SVAKODNEVNI MENTALNI TRENING: amortizer za učinke kroničnog stresa

Stručne zanimljivosti Carmen Rivier-Zurak dr. med.  /  Katarina Kujundžić

Korištenjem fizioloških mjerenja autori nove studije su dokazali da trening temeljen na meditaciji može ublažiti opću razinu stresa čak i kod zdravih pojedinaca

Novo istraživanje znanstvenika iz Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva ukazuje na to da svakodnevni mentalni trening u trajanju od tri do šest mjeseci može smanjiti dugotrajni sustavni stres kod zdravih odraslih osoba. Smanjenje stresa se očitovalo kroz smanjeno nakupljanje kortizola (stres hormona) i kortizona (metabolita kortizola) u kosi, dok se razina kroničnog stresa, koju su ispitanici sami procjenjivali, manje dosljedno smanjivala.

„Sve veća učestalost mentalnih i fizičkih poremećaja povezanih sa stresom osigurala je kroničnom stresu status jednog od glavnih zdravstvenih rizika 21. stoljeća“, rekla je viša autorica studije, profesorica Tania Singer iz Laboratorija za socijalnu neuroznanost društva Maxa Plancka i kolega.

Pojasnila je kako su zdravstveni ishodi izloženosti psiho-sociološkom stresu posredovani produljenom aktivacijom glavnih neuroendokrinih sustava za stres: simpatičko-adrenalno-medularne osovine i osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Oba sustava imaju složene učinke na imunosne i metaboličke procese i, među ostalim, dio su uzroka kardiovaskularnih, metaboličkih i autoimunih poremećaja.

U nastojanju smanjenja stresa i promicanja zdravlja, veliku popularnost stekli su ponavljajući treninzi meditacije, poput programa za smanjenje stresa temeljenog na svjesnosti. Stoga su autori studije namjeravali istražiti utječe li kontemplativni mentalni trening na obrasce dugotrajnog lučenja kortizola kao potencijalnog posrednika zdravstvenih ishoda kod 227 zdravih osoba, odnosno ispitali su utječu li različiti tipovi kontemplativnih mentalnih treninga u trajanju do devet mjeseci na fiziološke pokazatelje kroničnog stresa.

Umjesto akutnog ili dnevnog lučenja kortizola, uzeli su u obzir razinu kortizola i kortizona u kosi kao indeks dugotrajnog fiziološkog opterećenja stresom.

„Program treninga sastojao se od tri tromjesečna razdoblja, od kojih je svako osmišljeno za treniranje specifičnog područja vještina koristeći mentalne vježbe Zapada i Dalekog istoka“, rekli su istraživači. „Fokus je bio ili na čimbenicima pažnje i svjesnosti, socijalno-afektivnim vještinama kao što su suosjećanje i zahvalnost ili na takozvanim socijalno-kognitivnim vještinama, posebno sposobnosti gledanja iz osobne i tuđe perspektive.“

„Tri grupe od 80 sudionika su završile program treninga različitim redoslijedom. Trening je trajao do devet mjeseci, 30 minuta dnevno, šest dana tjedno. Nakon šest mjeseci treninga, količina kortizola u kosi ispitanika značajno se smanjila, u prosjeku 25 posto. U prva tri mjeseca vidjeli su se blagi učinci, koji su se u sljedeća tri mjeseca povećali. U zadnjem tromjesečju, koncentracija je ostala na niskoj razini.“

Na temelju dobivenih rezultata, znanstvenici su zaključili da je vrijedno više vježbati i nastaviti mentalne treninge duže od tipičnog osmotjednog razdoblja programa za smanjenje stresa temeljenog na svjesnosti, koji se trenutačno nudi u zapadnim društvima.

„Pretpostavljamo da su različiti aspekti treninga osobito korisni za različite oblike stresa“, rekla je koautorica istraživanja dr. Veronika Engert, istraživačica Max Planck instituta za ljudske kognitivne znanosti i znanosti o mozgu. Na njezinu izjavu nadovezala se prva autorica, Lara Puhlmann, doktorandica na Max Planck institutu za ljudske kognitivne znanosti i znanosti o mozgu, koja je dodala: „Postoje mnoge bolesti diljem svijeta, uključujući depresiju (koja je direktno i indirektno povezana s dugotrajnim stresom), stoga moramo preventivno raditi na suzbijanju posljedica kroničnog stresa. Naša studija koristi fiziološka mjerenja kako bi dokazala da trening temeljen na meditaciji može ublažiti opću razinu stresa čak i kod zdravih pojedinaca.“

Izvor: www.sci-news.com/

Datum objave članka: 3. 11. 2021.
izdvojeni proizvodi