ALZHEIMEROVA BOLEST: opadanje pamćenja po prvi put na svijetu preneseno na zdrave mlade mozgove
Znanstvenici još uvijek istražuju ulogu crijevnih bakterija u našem zdravlju, a s novom studijom poveznica s Alzheimerovom bolešću čini se jasnom
Znanstvenici su otkrili da presađivanje crijevnih mikroba ljudi s Alzheimerovom bolešću u zdrave štakore uzrokuje da životinje razviju simptome bolesti. Rezultat bi mogao utrti put novim tretmanima i potvrđuje ono što su mnogi dugo tvrdili: da crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u Alzheimerovoj bolesti.
Studija je bila rezultat međunarodne suradnje, a vodila ju je profesorica Yvonne Nolan iz istraživačkog centra APC Microbiome Ireland sa sjedištem na Sveučilištu u Corku.
“Tipično je da se ljudima s Alzheimerom dijagnoza postavlja na pojavu ili nakon pojave kognitivnih simptoma, što može biti prekasno, barem za sadašnje terapijske pristupe. Razumijevanje uloge crijevnih mikroba tijekom rane (prodromalne) faze demencije, a prije potencijalne pojave simptoma, može otvoriti putove za razvoj nove terapije ili čak individualizirane intervencije”, objasnila je prof. Nolan u izjavi.
Studija je bila rezultat međunarodne suradnje, a vodila ju je profesorica Yvonne Nolan iz istraživačkog centra APC Microbiome Ireland sa sjedištem na Sveučilištu u Corku.
“Tipično je da se ljudima s Alzheimerom dijagnoza postavlja na pojavu ili nakon pojave kognitivnih simptoma, što može biti prekasno, barem za sadašnje terapijske pristupe. Razumijevanje uloge crijevnih mikroba tijekom rane (prodromalne) faze demencije, a prije potencijalne pojave simptoma, može otvoriti putove za razvoj nove terapije ili čak individualizirane intervencije”, objasnila je prof. Nolan u izjavi.
Viša razina bakterija koje potiču upalu u korelaciji sa stupnjem kognitivnog oštećenja
Tim je regrutirao 69 pacijenata s Alzheimerovom bolešću i 64 kontrolna ispitanika te od njih prikupio uzorke krvi i stolice. Uzorci stolice pripremljeni su za proceduru koja se zove transplantacija fekalne mikrobiote (TFM) što je točno to kako zvuči. Sretni primatelj u ovom slučaju bila je skupina mladih odraslih mužjaka štakora, odabranih da eliminiraju sve učinke prirodnog starenja.
Nakon što su štakori prethodno bili tretirani antibioticima kako bi se uništila njihova vlastita crijevna mikrobiota, provedena je TFM. Deset dana kasnije, štakori su bili uključeni u program testova ponašanja. Kasnije su uzorci njihova crijevnog tkiva, moždanog tkiva, krvi i izmeta također prikupljeni za analizu.
Rezultat je bio jasan. Utvrđeno je da ljudski pacijenti s Alzheimerovom bolešću u uzorcima fekalija imaju više razine bakterija koje potiču upalu, što je u korelaciji s njihovim stupnjem kognitivnog oštećenja. Prijenos ovih crijevnih mikroba u štakore uzrokovao je da i oni razviju simptome povezane s demencijom.
Jedan od glavnih staničnih procesa koji su autori istaknuli bio je rađanje novih neurona u hipokampusu (hipokampalna neurogeneza odraslih), vitalnih za učenje i pamćenje, koje se nastavlja događati tijekom cijelog života.
“Testovi pamćenja koje smo istraživali oslanjaju se na rast novih živčanih stanica u području hipokampusa u mozgu. Vidjeli smo da životinje s crijevnim bakterijama ljudi s Alzheimerovom bolešću proizvode manje novih živčanih stanica i imaju oslabljeno pamćenje,” rekla je prof. Nolan.
Osim u pokusima na štakorima, tim je potvrdio svoja otkrića i u kulturama ljudskih stanica, pokazujući da serum pacijenata s Alzheimerovom bolešću ometa rast i funkcioniranje tih stanica.
Nakon što su štakori prethodno bili tretirani antibioticima kako bi se uništila njihova vlastita crijevna mikrobiota, provedena je TFM. Deset dana kasnije, štakori su bili uključeni u program testova ponašanja. Kasnije su uzorci njihova crijevnog tkiva, moždanog tkiva, krvi i izmeta također prikupljeni za analizu.
Rezultat je bio jasan. Utvrđeno je da ljudski pacijenti s Alzheimerovom bolešću u uzorcima fekalija imaju više razine bakterija koje potiču upalu, što je u korelaciji s njihovim stupnjem kognitivnog oštećenja. Prijenos ovih crijevnih mikroba u štakore uzrokovao je da i oni razviju simptome povezane s demencijom.
Jedan od glavnih staničnih procesa koji su autori istaknuli bio je rađanje novih neurona u hipokampusu (hipokampalna neurogeneza odraslih), vitalnih za učenje i pamćenje, koje se nastavlja događati tijekom cijelog života.
“Testovi pamćenja koje smo istraživali oslanjaju se na rast novih živčanih stanica u području hipokampusa u mozgu. Vidjeli smo da životinje s crijevnim bakterijama ljudi s Alzheimerovom bolešću proizvode manje novih živčanih stanica i imaju oslabljeno pamćenje,” rekla je prof. Nolan.
Osim u pokusima na štakorima, tim je potvrdio svoja otkrića i u kulturama ljudskih stanica, pokazujući da serum pacijenata s Alzheimerovom bolešću ometa rast i funkcioniranje tih stanica.
Temelj budućih istraživanja i potencijalnog napretka u liječenju Alzheimerove bolesti
Crijevni mikrobiom privukao je veliku pozornost posljednjih godina i bio je uključen u mnoge aspekte ljudskog zdravlja, a Alzheimerova bolest samo je jedan primjer.
Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, mogla bi utjecati na jednu od tri osobe rođene danas ako se trenutačni trendovi nastave, stoga su prijeko potrebni bolje razumijevanje patologije i novi pristupi liječenju.
“Alzheimerova bolest je podmuklo stanje za koje još ne postoji učinkovit tretman. Ova studija predstavlja važan korak naprijed u našem razumijevanju bolesti, potvrđujući da sastav naše crijevne mikrobiote ima uzročnu ulogu u razvoju bolesti. Ovo zajedničko istraživanje postavilo je temelje za buduća istraživanja u ovom području i nadam se da će dovesti do potencijalnog napretka u terapijskim intervencijama," rekla je profesorica Sandrine Thuret, jedna od starijih autorica studije i neuroznanstvenica na King's Collegeu u Londonu.
Studija je objavljena u časopisu Brain.
Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, mogla bi utjecati na jednu od tri osobe rođene danas ako se trenutačni trendovi nastave, stoga su prijeko potrebni bolje razumijevanje patologije i novi pristupi liječenju.
“Alzheimerova bolest je podmuklo stanje za koje još ne postoji učinkovit tretman. Ova studija predstavlja važan korak naprijed u našem razumijevanju bolesti, potvrđujući da sastav naše crijevne mikrobiote ima uzročnu ulogu u razvoju bolesti. Ovo zajedničko istraživanje postavilo je temelje za buduća istraživanja u ovom području i nadam se da će dovesti do potencijalnog napretka u terapijskim intervencijama," rekla je profesorica Sandrine Thuret, jedna od starijih autorica studije i neuroznanstvenica na King's Collegeu u Londonu.
Studija je objavljena u časopisu Brain.
Izvor fotografije: Shutterstock
