MLIJEČNI PROIZVODI: punomasni proizvodi učinkovitiji u očuvanju zdravlja od light inačica
Studija koja je uključivala skoro 150.000 ljudi otkriva da je veći unos mliječnih proizvoda, posebice proizvoda s višim udjelom masti, povezan s nižim rizikom od razvoja visokog krvnog tlaka i dijabetesa
Prema procjeni stručnjaka, otprilike 34 milijuna ljudi na području Sjedinjenih Američkih Država boluje od dijabetesa, a polovica odraslog stanovništva boluje od visokog krvnog tlaka. Negativni trendovi zabilježeni su u cijelom svijetu, a posebno na području Zapada.
Imajući u obziru negativne trendove, zdravstveni profesionalci aktivno su uključeni u otkrivanje načina za sprječavanjem razvoja spomenutih bolesti. Kako je nezdrava hrana značajan rizični čimbenik oba problema, za očekivati je kako njezinom promjenom možemo utjecati na tijek bolesti.
Od posebnog interesa su mliječni proizvodi za koje su istraživanja dokazala povezanost s nižim rizikom od razvoja povišenog krvnog tlaka. Studije su također pokazale kako se povećan unos mliječnih proizvoda povezuje s manjim rizikom od dijabetesa.
Jedan od temeljnih nedostataka dosad provedenih istraživanja je taj što su uključivala pristupnike s područja Europe i Sjeverne Amerike. Ograničavajući čimbenik predstavlja činjenica da nisu bili uključeni ljudi iz različitih dijelova svijeta, stoga se rezultati nisu mogli smatrati općim pravilom.
No, zadnje objavljena internacionalna studija u BMJ Open Diabetes Research & Care uključila je podatke od otprilike 150.000 ljudi. I ova studija dokazala je kako je povećan unos mliječnih proizvoda, posebno onih s visokim udjelom masti, povezan sa sniženim rizikom od razvoja dijabetesa i visokog krvnog tlaka.
U studiji se također izveo zaključak kako je povećana konzumacija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti povezana i s nižim rizikom od metaboličkog sindroma koji predstavlja skupina simptoma koji povećavaju rizik srčanog oboljenja.
Istraživanje je uključilo podatke 147.812 osoba iz 21 različite države s različitih kontinenata – Azije, Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Afrike i Europe. Dob sudionika studije kreće se između 35 i 70 godina.
Znanstvenici su temeljem upitnika prikupljali informacije o godišnjoj prehrani sudionika studije. Ispitanici su morali odgovoriti na pitanja o tome koliko puta konzumiraju specifični proizvod s liste, a praćenje je trajalo u prosjeku devet godina.
Među mliječnim proizvodima našli su se mlijeko, jogurt, sir i jela pripremljena s mlijekom. Znanstvenici nisu uključili unos maslaca i šlaga jer ti proizvodi nisu uobičajeni za veliki broj područja na kojima je ispitivanje provođeno.
Mliječni proizvodi podijeljeni su na punomasne, poput punomasnog mlijeka, te na one s niskim udjelom masnoća (light proizvodi), poput obranog mlijeka.
Znanstvenici su u istraživanje uključili informacije o medicinskoj povijesti svakog pristupnika, propisanim lijekovima, stupnju obrazovanja, krvnom tlaku, opsegu struka te razini glukoze i lipida u krvi. Informacija o razini glukoze i lipida bitna je kako bi se odredilo ima li osoba metabolički sindrom ili dijabetes tipa 2.
Istraživanje je pokazalo kako ljudi u prosjeku jedu 179 grama mliječnih proizvoda dnevno, što je nešto manje od čaše mlijeka ili jogurta čija je masa 244 grama.
Ljudi u Europi i Sjevernoj te Južnoj Americi u prosjeku jedu više mliječnih proizvoda od onih u Aziji i Africi. No, na području Europe i Sjeverne Amerike ljudi imaju naviku konzumiranja mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, dok su u drugim područjima zastupljeniji punomasni proizvodi.
Proučavajući poveznice između unosa mliječnih proizvoda i razvoja bolesti, istraživači su došli do zaključka kako su najmanje dvije porcije mliječnih proizvoda dnevno povezane s 24 posto manjim rizikom od metaboličkog sindroma. Kod osoba koje su imale minimalno dvije porcije punomasnih mliječnih proizvoda zabilježen je 28 posto niži rizik od metaboličkog sindroma. Konzumiranje mliječnih proizvoda samo s niskim udjelom masti nije povezano sa smanjenjem rizika od metaboličkog sindroma.
Iako je maslac također povezan s nižim rizikom od metaboličkog sindroma, njegova konzumacija je izuzetno niska, u prosjeku 3 grama dnevno.
Minimalno dvije porcije bilo kojeg mliječnog proizvoda dnevno povezuje se s 11 – 12 posto nižim rizikom od dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Kod osoba koje su konzumirale punomasne proizvode rizik je bio još niži.
Ovakva otkrića mnogima djeluju kontradiktorno s obzirom da puno ljudi smatra punomasne proizvode manje zdravima od onih s niskim udjelom masnoća. No, punomasni mliječni proizvodi pružaju široki raspon proteina, vitamina (A, B12, riboflavin) i minerala među kojima su kalcij, magnezij, kalij, cink i fosfor, što može biti razlog navedene kontradikcije.
Iako još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način mliječni proizvodi sudjeluju u održavanju zdravlja, znanstvenici vjeruju kako će ubrzo razotkriti i tu nedoumicu.
Imajući u obziru negativne trendove, zdravstveni profesionalci aktivno su uključeni u otkrivanje načina za sprječavanjem razvoja spomenutih bolesti. Kako je nezdrava hrana značajan rizični čimbenik oba problema, za očekivati je kako njezinom promjenom možemo utjecati na tijek bolesti.
Od posebnog interesa su mliječni proizvodi za koje su istraživanja dokazala povezanost s nižim rizikom od razvoja povišenog krvnog tlaka. Studije su također pokazale kako se povećan unos mliječnih proizvoda povezuje s manjim rizikom od dijabetesa.
Jedan od temeljnih nedostataka dosad provedenih istraživanja je taj što su uključivala pristupnike s područja Europe i Sjeverne Amerike. Ograničavajući čimbenik predstavlja činjenica da nisu bili uključeni ljudi iz različitih dijelova svijeta, stoga se rezultati nisu mogli smatrati općim pravilom.
No, zadnje objavljena internacionalna studija u BMJ Open Diabetes Research & Care uključila je podatke od otprilike 150.000 ljudi. I ova studija dokazala je kako je povećan unos mliječnih proizvoda, posebno onih s visokim udjelom masti, povezan sa sniženim rizikom od razvoja dijabetesa i visokog krvnog tlaka.
U studiji se također izveo zaključak kako je povećana konzumacija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti povezana i s nižim rizikom od metaboličkog sindroma koji predstavlja skupina simptoma koji povećavaju rizik srčanog oboljenja.
Istraživanje je uključilo podatke 147.812 osoba iz 21 različite države s različitih kontinenata – Azije, Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Afrike i Europe. Dob sudionika studije kreće se između 35 i 70 godina.
Znanstvenici su temeljem upitnika prikupljali informacije o godišnjoj prehrani sudionika studije. Ispitanici su morali odgovoriti na pitanja o tome koliko puta konzumiraju specifični proizvod s liste, a praćenje je trajalo u prosjeku devet godina.
Među mliječnim proizvodima našli su se mlijeko, jogurt, sir i jela pripremljena s mlijekom. Znanstvenici nisu uključili unos maslaca i šlaga jer ti proizvodi nisu uobičajeni za veliki broj područja na kojima je ispitivanje provođeno.
Mliječni proizvodi podijeljeni su na punomasne, poput punomasnog mlijeka, te na one s niskim udjelom masnoća (light proizvodi), poput obranog mlijeka.
Znanstvenici su u istraživanje uključili informacije o medicinskoj povijesti svakog pristupnika, propisanim lijekovima, stupnju obrazovanja, krvnom tlaku, opsegu struka te razini glukoze i lipida u krvi. Informacija o razini glukoze i lipida bitna je kako bi se odredilo ima li osoba metabolički sindrom ili dijabetes tipa 2.
Istraživanje je pokazalo kako ljudi u prosjeku jedu 179 grama mliječnih proizvoda dnevno, što je nešto manje od čaše mlijeka ili jogurta čija je masa 244 grama.
Ljudi u Europi i Sjevernoj te Južnoj Americi u prosjeku jedu više mliječnih proizvoda od onih u Aziji i Africi. No, na području Europe i Sjeverne Amerike ljudi imaju naviku konzumiranja mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, dok su u drugim područjima zastupljeniji punomasni proizvodi.
Proučavajući poveznice između unosa mliječnih proizvoda i razvoja bolesti, istraživači su došli do zaključka kako su najmanje dvije porcije mliječnih proizvoda dnevno povezane s 24 posto manjim rizikom od metaboličkog sindroma. Kod osoba koje su imale minimalno dvije porcije punomasnih mliječnih proizvoda zabilježen je 28 posto niži rizik od metaboličkog sindroma. Konzumiranje mliječnih proizvoda samo s niskim udjelom masti nije povezano sa smanjenjem rizika od metaboličkog sindroma.
Iako je maslac također povezan s nižim rizikom od metaboličkog sindroma, njegova konzumacija je izuzetno niska, u prosjeku 3 grama dnevno.
Minimalno dvije porcije bilo kojeg mliječnog proizvoda dnevno povezuje se s 11 – 12 posto nižim rizikom od dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Kod osoba koje su konzumirale punomasne proizvode rizik je bio još niži.
Ovakva otkrića mnogima djeluju kontradiktorno s obzirom da puno ljudi smatra punomasne proizvode manje zdravima od onih s niskim udjelom masnoća. No, punomasni mliječni proizvodi pružaju široki raspon proteina, vitamina (A, B12, riboflavin) i minerala među kojima su kalcij, magnezij, kalij, cink i fosfor, što može biti razlog navedene kontradikcije.
Iako još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način mliječni proizvodi sudjeluju u održavanju zdravlja, znanstvenici vjeruju kako će ubrzo razotkriti i tu nedoumicu.
Izvor: www.medicalnewstoday.com
Izvor fotografije: Shutterstock
