Poželjni antireumatici

Hrana i zdravlje / Dijetoterapija Sandra Krstev Barać mag. nutr.

Promjene u načinu života i mediteranska prehrana, u kombinaciji s odgovarajućim unosom omega-3 masnih kiselina, mogu biti od pomoći u olakšavanju reumatskih tegoba

Reumatske bolesti objedinjuju skupinu bolesti koje najčešće zahvaćaju koštano-mišićni sustav, to jest sustav za kretanje, izazivajući bol i otežanu pokretljivost. Nastaju postupno i tijek im je progresivan, tako da s vremenom uzrokuju sve veća oštećenja organa za kretanje. Posljedice su kronične, a kvaliteta života bitno umanjena.

Najčešća upalna reumatska bolest je reumatoidni artritis (RA), kronična upalna bolest vezivnog tkiva koja većinom pogađa zglobove ruku i nogu, a češća je u ženskoj nego u muškoj populaciji

Neumoljive brojke svjedoče o širokoj rasprostranjenosti reumatskih bolesti u svim, osobito u zapadnim zemljama. Artritis i poremećaji mišićno-koštanog sustava među najčešćim su kroničnim stanjima koja zahvaćaju američku populaciju. Iako su najteže pogođeni ljudi u zreloj životnoj dobi, sve je veći broj mladih i osoba srednje dobi koji se žale na različite tegobe što ih sa sobom donose reumatske bolesti.

Osobito teške su upalne reumatske bolesti, koje karakterizira upala jednog ili više zglobova (artritis), jer obično zahtijevaju doživotno liječenje, a nerijetko dovode i do znatnog invaliditeta. Najčešća upalna reumatska bolest je reumatoidni artritis (RA), kronična upalna bolest vezivnog tkiva koja većinom pogađa zglobove ruku i nogu, a češća je u ženskoj nego u muškoj populaciji.

Unatoč tome što postoji nekoliko teorija, uzrok reumatskih bolesti još nije posve jasan, a mogućnosti izlječenja su neizvjesne. U principu, liječe se simptomi, pa je tržište preplavljeno lijekovima koji suzbijaju temeljni problem reume, to jest smanjuju bolove i poboljšavaju pokretljivost. Ipak, na temelju novih studija na tragu smo spoznaje da promjene u načinu života i mediteranska prehrana, u kombinaciji s odgovarajućim unosom omega-3 masnih kiselina, mogu biti od pomoći u olakšavanju reumatskih tegoba.

Pozitivan profil masnih kiselina mediteranske prehrane

Spoznaja da su simptomi reumatskih bolesti manje ozbiljni u zemljama Mediterana, poput Grčke i Italije, gdje su riba, maslinovo ulje, voće i povrće dio svakodnevnog jelovnika, nagnalo je znanstvenike na promišljanje o protektivnoj ulozi tradicionalne mediteranske prehrane. I uistinu, studija objavljena 2003. godine u časopisu Annals of the Rheumatic Diseases otkriva da pacijenti s reumatoidnim artritisom mogu profitirati prelaskom na mediteransku prehranu. Autori studije su 56 ispitanika s farmakološki liječenim reumatoidnim artritisom nasumice podijelili u dvije skupine: skupinu koja je dobivala mediteransku prehranu i kontrolnu skupinu koja nije promijenila prehrambene navike. Nakon tri mjeseca kod ispitanika koji su jeli mediteransku prehranu primijećeno je znatno smanjenje upalne aktivnosti, kao i poboljšanje tjelesne funkcije. Studije objašnjavaju da je tajna antireumatskog učinka mediteranske prehrane upravo u profilu masnih kiselina, i to prije svega u obilju jednostruko nezasićenih masnih kiselina sadržanih u maslinama i maslinovu ulju, te u višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama iz ribe i plodova mora.

Protuupalni učinak omega-3

Kad su posrijedi upalna stanja, najviše studija bavilo se pitanjem učinka omega-3 masnih kiselina u obliku dodatka prehrani (ribljeg ulja) na reumatoidni artritis. Studije na životinjama pokazale su da unos omega-3 masnih kiselina, odnosno eikozapentaenske (EPA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline, može odgoditi pojavu simptoma artritisa, smanjiti njihov intenzitet te poboljšati pokretljivost zglobova.

Studije na ljudima daju dodatnu potvrdu povoljna učinka omega-3 masnih kiselina. Cleland i suradnici proveli su istraživanje na 31 ispitaniku koji su uzimali riblje ulje (n = 18) ili služili kao kontrolna skupina (n = 13). Nakon tri godine, kod ispitanika koji su uzimali riblje ulje primijećeno je znatno smanjenje upotrebe nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID), kao i veća vjerojatnost remisije, to jest povlačenja simptoma bolesti (72 posto) u odnosu na kontrolnu skupinu (31 posto).

Iako su najteže pogođeni ljudi u zreloj životnoj dobi, sve je veći broj mladih i osoba srednje dobi koji se žale na različite tegobe što ih sa sobom donose reumatske bolesti

Pregled nasumičnih kontroliranih studija upućuje na poboljšanje nekoliko parametara, poput kraćeg trajanja jutarnje ukočenosti, smanjenja otečenosti i bolova u zglobovima, povećane snage stiska ruke i smanjenja upotrebe nesteroidnih protuupalnih lijekova kod ispitanika oboljelih od RA koji su uzimali omega-3 iz ribljeg ulja, u usporedbi s placebom.

Meta-analiza, objavljena 2012. godine u časopisu Archives of Medical Research, bavila se pitanjem učinka omega-3 masnih kiselina (u dozi od minimalno 2,7 g na dan, tijekom minimalno tri mjeseca) na klinički ishod kod pacijenata s RA. Analizirano je 10 nasumičnih kontroliranih studija koje su sveukupno uključile 183 pacijenta i 187 placebo ispitanika s RA. Pokazalo se da je unos omega-3 masnih kiselina znatno smanjio upotrebu nesteroidnih protuupalnih lijekova.

Povoljan učinak omega-3 masnih kiselina na reumatske bolesti pripisuje se ponajviše njihovu protuupalnom djelovanju. Nekoliko je predloženih mehanizama kojima omega-3 masne kiseline iz morskih izvora djeluju povoljno na upalni odgovor. Doza omega-3 korištena u studijama je visoka, a iznosi između 1 i 7 g na dan, odnosno prosječno 3,5 g na dan. To odgovara 50 mg omega-3 masnih kiselina po kilogramu tjelesne mase na dan. Pritom, minimalna doza za ispoljavanje protuupalnog učinka iznosi 2 g omega-3 masnih kiselina (EPA + DHA). Tu je dozu teško postići prehranom, odnosno moguće je jedino unosom masne ribe barem jednom na dan. S druge strane, dodaci prehrani mogu osigurati količinu dovoljnu da se pokaže terapeutsko djelovanje, iako i pripravci standardnoga ribljeg ulja teško postižu taj zadatak. Zato se u novije vrijeme sve više razmatraju superiorniji oblici omega-3 masnih kiselina kakve nalazimo u ulju krila.

Ulje krila - koncentrat višestruko nezasićenih masnih kiselina

Kril je sitni morski račić koji se ističe sadržajem višestruko nezasićenih masnih kiselina, i to ponajviše EPA i DHA. Te važne masne kiseline mogu se ekstrahirati u ulje visoke biološke aktivnosti. Naime, EPA i DHA su u ulju krila vezane na fosfolipide, što osigurava veću stabilnost, bolju i bržu apsorpciju te bolju iskoristivost masnih kiselina nego što to pruža riblje ulje koje osigurava omega-3 u obliku metilnih i etilnih estera ili triglicerida.

Dokaz veće biološke raspoloživosti omega-3 masnih kiselina iz ulja krila u usporedbi s ribljim uljem donosi studija objavljena 2013. godine u časopisu Lipids in Health and Disease. Dvostruko slijepa, nasumična, placebom kontrolirana studija u kojoj su sudjelovala 24 ispitanika, sastojala se od tri faze. Svaka je trajala četiri tjedna, tijekom kojih su ispitanici uzimali 600 mg omega-3 masnih kiselina iz ulja krila ili ribljeg ulja, a kukuruzno ulje služilo je kao placebo. Rezultati su pokazali da je samo ulje račića krila znatno povisilo omega-3 indeks, s tim da je učinak bio dvostruko jači u usporedbi s ribljim uljem.

Studije koje su proučavale učinak omega-3 masnih kiselina iz ulja krila na reumatske bolesti novijeg su datuma, no daju naslutiti protuupalno djelovanje tog relativno novog dodatka prehrani. Tako je nasumična, dvostruko slijepa, placebom kontrolirana studija, objavljena 2007. u časopisu Journal of the American College of Nutrition, proučavala učinak ulja krila (NKO™ - Neptune Krill Oil) na upalne markere (CRP - C reaktivni protein) i simptome artritisa kod pacijenata sa stanjem kronične upale. Pacijenti, njih 90 s dijagnozom kardiovaskularne bolesti i/ili RA i/ili osteoartritisa i povišenom razinom CRP-a, dobivali su ili 300 mg NKO-a na dan ili placebo. Već nakon sedam dana primijećen je pozitivan učinak ulja krila na smanjenje upalnog markera, kao i smanjenje razine boli i ukočenosti. Nakon četrnaestog, odnosno tridesetog dana, ulje krila statistički je značajno smanjilo razinu CRP-a u usporedbi s placebom. Rezultati studije naveli su autore na zaključak da NKO, u dozi od 300 mg na dan, inhibira upalu i smanjuje simptome artritisa, i to u vrlo kratkom roku tretiranja (sedam do 14 dana).

Studija novijeg datuma, provedena na miševima, otišla je i korak dalje, usporedivši utjecaj ulja krila i ribljeg ulja na simptome artritisa. U studiji su sudjelovala 42 miša prijemčiva na artritis, koja su imala neograničen pristup hrani obogaćenoj ili uljem krila (0,44 g EPA+DHA/100 g) ili ribljim uljem (0,47 g EPA+DHA /100 g), ili kontrolnoj hrani. Kod miševa koji su dobivali omega-3 masne kiseline iz ulja krila ili ribljeg ulja primijećena je sporija progresija bolesti nego u kontrolnoj skupini. Međutim, oštećenje zglobova kakvo prati artritis bilo je manje u skupini koja je dobivala ulje krila, u usporedbi s ribljim uljem. Dodatno, znatno smanjenje simptoma artritisa u kasnijoj fazi studije utvrđeno je jedino u skupini koja je dobivala ulje krila. Autori studije smatraju da je za pozitivan učinak zaslužna veća bioraspoloživost EPA i DHA iz ulja krila, te zaključuju da ulje krila može poslužiti kao korisna strategija u borbi protiv simptoma upalnog artritisa.

Iako su nužna daljnja istraživanja, trenutačne spoznaje daju naslutiti protektivnu i terapeutsku ulogu ulja krila kod pacijenata koji pate ne samo od reumatoidnog artritisa, nego i od ostalih upalnih stanja.

Izvor: inPharma, br. 34/2014.

Datum objave članka: 1. 12. 2014.