TJELESNA TEMPERATURA: zabilježen pad prosječne vrijednosti
Prošlo je otprilike dva stoljeća otkako je njemački liječnik Carl Wunderlich definirao 37,0 °C kao „normalnu“ tjelesnu temperaturu
Od trenutka otkrića njemačkog liječnika Carla Wunderlicha, roditeljima i doktorima je 37,0 °C postala referentna vrijednost za definiranje prisutnosti, ali i težine određene bolesti.
Međutim, tijekom prethodnih godina uočeno je kako je „normalna“ tjelesna temperatura kod odraslih osoba postala nešto niža. Tako je u studiji iz 2017. godine, u kojoj je sudjelovalo 35.000 odraslih osoba s područja Ujedinjenog Kraljevstva, otkriveno kako je prosječna tjelesna temperatura nešto niža i iznosi iznosi 36,61 °C. Nadalje, studija iz 2019. godine otkriva kako je „normalna“ tjelesna temperatura među Amerikancima 36,39 °C.
Međunarodni tim liječnika, antropologa i znanstvenika došao je do sličnog zaključka u svom istraživanju na području Bolivije - snizila se prosječna tjelesna temperatura kod plemena u amazonskoj prašumi, Tsimanima. Uočen je pad prosječne tjelesne temperature za 0,09 °C po godini, što znači da današnja prosječna tjelesna temperatura članova plemena iznosi 36,5 °C.
Iako još uvijek nije jasno zašto dolazi do opadanja prosječne tjelesne temperature, prema jednoj od hipoteza to je posljedica unaprijeđene higijene, čiste vode, cijepljenja te dostupnosti odgovarajućih medicinskih tretmana. U takvim uvjetima pojavnost infekcija je daleko manja, stoga ne čudi da prosječna tjelesna temperatura opada.
Moguće je da je opće stanje ljudi bolje, stoga njihova tijela trebaju manje raditi na borbi protiv infekcija. Također, dostupnost antibiotika i ostalih vidova terapije znači da je trajanje infekcije daleko kraće nego što je to bilo u prošlosti. Iako manje očit, mogući odgovor leži i u primjeni protuupalnih lijekova poput ibuprofena. Smanjujući upalu, ti lijekovi dovode i do snižavanja temperature, a njihov učinak je aktivan i nakon što prođe sama infekcija. Nadalje, zahvaljujući različitim tehnologijama, grijanje zimi i hlađenje ljeti osigurava tijelu da ne mora puno raditi na regulaciji tjelesne temperature. Vrlo je vjerojatno da je sniženje prosječne tjelesne temperature posljedica utjecaja više čimbenika.
No, postavlja se pitanje kako to da je tjelesna temperatura opala i kod Amerikanaca i kod članova plemena Tsimane. Iako je u Americi moderni zdravstveni sustav pridonio smanjenju učestalosti blažih infekcija, infekcije su i dalje raširene na području ruralne Bolivije. Područje gdje živi pleme Tsimane je tropsko i ruralno s minimalnom javnozdravstvenom infrastrukturom. Unatoč tome, prosječna tjelesna temperatura je opala i kod članova plemena, iako su infekcije i dalje uzrok velikog mortaliteta i morbiditeta. Stoga, očito je da smanjenje učestalosti infekcija nije jedino objašnjenje pada prosječne tjelesne temperature.
Tjelesna temperatura jedan je od vitalnih znakova, a pokazatelj je onoga što se događa u organizmu - poput metaboličkog termostata. Univerzalna „normalna“ temperatura za sve ljude i u svakom vremenu ne postoji. Iako je 37 °C uvriježena granica „normalne“ tjelesne temperature, tijekom dana može varirati i do 1 °C - od najniže rano ujutro do najviše tijekom popodneva. Također, ovisi o fazi menstrualnog ciklusa kod žena i fizičkoj aktivnosti, a ima i tendenciju snižavanja kako osobe stare.
Napredak epidemiološkog i socioekonomskog aspekta vjerojatno je utjecao na promjene prosječne tjelesne temperature. Upravo je taj napredak doveo do poboljšanja općeg zdravstvenog stanja populacije, ali i očekivanog trajanja života.
Međutim, tijekom prethodnih godina uočeno je kako je „normalna“ tjelesna temperatura kod odraslih osoba postala nešto niža. Tako je u studiji iz 2017. godine, u kojoj je sudjelovalo 35.000 odraslih osoba s područja Ujedinjenog Kraljevstva, otkriveno kako je prosječna tjelesna temperatura nešto niža i iznosi iznosi 36,61 °C. Nadalje, studija iz 2019. godine otkriva kako je „normalna“ tjelesna temperatura među Amerikancima 36,39 °C.
Međunarodni tim liječnika, antropologa i znanstvenika došao je do sličnog zaključka u svom istraživanju na području Bolivije - snizila se prosječna tjelesna temperatura kod plemena u amazonskoj prašumi, Tsimanima. Uočen je pad prosječne tjelesne temperature za 0,09 °C po godini, što znači da današnja prosječna tjelesna temperatura članova plemena iznosi 36,5 °C.
Iako još uvijek nije jasno zašto dolazi do opadanja prosječne tjelesne temperature, prema jednoj od hipoteza to je posljedica unaprijeđene higijene, čiste vode, cijepljenja te dostupnosti odgovarajućih medicinskih tretmana. U takvim uvjetima pojavnost infekcija je daleko manja, stoga ne čudi da prosječna tjelesna temperatura opada.
Moguće je da je opće stanje ljudi bolje, stoga njihova tijela trebaju manje raditi na borbi protiv infekcija. Također, dostupnost antibiotika i ostalih vidova terapije znači da je trajanje infekcije daleko kraće nego što je to bilo u prošlosti. Iako manje očit, mogući odgovor leži i u primjeni protuupalnih lijekova poput ibuprofena. Smanjujući upalu, ti lijekovi dovode i do snižavanja temperature, a njihov učinak je aktivan i nakon što prođe sama infekcija. Nadalje, zahvaljujući različitim tehnologijama, grijanje zimi i hlađenje ljeti osigurava tijelu da ne mora puno raditi na regulaciji tjelesne temperature. Vrlo je vjerojatno da je sniženje prosječne tjelesne temperature posljedica utjecaja više čimbenika.
No, postavlja se pitanje kako to da je tjelesna temperatura opala i kod Amerikanaca i kod članova plemena Tsimane. Iako je u Americi moderni zdravstveni sustav pridonio smanjenju učestalosti blažih infekcija, infekcije su i dalje raširene na području ruralne Bolivije. Područje gdje živi pleme Tsimane je tropsko i ruralno s minimalnom javnozdravstvenom infrastrukturom. Unatoč tome, prosječna tjelesna temperatura je opala i kod članova plemena, iako su infekcije i dalje uzrok velikog mortaliteta i morbiditeta. Stoga, očito je da smanjenje učestalosti infekcija nije jedino objašnjenje pada prosječne tjelesne temperature.
Tjelesna temperatura jedan je od vitalnih znakova, a pokazatelj je onoga što se događa u organizmu - poput metaboličkog termostata. Univerzalna „normalna“ temperatura za sve ljude i u svakom vremenu ne postoji. Iako je 37 °C uvriježena granica „normalne“ tjelesne temperature, tijekom dana može varirati i do 1 °C - od najniže rano ujutro do najviše tijekom popodneva. Također, ovisi o fazi menstrualnog ciklusa kod žena i fizičkoj aktivnosti, a ima i tendenciju snižavanja kako osobe stare.
Napredak epidemiološkog i socioekonomskog aspekta vjerojatno je utjecao na promjene prosječne tjelesne temperature. Upravo je taj napredak doveo do poboljšanja općeg zdravstvenog stanja populacije, ali i očekivanog trajanja života.
Izvor: www.sciencedaily.com
Datum objave članka: 2. 11. 2020.
