Zašto uvijek moramo popiti cijelu kutiju antibiotika?
Antibiotici su učinkoviti u liječenju infekcija i mogu spasiti život, no ako se ne uzimaju na pravilan način, donose više štete nego koristi
Antibiotici - jedno od najvećih postignuća farmacije
Iako bakterijske infekcije nisu uvijek imale smrtni ishod, često su ostavljale doživotne posljedice. Tako su upale uha mogle dovesti do gluhoće, a infekcije rana zahtijevati amputaciju.
Otkriće antibiotika uvelike je olakšalo, ali i podiglo razinu kvalitete života, a nekoć smrtonosne infekcije stavljene su pod kontrolu i postale su dio svakodnevnog života.
Razlika između antibiotika i antimikrobnih lijekova
Postoji i druga skupina spojeva koje zovemo antimikrobni lijekovi. U tu skupinu svrstavaju se svi sintetski lijekovi koji su u cijelosti nepovezani s prirodnim produktima.
Uglavnom, kada se spominje pojam 'antibiotik', pod njime se podrazumijeva i skupina antimikrobnih lijekova.
Rezistencija bakterija može se razviti i na antibiotike i na antimikrobne lijekove.
ŠTO BISTE TREBALI ZNATI O ANTIBIOTICIMA
Antibiotici su lijekovi koji ubijaju ili sprječavaju rast bakterija i nekih gljivica. Koriste se za liječenje bakterijskih infekcija, nekih gljivičnih i parazitarnih infekcija, a na viruse ne djeluju.
Antibiotici su učinkoviti u liječenju infekcija i mogu spasiti život, no ako se ne uzimaju na pravilan način, donose više štete nego koristi.
KAKO KORISTITI ANTIBIOTIKE? Antibiotici se mogu dobiti u ljekarni samo na liječnički recept, dakle smiju se uzimati samo na preporuku liječnika. Nemojte propisani antibiotik dijeliti s drugima. Važno ga je uzimati dovoljno dugo, a ne prestati čim se počnemo osjećati bolje. Ako prerano prekinemo uzimanje antibiotika, preostale bakterije nastave se množiti i mogu razviti otpornost na antibiotik. Antibiotici su učinkoviti u liječenju bakterijskih infekcija ako se uzimaju u pravoj dozi, u jednakim vremenskim razmacima i dovoljno dugo. Ako ste preskočili dozu, nastavite dalje uzimati antibiotik u zadanim intervalima.
ZAŠTO ANTIBIOTICI NISU KORISNI U LIJEČENJU PREHLADE I KAŠLJA? Antibiotik djeluje samo na bakterije, a ne na viruse. Virusne infekcije puno su češće od bakterijskih. Virusi su uzrok prehlade, gripe, većine grlobolja, upala sinusa i kašlja. Kašalj i grlobolja većinom su simptomi virusne infekcije i antibiotik ne može pomoći u ublažavanju simptoma niti izlječenju.
ŠTO UČINITI AKO PREHLADA NIKAD NE PROĐE BEZ ANTIBIOTIKA? To znači da nikada niste ni probali preboljeti prehladu bez uzimanja antibiotika. Uzrok prehlade je virus, na koji antibiotik nema učinka. Neki simptomi viroze i prehlade mogu trajati dulje od tjedan dana, a kašalj može trajati čak do tri tjedna. Antibiotik neće ubrzati izlječenje.
ZAŠTO NE BIH UZEO ANTIBIOTIK "ZA SVAKI SLUČAJ"? Antibiotik neće djelovati na uzročnike viroze i neće skratiti trajanje bolesti niti ublažiti simptome. Može izazvati neke neželjene učinke, najčešće proljev, mučninu i osip. Ako se antibiotici uzimaju prečesto i na nepravilan način, bakterije na njih razvijaju otpornost.
UNIŠTAVAJU LI ANTIBIOTICI SVE BAKTERIJE? Ne djeluju svi antibiotici na sve bakterije. Kad se uzme antibiotik, osjetljive bakterije ugibaju, a otporne nastavljaju rasti i razmnožavati se. Neke će se osjetljive bakterije prilagoditi novim nepovoljnim uvjetima i postati otporne. Takve bakterije mogu gene odgovorne za otpornost prenijeti ne samo na potomstvo nego i na susjedne bakterije koje postaju otporne. Ponavljana i nepotrebna uporaba antibiotika osnovni je uzrok sve bržem razvoju otpornosti bakterija. Te otporne bakterije mogu se lako prenijeti na članove obitelji ili druge osobe u kontaktu, a bolesti koje uzrokuju uvijek je teže liječiti.
Bakterije - najbrojniji mikroorganizmi
Mnoge vrste bakterija pripadnici su fiziološke flore ljudi (obitavaju na koži, na sluznici nosa i usne šupljine, u crijevima, donjem dijelu ženskog spolnog sustava), sudjeluju u poželjnim biološkim i kemijskim procesima i primjenjuju se u različitim gospodarskim djelatnostima.
Od svih opisanih vrsta bakterija, samo neke su patogene i predstavljaju opasnost ljudskom zdravlju. Drugi mikroorganizmi koji mogu uzrokovati bolesti kod čovjeka su gljive, virusi i paraziti.
Kako nastaje bakterijska otpornost?
Međutim, bakterija može i steći otpornost, prilagođavajući se nepovoljnim uvjetima kako bi održala vrstu. U toj je situaciji bakterija, kao i njezini potomci, promijenila biološke karakteristike i postala neosjetljiva na lijek ili antibiotik koji je donedavno tu vrstu bakterija mogao uništiti. Kažemo da je bakterija razvila otpornost ili rezistenciju prema antibiotiku, što znači da zadržava sposobnost rasta i razmnožavanja i u prisutnosti kemijske tvari koja bi je inače trebala ubiti ili zaustaviti u rastu, a time antibiotici postaju nedjelotvorni.
Takvu je otpornost teško predvidjeti, a kad se jednom razvije, potrebno je jako puno vremena da se osjetljivost povrati (naravno bez prisutnosti antibiotika), ako je uopće moguće.
Sposobnost prilagodbe bakterija na nepovoljne uvjete, pa tako i na antibiotike, velika je, ponajprije zbog toga što se vrlo brzo dijele i što se od jedne bakterije u 24 sata može namnožiti populacija od 1024. U vrlo kratkom razdoblju moguć je i značajan broj mutacija.
Kako izgleda svijet bez antibiotika?
Razvoj rezistencije bakterija na djelovanje antibiotika ljudski rod pomalo vraća u predantibiotsku eru kada nije bilo moguće provesti transplantaciju organa, kemoterapiju i ostale oblike medicinskih postupaka. U takvom svijetu bakterijske infekcije rapidno se šire te se gubi mogućnost njihove kontrole i sprječavanja smrtnog ishoda.
Šokantna je činjenica kako je prošlo tek 70 godina od otkrića antibiotika, a ljudski rod se već sada suočava s potencijalnom budućnošću u kojoj neće postojati učinkoviti lijekovi za terapiju bakterijskih infekcija.
ZAŠTO JE ANTIBIOTSKA REZISTENCIJA GLOBALNI PROBLEM?
* ubija - infekcije koje uzrokuju otporne bakterije ne reagiraju na standardno liječenje, što rezultira duljim trajanjem bolesti i većom smrtnošću
* pomaže širenju bolesti - bolesnik je dulje vrijeme zarazan, što pomaže jačem širenju oboljenja
* povećava troškove liječenja - kad se oboljenje ne može izliječiti uobičajenom terapijom, poseže se za skupljim lijekovima; boravak takvih bolesnika u bolnicama je češći, što dodatno povećava troškove liječenja
* ugrožava dosadašnja medicinska dostignuća - bez učinkovita antimikrobnog sredstva za liječenje i prevenciju infekcije neće biti moguće transplantacije organa i kemoterapije, a bit će ugrožena većina operacija
* ugrožava zdravstvenu sigurnost pojedinca i cijele svjetske populacije - s obzirom na česta putovanja, danas otporni mikroorganizmi moći će se brzo širiti na različite države i kontinente.
Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija
Kako mogu spriječiti razvoj rezistencije na antibiotike?
Glavni razlog razvoja rezistencije bakterija na antibiotike je prekomjerna i neodgovarajuća uporaba antibiotika. Prije svega, antibiotici se moraju koristiti samo i izričito za bakterijske infekcije, a propisati ih može samo i jedino liječnik temeljem postavljene dijagnoze bakterijske infekcije.
Iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept, mnogi samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći nepotrošene zalihe od prijašnjeg liječenja ili pokušavaju nabaviti antibiotik bez recepta)!
Korištenje antibiotika „na svoju ruku“ jedna je od najvećih, ali i najopasnijih grešaka koju ljudi rade. Treba stalno imati na umu da antibiotici liječe bolesti uzrokovane bakterijama, a ne virusima. Stoga je bilo kakva njihova primjena za „liječenje“ prehlade i gripe potpuno neopravdana.
Pacijenti, naročito roditelji bolesne djece, često neopravdano rade pritisak na liječnika da im propiše antibiotik, pogrešno smatrajući da je to znak da njihovu bolest ili bolest djeteta liječnik shvaća ozbiljno.
Nadalje, potrebno je pridržavati se pravila 'popiti kutiju do kraja'. Zašto, najlakše je objasniti na sljedećem primjeru. Recimo da osoba ima upalu grla i propisana joj je terapija - dva puta dnevno mora popiti antibiotik u trajanju od sedam dana. Već nakon četvrtog dana upala popušta i osoba se dobro osjeća. Smije li prestati piti terapiju? Ne! Stvar je u tome da je korišteni antibiotik tijekom četiri dana smanjio razinu bakterija koje su uzrokovale upalu, stoga osoba više ne osjeća probleme s grlom, no i dalje postoji manji broj bakterija koji, ako se terapija ne završi do kraja, ostaje u organizmu. Osim što postoji mogućnost ponovnog razvoja upale grla, preostale bakterije (koje antibiotik nije stigao uništiti) vlastitim razvojem mogu razviti rezistenciju na primijenjeni antibiotik. Upravo je to razlog zašto se terapija uvijek mora popiti do kraja, neovisno o tome jesu li simptomi prošli i prije pijenja zadnje tablete.
U određenim dijelovima svijeta rezistenciji pridonosi i nedostatak čiste vode i sanitarnih standarda.
Ima li prostora za strah?
Trenutačno se kao ljudski rod nalazimo na raskrižju s dva skretanja - skretanju k racionalnoj uporabi lijekova i budućnosti u kojoj je učinkovitost antibiotika i dalje osigurana ili skretanju ka korištenju lijekova 'na svoju ruku' gdje budućnost savladavanja bakterijskih infekcija postaje vrlo upitna.
Svima je jasno da je na tom raskrižju samo jedan smjer ispravan.
Ne uzimajte antibiotike na svoju ruku. O tome će odluku donijeti vaš liječnik, i to na temelju pregleda i nalaza pretraga. Među ostalim, samo o vašem pravilnom i racionalnom uzimanju tih "čudesnih" lijekova ovisit će i njihova daljnja primjena za buduće generacije.
ŠTO TREBA ZAPAMTITI
* Svakom uporabom antibiotika, bila ona opravdana ili ne, smanjuje se njihova djelotvornost zbog razvoja otpornosti bakterija.
* Antibiotici su lijekovi koji liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne.
* Obična prehlada, gripa, kašalj, hunjavica i većina ostalih upala gornjih dišnih putova virusnog su podrijetla i ne mogu se liječiti antibioticima. Njihovo korištenje za liječenje prehlade, gripe i kašlja je pogrešno.
* Antibiotik nije lijek za svaku grlobolju.
* Antibiotik nije lijek za snižavanje tjelesne temperature.
* Antibiotici se smiju uzeti samo uz liječničku preporuku. Ne uzimajte antibiotike na svoju ruku.
* Ne dijelite propisani antibiotik s drugima, to je lijek samo za vas.
* Iako su liječnici svjesni mogućih posljedica pretjerane uporabe antibiotika, teško mijenjaju svoje navike i popuštaju pritisku bolesnika.
* Vrijeme je za uzbunu - čuvajmo antibiotike za situacije kad su stvarno potrebni, inače ćemo ostati bez njih.
* Pranje ruku najbolji je način sprječavanja širenja infekcija dišnih putova, s obzirom na to da se infektivne čestice zaražene osobe, oslobođene govorom, kihanjem ili kašljanjem, brzo sliježu na površine, otkud se dalje raznose rukama osoba koje ne moraju nužno vidjeti zaraženu osobu.
Izvor fotografije: Shutterstock
