Boje u prehrani i emocijama ljeta

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke Slađana Divković dr. med.

Ljeto je idealno vrijeme da dodatno obratimo pozornost na svoj organizam i uskladimo njegove potrebe spram vlastitog bioritma, okoline i općenito sporijeg tempa s naglaskom na odmoru i opuštanju

Ljeto je sinonim za odmor i opuštanje, više slobodnog vremena i boravak u prirodi, na otvorenom, daleko od asfalta, betona, užurbanosti gradske sredine i prometne gužve. Niti jedno godišnje doba kao ljeto nema takvu paletu prirodnih boja i oblika, od cvijeća i biljaka do plodova dozrelih na toplom ljetnom suncu. S druge strane, ljeto je zbog visokih temperatura i naglih promjena ujedno doba koje zahtijeva veću prilagodbu organizma i sporiji ritam.

Zbog toga je važno iskoristiti sve prednosti obilja svjetlosti, topline i energije iz prirode koje ljeto sa sobom donosi, ali se istodobno zaštititi i pomoći tijelu u prepoznavanju zamki ljeta. Naime, svako pretjerivanje organizam brzo osjeti pa se nerijetko postiže učinak suprotan od željenoga. Nekontrolirano izlaganje suncu, dehidracija, uživanje u hladnim pićima i slasticama koje trenutačno osvježavaju, ali istodobno naglo mijenjaju temperaturu i cirkulaciju sluznica, mogu, osobito kod djece, dovesti do akutne upale upravo ljeti kad bi trebalo uživati u odmoru sa svojim prijateljima i roditeljima. Stoga je ljeto idealno vrijeme da dodatno obratimo pozornost na svoj organizam i uskladimo njegove potrebe spram vlastitog bioritma, okoline i općenito sporijeg tempa s naglaskom na odmoru i opuštanju.

Važno je pomoći organizmu u prilagodbi na povišene temperature i, nerijetko, nagle vremenske promjene, u čemu svakako pomaže i izbor namirnica (posebno onih u izvornom, prirodnom obliku), raznoliki obroci i male porcije. Pomno odabrana hrana, osobito što više svježeg i sezonskog sirovog voća i povrća kojima ljeto zaista obiluje, osigurava dovoljno vitamina i minerala esencijalnih za ovo doba godine. Zeleni i crveni plodovi, od zelene salate, matovilca, tikvica i krastavaca, preko onih crvenih kao što su rajčica, crvena paprika i rotkvica te voća kao što su jagode, maline, trešnje, višnje, lubenice, izrazito su pogodni u ljetnoj prehrani jer sadrže veći udio vode i istodobno su niskokalorični. Bogati su kalijem, kalcijem, magnezijem, vitaminom C i prirodnim pigmentima kao što su klorofil, likopen beta karoten i antocijan.

Zeleno i crveno u prehrani

Zelena je boja sinonim za buđenje prirode i ulazak u fazu godine kad ima više topline i sunčeve svjetlosti koja donosi više energije i pomaže dozrijevanju plodova kojima obiluju ljeto i rana jesen. Kad pogledate tezge s plodovima na tržnici, voćnjake i povrtnjake, uočavate da je najviše zelene i crvene boje. Zelena, najraširenija boja prirode, potječe od biljnog pigmenta klorofila i uobičajena je boja zrelog lisnatog i glavičastog povrća, najčešće boja još nedozrelih plodova voća koje kako dozrijeva postupno prelazi u crvenu. Kod nekih plodova te dvije boje nalazimo u kombinaciji – primjerice, zelena boja kore lubenice i sočno jestivo crveno „srce“ ili nježna kožasta opna zelene smokve i crveni i mekani unutarnji dio ploda. Zeleno obojeno povrće i voće obiluje magnezijem.

Zeleni i crveni plodovi izrazito su pogodni u ljetnoj prehrani jer sadrže veći udio vode i istodobno su niskokalorični. Bogati su kalijem, kalcijem, magnezijem, vitaminom C i prirodnim pigmentima kao što su klorofil, likopen beta karoten i antocijan

Crvena je boja zrelih plodova čija se paleta kreće od koraljno crvene do karmin crvene i bordo nijanse. Najčešće crveni plodovi svoju boju duguju likopenu, biljnom pigmentu čiji je pravi predstavnik rajčica. Karoteni su biljni pigmenti koji plodovima daju žutu, narančastu i koraljno crvenu boju. Sezonu crvenog otvaraju jagode, a zatvaraju šipak, nar, crvena naranča i crveni grejp.

Prirodne boje zrelih plodova predstavljaju imunosni sustav biljke, koji joj pomaže da dozre na suncu a ne izgori, a našem organizmu pruža obilje antioksidansa, koji prije svega štite stanice od nepovoljnog učinka slobodnih radikala i posljedičnog oksidativnog oštećenja, čuvaju epitel kože i sluznica, pomažu snaženju imunosnog sustava itd.

Crvena i zelena u našem tijelu

Crvena boja sinonim je za energiju. U našem organizmu crvena je boja krvi, boja crvenih krvnih stanica (eritrocita) koji su najbrojnije stanice krvi i boja hemoglobina. Hemoglobin, protein od kojeg potječe crvena boja krvi, prenosi kisik. Biokemijskom građom sličan je klorofilu zelenih biljaka, razlika je samo što u srcu molekule hemoglobina nalazimo željezo, a u srcu molekule klorofila magnezij.

Zelena je u našem organizmu boja žuči koja se stvara u stanicama jetre. Zelena boja potječe od žučnih kiselina i njihovih soli. U organizmu žuč igra važnu ulogu u probavi i metabolizmu masti. Najveći dio kolesterola, koji se također stvara u jetri, metabolički prelazi u žučne kiseline pa su one važne kao glavni put uklanjanja kolesterola iz organizma. Zeleno i blago gorko lisnato povrće i samoniklo jestivo bilje stimulira lučenje žuči, dok radič, rikula, endivija i maslačak, kao i maslinovo ulje i čaj od lista masline potpomažu boljoj regulaciji kolesterola u organizmu.

Prirodne boje zrelih plodova predstavljaju imunosni sustav biljke, koji joj pomaže da dozre na suncu a ne izgori, a našem organizmu pruža obilje antioksidansa

Crveni i zeleni plodovi prepuni su kalija i magnezija koji su važni za metabolizam naših stanica. Kalij je mineral posebno zastupljen u hrani biljnoga podrijetla. U našem organizmu to je glavni kation staničnog prostora, koji određuje sadržaj vode u stanicama. U kombinaciji s ionima magnezija i kalcija, kalij djeluje sinergijski te ima antialergijska i protuupalna svojstva. Obilno znojenje, proljev i povraćanje mogu dovesti do neravnoteže u metabolizmu kalija. Magnezij, koji je inače u srcu molekule klorofila i od kojeg potječe zelena boja biljaka, djeluje opuštajuće na stijenke krvnih žila, tonizira glatke mišiće crijeva i potpomaže regulaciju rada crijeva kod zatvora, čestog ljetnog problema. Magnezij je važan u biokemijskim procesima sazrijevanja eritrocita, s kalcijem i fosforom izgrađuje kosti, prijeko je potreban u metabolizmu proteina i sintezi pojedinih hormona te važan za stvaranje energije u stanicama. Taj mineral aktivira enzime potrebne za funkciju glatkih mišića krvnih žila i funkciju srčanog mišića. Još se naziva antiaritmijski i antistresni mineral.

Obojene emocije ljeta

Ljeto je vrijeme kada se najviše boravi u prirodi gdje smo okruženi zelenilom koje opušta i djeluje smirujuće. Zelene biljke, osim što apsorbiraju dio sunčeve svjetlosti i proizvode kisik, stvaraju sjenu i hlad, smanjuju osjećaj vrućine i sparine te pomažu prilagodbi organizma na povišene temperature. Jednostavno rečeno – osvježavaju.

Zelenilo trave u parkovima, na livadama, pašnjacima i u krošnjama drveća stvara oazu mira i sušta je suprotnost betonu i asfaltu. No, mala oaza zelenila može biti i prozor, balkon, dvorište ili vrt. Prirodno zeleno okruženje donosi i prirodne zvukove i mirise koji dopunjavaju osjećaj ugode i zadovoljstva daleko od prometne gužve. Zbog toga tijekom ljeta i godišnjeg odmora ne bi trebalo biti imperativa „moram“, primjerice, što prije doći na odredište, što više preplanuti, što više toga posjetiti, vidjeti i slično. Koliko god ljeto pobuđivalo osjećaj slobode i nesputanosti, naš organizam ne voli pretjerivanje, upravo suprotno – traži određenu razinu zaštite i oprez. Sklad, ravnoteža i umjerenost tijekom cijele godine, pa tako i ljeti, preduvjet su da se organizam opusti, oporavi i ispuni potrebnom energijom za preostali dio godine. Bilo da smo u gradu, još uvijek radimo ili smo na odmoru, poželjno je što više boraviti na otvorenom, u zelenilu koje će nam pružiti onu pravu dozu odmora i opuštanja. Još ako je u blizini voda, osvježavajući učinak bit će dvostruko jači.

Protuteža s druge strane je crvena, boja energije koja asocira na toplinu i pozitivne emocije. Boja je to koja potiče vedrinu, akciju, druženje, dobro raspoloženje i optimizam. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini (TKM), te dvije boje pozitivno djeluju na energiju jetre i srca te pomažu organizmu u otklanjanju umora i održavanju vitalnosti.

Ljeto, godišnji odmor i, u pravilu, malo više slobodnog vremena posvećenog sebi prigoda su za zaokret i usvajanje barem jedne nove zdrave životne navike – više kretanja i tjelesne aktivnosti, koje bi bilo poželjno redovito prakticirati, odnosno usvojiti kao dio svakodnevice, i to ne samo ljeti, nego tijekom cijele godine.

Ljeti je veća sklonost alergijama, dijelom i zbog dehidracije, kada posljedično dolazi do većeg stvaranja histamina koji je medijator alergijskih reakcija. Tjelesna aktivnost i intenzivan mišićni rad dodatno povećavaju intenzitet metabolizma kada se oslobađa i do sto puta više topline nego u mirovanju, što u uvjetima vanjske povišene temperature dovodi do obilnog znojenja. Stoga je ljeti najvažniji savjet: nigdje bez vode. Obična, blago rashlađena voda najbolje će utažiti žeđ. Sva ostala tekućina, kao što su svježe cijeđeni sokovi, čajevi ili juhe, može biti nadopuna za unos tekućine, ali ne i zamjena za vodu. Savjetuje se izbjegavati gazirana zaslađena pića, alkohol i kofein.

Datum objave članka: 1. 6. 2018.