Prehrambeni izazov za buduće mame

Žensko zdravlje / Trudnoća i majčinstvo Karmen Matković Melki dipl. ing. preh. teh., nutricionist

Unosom svih važnih nutrijenata putem odgovarajuće prehrane osigurava se optimalan rast i razvoj ploda te podržava povoljan zdravstveni i nutritivni status majke i bebe

Pravilna prehrana u trudnoći i tijekom dojenja od osobite je važnosti za majku i dijete. Namirnice koje sačinjavaju odgovarajuću prehranu tijekom tog životnog razdoblja potrebno je prilagoditi specifičnim nutritivnim potrebama, stoga je pozornost usmjerena kvalitativnoj optimizaciji prehrane trudnice i buduće majke. U svemu tome potrebno je poštovati tri osnovna nutricionistička pravila, a to je konzumirati redovite obroke, birati raznolike namirnice i jesti umjerenu količinu hrane, čime se osigurava unos preporučene dnevne količine tekućine, proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina i mineralnih tvari.

Unosom svih važnih nutrijenata putem odgovarajuće prehrane osigurava se optimalan rast i razvoj ploda, podržava dobro zdravlje i osigurava povoljan nutritivni status majke. Stoga prehrana prije i tijekom trudnoće treba biti sastavljena od cjelovitih kvalitetnih namirnica: vode, voća, povrća, žitarica cjelovitog zrna, mahunarki, sjemenki, orašastih plodova, mliječnih proizvoda, ribe, jaja, crvenog mesa, peradi i nerafiniranih biljnih ulja.

Drugo stanje“ najbolji je naziv za specifično životno razdoblje u kojemu žena ima najveće nutritivne potrebe u odnosu na cijeli svoj životni vijek. Pri tome primarno stanje uhranjenosti određuje daljnje potrebe i način opskrbe energijom i nutrijentima tijekom trudnoće. U ovom razdoblju tijelo prolazi kroz brojne fiziološke i hormonalne promjene koje prati i postupno povećanje nutritivnih potreba, kada se posebna pozornost posvećuje trudnicama koje imaju povećan rizik za razvoj deficita hranjivih tvari: primjerice, trudnicama adolescenticama, višerotkinjama s malim razmakom među trudnočama, ženama s nskim indeksom tjelesne mase, vegetarijankama i vegankama

Povećane nutritivne potrebe tijekom trudnoće mogu se zadovoljiti dodatnim unosom jednog serviranja iz svake grupe namirnica, odnosno jednim do dva manja međuobroka i, ukoliko je potrebno, suplementacijom mikronutrijentima. Poseban naglasak na potrebu uvođenja dodataka prehrani je u visokorizičnim trudnoćama, u trudnica koje su već rodile novorođenčad niske porođajne mase, u slučaju višeplodnih trudnoća te u trudnica koje konzumiraju cigarete i alkohol, kod kojih uzimanje tzv. prenatalnih oblika dodataka prehrani pridonosi smanjenju rizika od preuranjenog poroda, niske porođajne mase novorođenčeta i stupnja pojavnosti porođajnih defekata.

Treba jesti kvalitetno, a ne „za dvoje”

Važno je naglasiti kako se energetske potrebe s napredovanjem trudnoće postupno blago povećavaju za 340 do 450 kcal, ovisno o tromjesečju trudnoće, stoga nije potrebno „jesti za dvoje“. Najbolji izvor energije i u ovom razdoblju su složeni ugljikohidrati, koji su ujedno i izvor dijetalnih vlakana, a izbor bi trebale biti u prvome redu žitarice cjelovitog zrna te sezonsko povrće i voće. Povećan unos proteina od iznimne je važnosti za razvoj ploda jer su esencijalne aminokiseline gradivne jedinice svih tkiva i organa, a osiguravaju se unosom proteinskih namirnica poput mesa, ribe, jaja, mlijeka, mliječnih proizvoda i mahunarki.

Konačno, ne smije se zanemariti unos visokokvalitetnih masnoća u obliku cjelovitih plodova i ulja sjemenki, orašastih plodova, plave i masne ribe te voća poput avokada i maslina, odnosno maslinova ulja. Sve navedene namirnice osiguravaju dodatnu energiju, omogućavaju nesmetan neurološki razvoj ploda i izvor su esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima.

Velika važnost pridaje se unosu vitamina i mineralnih tvari gdje je, osim osiguravanja mikronutrijenata prehranom, iznimno popularna, ali u velikoj mjeri i opravdana, suplementacija prije i tijekom trudnoće. Kad se spominje nadopuna prehrani u trudnoći, najveći naglasak je na folnoj kiselini, vitaminu B9 koji je važan dio enzimskog sustava u sintezi DNA i formiranju novih stanica. Zbog rasta i razvoja ploda potrebe za njim su povećane, dok nedostatak, među ostalim, uzrokuje malformaciju neuralne cijevi.

Osnovna preporuka je kombinirati izvore folata iz hrane poput voća, tamnozelenog lisnatog povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica te putem dodataka prehrani, ako je moguće, najmanje četiri tjedna prije začeća i prije svega prvo tromjesečje trudnoće. Još jedan vitamin B skupine – B12 – zajedno s folnom kiselinom pridonosi formiranju tkiva i organa ploda i deficitaran je u žena koje ne konzumiraju njegove prehrambene izvore (namirnice iz skupine meso, riba, jaja te mlijeka i mliječnih proizvoda), stoga ga je, posebice kod veganki i vegetarijanki, poželjno suplementirati kako bi se osigurao preporučeni dnevni unos. Smjernice također navode da je dnevni unos omega-3 masnih kiselina (DHA i EPA) potreban za doprinos normalnom neurološkom razvoju ploda.

​Povećane nutritivne potrebe tijekom trudnoće mogu se zadovoljiti dodatnim unosom jednog serviranja iz svake grupe namirnica, odnosno jednim do dva manja međuobroka i, ukoliko je potrebno, suplementacijom mikronutrijentima

Od vitamina topivih u mastima, navodi se rizik od deficita vitamina D koji utječe na normalan razvoj koštanog sustava i optimalnu porođajnu masu novorođenčeta. Dodatno, prema hipotezi fetalnog programiranja, gdje je deficit pojedinih nutrijenata u majke tijekom trudnoće jedan od uzroka zastoja u razvoju ploda, ali i promjene u genskoj ekspresiji, što povećava rizik od razvoja mnogih kroničnih bolesti u odrasloj dobi, nedostatak vitamina D povezuje se s rizikom od razvoja dijabetesa i mnogih autoimunih stanja. Od mineralnih tvari, najveći naglasak je na željezu, jednom od najdeficitarnijih nutrijenata u ženskoj populaciji (učestali slučajevi anemije) čije su potrebe dvostruko veće tijekom trudnoće, zbog čega se uz unos crvenog mesa i ostalih prehrambenih izvora preporučuje i suplementacija da bi se zadovoljio dnevni unos. Cink kao snažni antioksidans ključan je nutrijent za zaštitu ploda u prvom tromjesečju trudnoće, s tim da dodatna suplementacija smanjuje rizik od preuranjenog poroda.

Suplementacija jodom uz unos prehrambenih izvora tog minerala smanjuje rizik od neurološkog zastoja u razvoju ploda i prekida trudnoće jer direktno utječe na rad i produkciju hormona štitnjače. Odgovarajući unos kalcija treba osigurati unosom mlijeka i mliječnih proizvoda, a ako je trudnica iz bilo kojeg razloga smanjila unos ili u potpunosti izbacila tu skupinu namirnica, potrebna je suplementacija kako bi se smanjio rizik od preeklampsije. Konačno, magnezij je najčešće korišten dodatak prehrani u službi ublažavanja tzv. trudničkih tegoba – usporene probave i grčeva u nogama, nemirnog ritma spavanja, ali i preuranjenih kontrakcija maternice, čime se smanjuje rizik preuranjenog poroda. Iz svega navedenog možemo zaključiti da su najčešći odabir i preporuka suplementiranje tzv. prenatalnim multivitaminsko-multimineralnim dodacima prehrani.

Prehrana dojilje počiva na istim principima

U razdoblju dojenja prehrana dojilje često je poremećena različitim tradicionalnim preporukama, no na temelju najnovijih znanstvenih istraživanja, prehrana treba biti temeljena na svim prehrambenim skupinama gdje se samo u određenim slučajevima, ako dojenče reagira na majčino mlijeko, provodi eliminacijska dijeta uz obveznu suplementaciju i nutricionističko praćenje. Pravilna prehrana u ovom razdoblju iznimno je važna, ne samo za proizvodnju mlijeka iznimno dojenče koje sve svoje dnevne energetske i nutritivne potrebe zadovoljava putem majčina mlijeka, nego i za zdravlje majke s kojim su produkcija i kvaliteta mlijeka u direktnoj vezi. Dnevne energetske potrebe su povećane za otprilike 500 kcal, pri čemu je i dalje važna zastupljenost optimalne količine proteinskih namirnica i odgovarajuća hidracija, koja prije svega uključuje vodu i „vodene“ namirnice koje potiču produkciju mlijeka. Dojiljama koje iz bilo kojeg razloga imaju neuravnoteženu ili nutritivno deficitarnu prehranu zbog eventualne eliminacije skupina namirnica (mahunarki, kupušnjača, ribe i plodova mora, citrusa…) te kod dojilja koje su rodile u zimskim mjesecima (slabija izloženost suncu) preporučuje se suplementacija, u prvome redu omega-3 masnim kiselinama i vitaminom D3, ali i kalcijem u žena koje unose premalo mlijeka i mliječnih proizvoda (zbog rizika od gubitka koštane mase) te suplementacija željezom u dojilja koje su na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani.

Sve žene koje žele postati majke i planiraju trudnoću, jednako kao i one koje su u drugom stanju ili su već rodile, trebaju biti svjesne koliko je pravilna prehrana važna za njihovo zdravlje i zdravlje njihove (buduće) djece, a time i za zdravlje odraslih osoba u koje će jednoga dana ta djeca izrasti

Datum objave članka: 1. 3. 2018.