Zašto uvijek moramo popiti cijelu kutiju antibiotika?

Bolesti i stanja / Opća medicina Borna Tićak

Neracionalna upotreba antibiotika s vremenom je dovela je do toga da bakterije razvijaju sposobnost obrane od bakteriostatskog, odnosno baktericidnog učinka antibiotika, čime oni postaju nedjelotvorni

Svake godine u studenom u svojoj javnozdravstvenoj kampanji - Svjetskom tjednu svjesnosti o antibioticima - Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na probleme povezane s neracionalnom uporabom antimikrobnih lijekova. U duhu globalne javnozdravstvene kampanje na području europskog kontinenta svake se godine 18. studenog obilježava i Europski dan svjesnosti o antibioticima.
 

Antibiotici - jedno od najvećih postignuća farmacije

Otkriće i razvoj antibiotika može se smatrati jednim od najvećih postignuća farmacije, jer je prije njihova poznavanja tisuće ljudi umiralo od bakterijskih infekcija poput pneumonije ili postoperativnih infekcija. Iako bakterijske infekcije nisu uvijek imale smrtni ishod, često su ostavljale doživotne posljedice. Tako su upale uha mogle dovesti do gluhoće, a infekcije rana zahtijevati amputaciju. Otkriće antibiotika uvelike je olakšalo, ali i podiglo razinu kvalitete života, a nekoć smrtonosne infekcije stavljene su pod kontrolu i postale su dio svakodnevnog života.
 

Razlika između antibiotika i antimikrobnih lijekova

Mikroorganizmi se često natječu za prostor na kojem obitavaju, stoga izlučuju tvari koje ubijaju druge mikroorganizme iz njihove okoline. Čovjek je iskoristio te spojeve kako bi razvio moćnu artiljeriju za borbu protiv infekcija mikroorganizmima. Tako se pod pojmom antibiotici podrazumijevaju spojevi koji su izolirani iz prirodnih izvora  bakterija, gljivica i plijesni, a djeluju tako da sprječavaju rast mikroorganizama ili ih ubijaju, poglavito bakterije. U skupinu antibiotika spadaju i polusintetski ili sintetski derivati izrađeni po uzoru na spojeve iz mikroorganizama.
 
No, postoji i druga skupina spojeva - antimikrobni lijekovi. U tu skupinu se svrstavaju svi sintetski lijekovi koji su u cijelosti nepovezani s prirodnim produktima.
 
Uglavnom, kada se spominje pojam 'antibiotik', pod njime se podrazumijeva i skupina antimikrobnih lijekova. Rezistencija bakterija može se razviti i na antibiotike i na antimikrobne lijekove.

Kako izgleda svijet bez antibiotika?

Neracionalna upotreba antibiotika dovela je do toga da bakterije postaju rezistentne na njihov učinak. Svaka skupina antibiotika na različit i karakterističan način djeluje na bakterijsku stanicu zaustavljajući sposobnost njezina daljnjeg razvoja i dijeljenja (bakteriostatik) ili ubijajući samu bakteriju (baktericid).
 
Vremenom, bakterije razvijaju sposobnost obrane od bakteriostatskog, odnosno baktericidnog učinka antibiotika, čime oni postaju nedjelotvorni. Razvoj rezistencije bakterija na djelovanje antibiotika ljudski rod pomalo vraća u predantibiotsku eru kada nije bilo moguće provesti transplantaciju organa, kemoterapiju i ostale oblike medicinskih postupaka. U takvom svijetu bakterijske infekcije se rapidno šire, a ljudi gube mogućnost njihove kontrole i sprječavanja smrtnog ishoda. Šokantna je činjenica kako je prošlo tek 70 godina od otkrića antibiotika, a ljudski rod se već sada suočava s potencijalnom budućnošću u kojoj neće postojati učinkoviti lijekovi za terapiju bakterijskih infekcija.

Kako mogu spriječiti razvoj rezistencije na antibiotike?

Glavni razlog razvoja rezistencije bakterija na antibiotike je prekomjerna i neodgovarajuća uporaba antibiotika. Prije svega, antibiotici se moraju koristiti samo i izričito za stanja bakterijskih infekcija, a propisati ih može samo i jedino liječnik temeljem postavljene dijagnoze bakterijske infekcije. Korištenje antibiotika „na svoju ruku“ jedna je od najvećih, ali i najopasnijih grešaka koju ljudi rade. Treba stalno imati na umu da antibiotici liječe bolesti uzrokovane bakterijama, a ne virusima. Stoga je bilo kakva njihova primjena za „liječenje“ prehlade i gripe potpuno neopravdana.
 
Osim toga, potrebno je pridržavati se pravila 'popiti kutiju do kraja'. Zašto, najlakše je objasniti na sljedećem primjeru. Recimo da osoba ima upalu grla i propisana joj je terapija - dva puta dnevno mora popiti tabletu u trajanju od sedam dana. Već nakon četvrtog dana upala popušta i osoba se dobro osjeća. Smije li prestati piti terapiju? Ne! Stvar je u tome da je korišteni antibiotik tijekom četiri dana smanjio razinu bakterija koje su uzrokovale upalu, stoga osoba više ne osjeća probleme s grlom, no i dalje postoji manji broj bakterija koji, ako se terapija ne završi do kraja, ostaje u organizmu. Osim što postoji mogućnost ponovnog razvoja upale grla, preostale bakterije (koje antibiotik nije stigao uništiti) vlastitim razvojem mogu razviti rezistenciju na primijenjeni antibiotik. Upravo je to razlog zašto se terapija uvijek mora popiti do kraja, neovisno o tome jesu li simptomi prošli i prije pijenja zadnje tablete.
 
Nadalje, rezistenciji pridonosi nedostatak čiste vode i sanitarnih standarda u određenim dijelovima svijeta. Pretpostavlja se da će razvoj antimikrobne rezistencije ubrzati i zlouporaba antibiotika tijekom pandemije COVID-19.

Ima li prostora za strah?

Antibiotici i antimikrobni lijekovi čine skupine izuzetno korisnih i djelotvornih lijekova, čija je neophodnost u suvremenom svijetu neupitna. Trenutačno se kao ljudski rod nalazimo na raskrižju s dva skretanja - skretanju k racionalnoj uporabi lijekova i budućnosti u kojoj je učinkovitost antibiotika i dalje osigurana ili skretanju ka korištenju lijekova 'na svoju ruku' gdje budućnost savladavanja bakterijskih infekcija postaje vrlo upitna. Svima je jasno da je na tom raskrižju samo jedan smjer ispravan.


 

Datum objave članka: 17. 11. 2020.
izdvojeni proizvodi