog iz sumnjivog područja oštrim instrumentom uhvati komadić tkiva. Ukoliko je više sumnjivih područja, uzorak tkiva se uzima iz svakog od njih.
Postupak je kratkotrajan, ali malo neugodan pa nije neobična primjena lokalne anestezije. Nakon biopsije moguća je pojava manjeg krvarenja i bolova vanjskog spolovila u trajanju od dva do tri dana. U navedenom vremenu preporuča se izbjegavati ispiranje rodnice i korištenje tampona.
Postupak je kratkotrajan, ali malo neugodan pa nije neobična primjena lokalne anestezije. Nakon biopsije moguća je pojava manjeg krvarenja i bolova vanjskog spolovila u trajanju od dva do tri dana. U navedenom vremenu preporuča se izbjegavati ispiranje rodnice i korištenje tampona.
Koja je razlika između LETZ zahvata i konizacije?
Nakon uvida u nalaz kolposkopije i biopsije, liječnik vas može uputiti na jedan od zahvata pomoću kojeg se uspješno odstranjuju abnormalne stanice.
LETZ metoda je primjenjiva za žene svih dobnih skupina. Minimalno je invazivna pa se nakon zahvata očekuje brz oporavak. Izvodi se u lokalnoj anesteziji i traje pet do 10 minuta, tijekom kojeg vremena se električnom omčom u cijelosti uklanjaju abnormalne stanice. Tijekom zahvata se koristi visokofrekventna struja pa je krvarenje nakon zahvata minimalno. Šest mjeseci nakon postupka žena može zatrudnjeti, stoga se ova metoda osobito preporučuje ženama koje još nisu rodile, a planiraju trudnoću.
Klasična konizacija se izvodi kod premalignih ili malignih promjena na vratu maternice. Budući da se abnormalne stanice odstranjuju kirurškim nožem, uglavnom se izvodi u općoj anesteziji. Oporavak nakon klasičnog postupka traje između četiri i šest tjedana.
Moguća je i tzv. laserska konizacija kada se kirurški nož zamjenjuje laserom. U ovom slučaju moguća je primjena lokalne anestezije. Oporavak nakon laserske konizacije traje oko dva tjedna. Nakon zahvata, vaginalno krvarenje traje oko tjedan dana, a smeđi iscjedak i do tri tjedna. Tijekom oporavka većina žena ne osjeća jače bolove.
LETZ metoda je primjenjiva za žene svih dobnih skupina. Minimalno je invazivna pa se nakon zahvata očekuje brz oporavak. Izvodi se u lokalnoj anesteziji i traje pet do 10 minuta, tijekom kojeg vremena se električnom omčom u cijelosti uklanjaju abnormalne stanice. Tijekom zahvata se koristi visokofrekventna struja pa je krvarenje nakon zahvata minimalno. Šest mjeseci nakon postupka žena može zatrudnjeti, stoga se ova metoda osobito preporučuje ženama koje još nisu rodile, a planiraju trudnoću.
Klasična konizacija se izvodi kod premalignih ili malignih promjena na vratu maternice. Budući da se abnormalne stanice odstranjuju kirurškim nožem, uglavnom se izvodi u općoj anesteziji. Oporavak nakon klasičnog postupka traje između četiri i šest tjedana.
Moguća je i tzv. laserska konizacija kada se kirurški nož zamjenjuje laserom. U ovom slučaju moguća je primjena lokalne anestezije. Oporavak nakon laserske konizacije traje oko dva tjedna. Nakon zahvata, vaginalno krvarenje traje oko tjedan dana, a smeđi iscjedak i do tri tjedna. Tijekom oporavka većina žena ne osjeća jače bolove.
Mogu li nakon konizacije imati urednu trudnoću?
Mnoga istraživanja dokazuju da žene koje su bile podvrgnute LETZ zahvatu nemaju povećan rizik od prijevremenog poroda ili gubitka trudnoće.
Što se tiče trudnoće nakon klasične konizacije potrebno je savjetovati se s odabranim ginekologom koji je najbolje upoznat sa specifičnostima zdravstvenog stanja pacijentice.
Što se tiče trudnoće nakon klasične konizacije potrebno je savjetovati se s odabranim ginekologom koji je najbolje upoznat sa specifičnostima zdravstvenog stanja pacijentice.
