Kako postići dugovječnost

Maksimalni životni vijek u doba starog Egipta bio je oko 35 godina. Danas, u razvijenim zemljama, popeo se na oko 75 godina i ima tendenciju daljnjeg porasta, čemu u prilog govore i rezultati brojnih znanstvenih studija o utjecaju životnih navika na povećanje životnog vijeka.

Istraživanja kažu da, ako čovjek ima dugovječne roditelje, može računati na dodatne tri godine života. Međutim, promijeni li dijetetske navike, može ih dobiti i puno više. Ova otkrića jasno su potvrdila da, kad je zdravlje posrijedi, veći značaj ima promjena načina života nego naslijeđe. Primjerice, osoba koja u svakodnevnu prehranu uvrsti funkcionalnu hranu, poput matične mliječi, može produljiti biološku mladost organizma, a time i životni vijek.

Kliničke studije djelovanja matične mliječi na organizam čovjeka, započete u Rusiji sedamdesetih godina prošloga stoljeća, pokazale su da osobe koje godinama redovito koriste matičnu mliječ imaju manju biološku starost nego kronološku. Kronološka starost je fiksna, kalendarska starost koja je upisana u našoj osobnoj iskaznici. Biološka starost malo je složeniji pojam, a označava zbroj svih zdravstvenih parametara vezanih uz pravo fiziološko stanje u kojem se nalaze naši organi (krvne žile, jetra, bubrezi...). Ako čovjek povede računa o načinu života, u biološkom smislu može biti puno mlađi nego što po godinama doista jest. Drugim riječima, od nekih kroničnih bolesti oboljet će kasnije nego što je uobičajeno, u čemu će mu dodatno pomoći i psihološki osjećaj starosti (treća vrsta starosti), tj. osjećaj da je mlađi nego što po godinama jest, a to mogu osjetiti samo relativno zdrave osobe, i duhom i tijelom.

Jedan od najvećih uzroka razlike u biološkoj i kronološkoj starosti je trajno povećanje otpornosti na stres. Stres je označen kao jedan od glavnih uzroka gotovo svih bolesti, pa i preranog starenja. Današnja znanost promijenila je pogled na starenje i sve češće ukazuje na to da je za subjektivan osjećaj starosti često važnije je li čovjek bolestan ili ne, a ne koliko stvarno godina ima, te da se glavne osobine starosti mogu bitno ublažiti, a starenje usporiti. To su, među ostalim, gubitak mišićne mase, povećanje količine masnog tkiva, povećanje krvnog tlaka, gubitak snage, slabija iskoristivost hranjivih i zaštitnih tvari iz hrane, manja gustoća kostiju, manja tolerancija na šećer i lošiji odnos "dobrog" i "lošeg" kolesterola.

Znanstvena i klinička ispitivanja matične mliječi dokazala su da osoba koja u svoje nove navike uvrsti redovitu upotrebu ovoga pčelinjeg proizvoda, a pored toga odluči i povećati tjelesnu aktivnost, smanjiti pušenje ili potpuno prestati, smanjiti unos alkohola, započeti posao koji ga ispunjava i potruditi se da ima pozitivne misli i emocije, čak i onda kad okolnosti tome ne idu na ruku, pokazuje izuzetno brza i vidna zdravstvena poboljšanja. Istraživanja su otkrila da samo pet minuta vježbanja dnevno daje gotovo iste učinke kao trčanje ili teretana! Redovitost je, očigledno, presudan čimbenik, puno važniji od vremena koje se u vježbanju provede. Pritom ne zaboravimo da ljudsko tijelo ima zadivljujuću sposobnost regeneracije do kraja života.

Prethodno spomenuti rezultat istraživanja danas objašnjava moderna znanost, kvantna biologija, koja je zasnovana na otkrićima kvantne (subatomske) fizike. Znanstvenici su pomoću visoko sofisticirane tehnologije otkrili da se učinak redovitoga petominutnog vježbanja trenutačno prenosi na sve stanice pomoću, tzv. komunikacijske mreže koju u organizmu čine neurotransmiteri i hormoni. Jednostavno rečeno, kad jedna stanica ili jedan organ prime pozitivnu informaciju, sve ostale stanice, odnosno organi bivaju o tome odmah obaviješteni, nakon čega reagiraju promjenom nabolje.

Ovaj učinak objašnjava i zašto vrlo male doze matične mliječi, koje se uzimaju redovito, svaki dan (10-70 mg) imaju stimulativan i uravnotežujući učinak na metabolizam i povećavaju energetsku razinu cijelog organizma. To djelovanje manifestira se većom proizvodnjom regenerativnih hormona (hormon rasta) i hormona zadovoljstva (endorfina), odnosno manjom proizvodnjom hormona stresa. Upravo se u tome skriva prekretnica koja postupno dovodi do smanjenja biološke starosti organizma u odnosu na kronološku.

Suvremeni liječnici, nutricionisti i biolozi slažu se u jednom: kad se smanje negativni utjecaji izvana i iznutra, prije svega na srce i krvne žile, čovjek se može nadati puno duljem životu. Dokaz za to su ljudi koji dožive 100 godina živeći u krajevima udaljenim od bučne i stresne urbane sredine, pijući čistu vodu, jedući neprerađenu hranu i redovito konzumirajući pčelinje proizvode. Tako, primjerice, osoba koja je doživjela moždani ili srčani udar može intenzivnim vježbama, promjenom prehrambenih navika i redovitim korištenjem pčelinjih proizvoda, posebno matične mliječi, u prvih mjesec dana nakon nesretnog događaja (koji su ključni) poboljšati cirkulaciju i time dotok hranjivih tvari u srce i mozak. Moguće je da time čak pomogne mozgu da "premosti" uništena područja tako što se aktiviraju novi živčani putevi koji mogu omogućiti restauraciju oštećenih funkcija. Za matičnu mliječ odavno se zna da potiče regeneraciju moždanih stanica i njihovih nastavaka, bez obzira na životnu dob.

U zaključku možemo reći kako vam promjena prehrambenih navika (temeljena na sirovoj hrani, ribi i pčelinjim proizvodima) i redovita tjelesna aktivnost, u kombinaciji s nekim novim ili starim hobijem ili drugom vrstom aktivnosti, može osigurati novo iskustvo iz kojeg proizlazi zadovoljstvo sobom i životom.