TORPOR: miševi, svemir i znanstvena fantastika
Torpor je stanje smanjene aktivnosti i osjetljivosti tijela koje uključuje nižu tjelesnu temperaturu, ritam disanja i otkucaja srca te metabolizam
Tijekom zimskog razdoblja različite vrste životinja ulaze u fazu zimskog sna, tzv. hibernacije. Njihov metabolizam, ritam otkucaja srca i disanja usporavaju se, što im omogućava da se nose s teškim okolišnim uvjetima poput hladne zime i sušnih razdoblja. Najpoznatije životinje koje prakticiraju takav vid preživljavanja zime su medvjedi.
Za razliku od hibernacije, u stanje torpora životinje ne ulaze svojevoljno, već zbog posljedica okolišnih čimbenika.
U časopisu Nature objavljene su studije znanstvenika u kojima otkrivaju neuralni krug na području hipotalamusa miševa zadužen za kontrolu torpora, stanja nalik hibernaciji. Stimuliranjem tih živčanih stanica znanstvenici su uspjeli isprovocirati torpor kod miševa koji je trajao danima.
Postoji entuzijazam oko novootkrivenog stanja koje se može inducirati, ali i zbog njegove potencijalne primjene u budućnosti. Inducirano stanje torpora moglo bi se koristiti u medicini na ljudima s ciljem zaštite mozga tijekom udara i kao pomoć u terapiji metaboličkih bolesti pa čak i za potrebe putovanja svemirom.
U istraživanju je sudjelovao i hrvatski znanstvenik Siniša Hrvatin s Harvard Medical School koji je napomenuo kako ovo otkriće otvara mogućnost produljenja životnog vijeka ili načina na koji će ljudi moći lakše putovati svemirom.
Miševi nemaju praksu hibernacije, no ukoliko je vanjska temperatura preniska ili im pak nedostaje hrane, mogu ući u stanje torpora. Općenito, kod toplokrvnih životinja tjelesna temperatura je striktno regulirana, a pad od tek nekoliko stupnjeva vodi do hipotermije koja može biti fatalna. No, zahvaljujući stanju torpora otvara se mogućnost „zaobilaženja“ takve striktne regulacije, čime bi se omogućilo da tjelesna temperatura drastično padne.
Znanstvenici su istražili koja se područja mozga aktiviraju tijekom takvoga stanja. Potom su aktivirali ta područja mozga kod dobro uhranjenih miševa kako bi vidjeli mogu li potaknuti stanje torpora, što je i bio slučaj.
Istraživanja u ovom smjeru mogla bi doprinijeti razumijevanju suspendirane animacije - stanja između života i smrti, metaboličke kontrole te potencijalnog produljenja životnog vijeka.
Tim će nastaviti s istraživanjem opisanog procesa kako bi bolje razumio dugoročne učinke, ali i njegovu ulogu. Znanstvena fantastika vjerojatno je bliže nego što možemo očekivati.
Za razliku od hibernacije, u stanje torpora životinje ne ulaze svojevoljno, već zbog posljedica okolišnih čimbenika.
U časopisu Nature objavljene su studije znanstvenika u kojima otkrivaju neuralni krug na području hipotalamusa miševa zadužen za kontrolu torpora, stanja nalik hibernaciji. Stimuliranjem tih živčanih stanica znanstvenici su uspjeli isprovocirati torpor kod miševa koji je trajao danima.
Postoji entuzijazam oko novootkrivenog stanja koje se može inducirati, ali i zbog njegove potencijalne primjene u budućnosti. Inducirano stanje torpora moglo bi se koristiti u medicini na ljudima s ciljem zaštite mozga tijekom udara i kao pomoć u terapiji metaboličkih bolesti pa čak i za potrebe putovanja svemirom.
U istraživanju je sudjelovao i hrvatski znanstvenik Siniša Hrvatin s Harvard Medical School koji je napomenuo kako ovo otkriće otvara mogućnost produljenja životnog vijeka ili načina na koji će ljudi moći lakše putovati svemirom.
Miševi nemaju praksu hibernacije, no ukoliko je vanjska temperatura preniska ili im pak nedostaje hrane, mogu ući u stanje torpora. Općenito, kod toplokrvnih životinja tjelesna temperatura je striktno regulirana, a pad od tek nekoliko stupnjeva vodi do hipotermije koja može biti fatalna. No, zahvaljujući stanju torpora otvara se mogućnost „zaobilaženja“ takve striktne regulacije, čime bi se omogućilo da tjelesna temperatura drastično padne.
Znanstvenici su istražili koja se područja mozga aktiviraju tijekom takvoga stanja. Potom su aktivirali ta područja mozga kod dobro uhranjenih miševa kako bi vidjeli mogu li potaknuti stanje torpora, što je i bio slučaj.
Istraživanja u ovom smjeru mogla bi doprinijeti razumijevanju suspendirane animacije - stanja između života i smrti, metaboličke kontrole te potencijalnog produljenja životnog vijeka.
Tim će nastaviti s istraživanjem opisanog procesa kako bi bolje razumio dugoročne učinke, ali i njegovu ulogu. Znanstvena fantastika vjerojatno je bliže nego što možemo očekivati.
Izvor: www.iflscience.com
Datum objave članka: 16. 6. 2020.