PROBIOTIČKI SOJ IZ BIO-KULTA: preventiv Parkinsonove bolesti?
Najnovije istraživanje, objavljeno u siječnju 2020., dokazalo je pozitivnu ulogu bakterijskog soja prisutnog pripravku Bio-Kult u prevenciji razvoja i progresije Parkinsonove bolesti
Ljudska mikrobiota u znanstvenim krugovima svakim danom je sve privlačnija tema. Dok se donedavno smatralo kako bakterije koje žive u crijevu nemaju apsolutno nikakav utjecaj na funkcioniranje organizma, rezultati najnovijih istraživanja konstantno opovrgavaju tu hipotezu i donose cijeli niz različitih mehanizama kojima bakterije ipak ostvaruju veliki utjecaj. Tako je otkriveno kako bakterije imaju svoju ulogu i u progresiji Parkinsonove bolesti.
Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest, koju karakteriziraju drhtanje i tremor.
Uzrok Parkinsonove bolesti je nakupljanje i stvaranje nakupina abnormalnog proteina alfa-sinukleina u dopaminergičkim neuronima supstancije nigre u mozgu, koji su bitni za finu koordinaciju pokreta. To dovodi do njihova propadanja i posljedične pojave simptoma tipičnih za Parkinosnovu bolest - osoba gubi sposobnost fine koordinacije pokreta, a moguće je i pojava ukočenosti i abnormalnog držanja tijela.
Svi navedeni simptomi, kao i činjenica da je riječ o kroničnoj progresivnoj bolesti, uvelike narušavaju kvalitetu života oboljelih, prvenstveno zbog potrebe za kroničnom terapijom. Lijeka još uvijek nema, stoga je liječenje simptomatsko. Prevencija bi se trebala temeljiti na smanjenju agregacije alfa-sinukleina, no postoji li uopće takva mogućnost?
Uzrok Parkinsonove bolesti je nakupljanje i stvaranje nakupina abnormalnog proteina alfa-sinukleina u dopaminergičkim neuronima supstancije nigre u mozgu, koji su bitni za finu koordinaciju pokreta. To dovodi do njihova propadanja i posljedične pojave simptoma tipičnih za Parkinosnovu bolest - osoba gubi sposobnost fine koordinacije pokreta, a moguće je i pojava ukočenosti i abnormalnog držanja tijela.
Svi navedeni simptomi, kao i činjenica da je riječ o kroničnoj progresivnoj bolesti, uvelike narušavaju kvalitetu života oboljelih, prvenstveno zbog potrebe za kroničnom terapijom. Lijeka još uvijek nema, stoga je liječenje simptomatsko. Prevencija bi se trebala temeljiti na smanjenju agregacije alfa-sinukleina, no postoji li uopće takva mogućnost?
Mikrobiota kao modulator neurodegenerativnih promjena
Bakterije koje žive u crijevima, osim što probavljaju hranu imaju i cijeli niz drugih funkcija: izlučuju metabolite koji ulaze u krvotok, izazivaju reakcije imunosnog sustava, ali i utječu na neuronalnu funkciju.
Brojna pretklinička istraživanja pokazuju kako su upravo bakterije jedan od „krivaca“ za naše ponašanje i raspoloženje, ali i razvoj neuropsihijatrijskih poremećaja kod ljudi. Tako je jedno istraživanje pokazalo da transplantirani fekalni materijal iz pacijenta koji boluje od Parkinsonove bolesti u miša, također oboljelog od Parkinsonove bolesti, kao modelnog organizma dovodi do progresije bolesti u miša. To je dokaz kako svijet mikroorganizama u našim crijevima utječe na progresiju Parkinsonove bolesti, što otvara mogućnost razvoja preventivne terapije.
Brojna pretklinička istraživanja pokazuju kako su upravo bakterije jedan od „krivaca“ za naše ponašanje i raspoloženje, ali i razvoj neuropsihijatrijskih poremećaja kod ljudi. Tako je jedno istraživanje pokazalo da transplantirani fekalni materijal iz pacijenta koji boluje od Parkinsonove bolesti u miša, također oboljelog od Parkinsonove bolesti, kao modelnog organizma dovodi do progresije bolesti u miša. To je dokaz kako svijet mikroorganizama u našim crijevima utječe na progresiju Parkinsonove bolesti, što otvara mogućnost razvoja preventivne terapije.
Bacillus subtilis PXN1 – saveznik u zaustavljanju progresije bolesti
Najnovije nezavisno istraživanje, objavljeno u siječnju 2020. u prestižnom znanstvenom časopisu Cell Reports, dokazalo je pozitivnu ulogu bakterijskog soja prisutnog u pripravku Bio-Kult u prevenciji razvoja i progresije Parkinsonove bolesti. Riječ je o soju bakterije Bacillus subtilis PXN1 koji djeluje tako da blokira agregaciju a-sinukleina mijenjanjem metabolizma sfingolipida.
Najbolji modelni organizam za proučavanje funkcije i utjecaja mikrobiote je nematoda vrste Caenorhabditis elegans. Za potrebe objavljenog istraživanja korišten je Caenorhabditis elegans koji u većoj mjeri eksprimira a-sinuklein spojen sa žutim fluorescentnim proteinom radi lakše detekcije.
Organizmi su hranjeni dvjema vrstama bakterija: Escherichia coli OP50 i Bacillus subtilis PXN1 (probiotski soj sadržan u Bio-Kultu) Upravo zahvaljujući fluorescentno obilježenom a-sinukleinu, bilo je moguće pratiti udio proteina i agregata u svakoj od nematoda te usporediti utjecaj bakterija na stvaranje agregata.
Kod nematoda koje su hranjene E. coli agregati a-sinukleina su se normalno stvarali, dok kod organizama koji su se hranili B. subtilisom je uočeno odsustvo agregata. Čak i prilikom promjene u prehrani s E. coli na B. subtilis uočeno je razbijanje već formiranih agregata alfa-sinukleina, što upućuje na potencijal preventivne terapije B. subtilisom.
Brojni su pretpostavljeni mehanizmi djelovanja B. subtilisa. S obzirom da su pozitivan učinak pokazale i njegove spore i vegetativne stanice, postoji nekoliko mehanizama koji potencijalno ispoljavaju preventivno djelovanje na agregaciju proteina. Spore djeluju kao čimbenici dijetalne restrikcije (dietary restriction, DR), što znači da smanjuju unos pojedinih nutrijenata bez uzrokovanja malnutricije. Studije su pokazale brojne prednosti DR-a, pa tako i da mijenja signalne puteve uključene u formiranje agregata alfa-sinukleina. Vegetativne stanice tvore biofilm u crijevima, produciraju NO i metabolite te izlučuju faktor stimulacije kolonije.
Najbolji modelni organizam za proučavanje funkcije i utjecaja mikrobiote je nematoda vrste Caenorhabditis elegans. Za potrebe objavljenog istraživanja korišten je Caenorhabditis elegans koji u većoj mjeri eksprimira a-sinuklein spojen sa žutim fluorescentnim proteinom radi lakše detekcije.
Organizmi su hranjeni dvjema vrstama bakterija: Escherichia coli OP50 i Bacillus subtilis PXN1 (probiotski soj sadržan u Bio-Kultu) Upravo zahvaljujući fluorescentno obilježenom a-sinukleinu, bilo je moguće pratiti udio proteina i agregata u svakoj od nematoda te usporediti utjecaj bakterija na stvaranje agregata.
Kod nematoda koje su hranjene E. coli agregati a-sinukleina su se normalno stvarali, dok kod organizama koji su se hranili B. subtilisom je uočeno odsustvo agregata. Čak i prilikom promjene u prehrani s E. coli na B. subtilis uočeno je razbijanje već formiranih agregata alfa-sinukleina, što upućuje na potencijal preventivne terapije B. subtilisom.
Brojni su pretpostavljeni mehanizmi djelovanja B. subtilisa. S obzirom da su pozitivan učinak pokazale i njegove spore i vegetativne stanice, postoji nekoliko mehanizama koji potencijalno ispoljavaju preventivno djelovanje na agregaciju proteina. Spore djeluju kao čimbenici dijetalne restrikcije (dietary restriction, DR), što znači da smanjuju unos pojedinih nutrijenata bez uzrokovanja malnutricije. Studije su pokazale brojne prednosti DR-a, pa tako i da mijenja signalne puteve uključene u formiranje agregata alfa-sinukleina. Vegetativne stanice tvore biofilm u crijevima, produciraju NO i metabolite te izlučuju faktor stimulacije kolonije.
Što za nas znači ovo otkriće?
Dokazani učinak bakterijskog soja prisutnog u Bio-Kultu nedvojben je dokaz pozitivnog učinka bakterija na usporavanje i zaustavljanje daljnjeg razvoja neurodegenerativne bolesti. Ovaj objavljeni rad otvara potencijalno uspješnu metodu prevencije razvoja Parkinsonove bolesti, što bi zaista predstavljalo revoluciju u području biomedicine ako uzmemo u obzir trenutačno dostupne terapijske opcije.
Izvor: Goya ME et al. Probiotic Bacillus subtilis Protects against a-Synuclein Aggregation in C. elegans. Cell Reports, 2020, 30, 367–380
Datum objave članka: 27. 1. 2020.