CIJEPLJENJE I DEZINFORMACIJE: uloga društvenih mreža

Stručne zanimljivosti Borna Tićak mag. pharm.

U najnovijoj studiji stoji da su ljudi koji se oslanjaju na društvene mreže kao izvor informacija skloniji dezinformacijama o cjepivima od onih koji se oslanjaju na tradicionalne medije

Studija provedena na Sveučilištu u Pennsylvaniji, bazirana na nacionalno reprezentativnim istraživanjima od otprilike 2.500 odraslih Amerikanaca, pokazuje kako je čak 20 posto ispitanika bilo na neki način dezinformirano o učincima cjepiva. Spomenuti veliki postotak je zabrinjavajući jer je smanjenje stope procijepljenosti upravo posljedica procesa dezinformiranja, a opće je poznato kako je visoka stopa procijepljenosti potrebna za održavanje kolektivne imunosti.

Studija objavljena u harvardskom časopisu The Misinformation Review provedena je u razdoblju proljeća i jeseni 2019., kada su Sjedinjene Američke Države svjedočile najvećoj pojavi ospica u četvrt stoljeća. Između ta dva razdoblja, istraživanja 19 posto ispitanika mijenjalo je stavove o cijepljenju, dok je u spomenutoj skupini otprilike tri četvrtine (64 posto) ispitanika bilo lošije informirano u jesen nego u proljeće.
 
Trend i stopa korištenja medija pobliže su objasnili promjene u razini dezinformiranja. Tako su ispitanici, koji su bili u većoj mjeri izloženi informacijama o ospicama i MMR cjepivu na društvenim mrežama, bili skloniji dezinformacijama o cjepivima. S druge strane, ispitanici koji su bili izloženi informacijama o istim temama, ali putem tradicionalnih medija, imali su manju sklonost razviti negativan stav o vakcinaciji. Drugim riječima, manje je vjerojatno da će osobe koje dobiju informacije o cijepljenju putem tradicionalnih medija razviti tipične anti-vaxxerske stavove.
 
Pretpostavlja se da je takva uzročno-posljedična veza posljedica činjenice da se na društvenim mrežama u većoj mjeri nalaze pogrešne informacije o cijepljenju, dok se u tradicionalnim medijima nalaze informacije temeljene na znanstvenom konsenzusu o njihovoj korisnosti i sigurnosti.
 
Ukoliko se provedeno istraživanje predstavi u obliku brojki, može se primijetiti sljedeće:
 
  • 18 posto ispitanika tvrdilo je kako je vrlo vjerojatno ili vjerojatno da cjepiva uzrokuju autizam
  • 15 posto ispitanika tvrdilo je kako je vrlo vjerojatno ili vjerojatno da su cjepiva puna toksina
  • 20 posto ispitanika tvrdilo je kako je vrlo vjerojatno ili vjerojatno da nema utjecaja ukoliko roditelji odluče odgoditi ili produljiti proces procjepljivanja umjesto da se oslanjaju na službeni kalendar cijepljenja
  • 19 posto ispitanika tvrdilo je kako je vrlo vjerojatno ili vjerojatno bolje da sama jedinka razvije imunitet putem zaraze određenom bolešću, nego cijepljenjem.
 
Također, dokazano je kako stupanj povjerenja pojedinca u zdravstvene djelatnike utječe na vjerojatnost promjene stavova o vakcinaciji. Niska razina povjerenja u stručnjake u korelaciji je s vjerovanjem u dezinformacije o cijepljenju.
 
Interesantna je činjenica kako se dezinformacije o vakcinaciji mijenjaju u različitim razdobljima. Najveći broj ispitanika bio je informiran, odnosno dezinformiran u proljeće (veljača i ožujak) jednako kao i u jesen (rujan i listopad), unatoč brojnim natpisima u medijima o izbijanju ospica i nastojanjima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) da educiraju širu javnost. U onih 19 posto koji su mijenjali mišljenje o vakcinaciji, 64 posto njih bilo je dezinformirano, dok je 36 posto bilo informirano.
 
Iako se ističe kako su dobiveni podaci tek korelacija između medija i individualnih stavova, a nipošto kauzalnost, ovakva otkrića upućuju i dalje na učinkovitost nacionalnih kampanja koje govore u prilog vakcinaciji, ulogu zdravstvenih djelatnika u borbi protiv dezinformacija te utjecaj društvenih mreža na dezinformiranje.

Izvor: sciencedaily.com

Datum objave članka: 21. 2. 2020.
izdvojeni proizvodi