ANTIBIOTICI: upotreba povezana s povećanim rizikom od raka debelog crijeva

Stručne zanimljivosti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Nova istraživanja sugeriraju da prekomjerna upotreba antibiotika može povećati rizik od raka debelog crijeva

Antibiotici su izuzetno korisni u liječenju infekcije. Međutim, znanstvenici još uvijek uče o zdravstvenim problemima koji su posljedica upotrebe i prekomjerne upotrebe antibiotika.

Rezultati nove studije, koja je predstavljena na Svjetskom kongresu Europskog društva za medicinsku onkologiju o raku želučanog crijeva 2021., pokazuju da ljudi, posebno oni mlađi od 50 godina, mogu imati povećan rizik od raka debelog crijeva zbog upotrebe antibiotika.

Ove nove informacije pojačavaju važnost opreznog propisivanja antibiotika i potencijalno dodaju težinu argumentima za probir raka debelog crijeva kod mlađih ljudi.

Nepotrebna uporaba antibiotika

Pouzdani izvor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) napominje da su antibiotici korisni u liječenju određenih vrsta infekcija. Iako ih liječnici koriste za liječenje bakterijskih infekcija, oni nisu učinkoviti protiv infekcija uzrokovanih virusima. Štoviše, antibiotici nisu uvijek potrebni, jer je tijelo ponekad sposobno samo odbiti infekciju.

Nepotrebna uporaba antibiotika sve je veća briga na nacionalnoj i međunarodnoj razini, stoga se u Sjedinjenim Američkim Državama zalažu za pažljivu uporabu antibiotika kako bi se izbjegli štetni učinci.

Na primjer, ljudi koji uzimaju antibiotike riskiraju infekciju s bakterijom Clostridioides difficile*  i infekcije s drugim mikroorganizmima koji su otporni na antibiotike. Štoviše, pouzdani izvor Nacionalnog instituta za zdravlje napominje da antibiotici mogu ubiti korisne bakterije u probavnom sustavu.
(*Clostridioides difficile - ranije zvana Clostridium difficile - anaerobna sporogena bakterija prisutna u zemlji, vodi i probavnom sustavu životinja, zdrave djece i odraslih osoba, čijem umnažanju u probavnom sustavu pogoduje sve češća upotreba antibiotika, kojom se  narušava crijevna mikrobiota, što dovodi do pojave kolitisa kojeg karakterizira blaža ili teža dijarejalna bolest – proljev.)  

Kako bi uravnotežili ove rizike, zdravstveni radnici moraju izbjegavati propisivanje antibiotika kad god nisu neophodni i dobro procijeniti potencijale koristi nad slabo okarakteriziranim rizicima. Nepotrebni recepti za antibiotike čine najmanje 30 posto pouzdanog izvora ambulantnih recepata za antibiotike u SAD-u.

Trenutačne informacije pogoduju pažljivoj upotrebi antibiotika, a istraživači još uvijek proučavaju daljnje rizike povezane s njihovom primjenom.

Utjecaj na karcinom debelog crijeva

Američko društvo za rak napominje da je, ako se izuzmu karcinomi kože, kolorektalni karcinom treća najčešća vrsta raka dijagnosticirana u SAD-u i drugi vodeći uzrok smrti povezane s rakom u SAD-u.

Iako se sveukupno posljednjih godina učestalost raka debelog crijeva smanjila, porastao je broj slučajeva kolorektalnog karcinoma među osobama mlađima od 64 godine. A i sve je veća zabrinutost zbog ukupne pojavnosti (prevalencije) kolorektalnog karcinoma kod mlađih osoba.

Najnoviji podaci, objavljeni u časopisu CancerTrusted Source, sugeriraju da bi ljudi trebali proći skrining raka debelog crijeva u dobi od 45, umjesto 50 godina, što bi pomoglo u ranom otkrivanju i prevenciji.

Pojedinci mogu smanjiti vjerojatnost razvoja ove vrste raka izbjegavanjem određenih čimbenika rizika, kao što su konzumacija alkohola, upotreba duhana i nedostatak tjelesne aktivnosti.

Međutim, stručnjaci također povezuju rak debelog crijeva s čimbenicima rizika na koje ne možemo utjecati, poput dobi, obiteljske povijesti, genetike ili prisutnosti upalne bolesti crijeva. Ovo su neki od razloga zbog kojih je rani pregled presudan za smanjenje smrtnosti od raka debelog crijeva.

Neki predisponirajući čimbenici za rak debelog crijeva i dalje su nepoznati ili se još uvijek proučavaju, poput ove nove povezanosti između upotrebe antibiotika i raka debelog crijeva. Dok istraživači istražuju nove čimbenike rizika za rak debelog crijeva, probir će vjerojatno postati još važniji.

Uporaba antibiotika i povećani rizik od raka debelog crijeva

Autori ove studije prikupili su podatke pacijenata u Škotskoj i analizirali slučajeve ranog i kasnog nastanka raka debelog crijeva te klasificirali osobe mlađe od 50 godina s ranim rakom debelog crijeva, i one starije od 50 godina s kasnijim rakom debelog crijeva.

Istraživači su usporedili podatke 7.903 osobe s kolorektalnim karcinomom s podacima 30.418 osoba u kontrolnoj skupini. Od sudionika studije s dijagnozom karcinoma debelog crijeva, 445 njih je bilo mlađe od 50 godina.

Istraživači su ispitivali propisivanje oralnih antibiotika i razdoblje izloženosti antibioticima kod osoba s rakom debelog crijeva i kod onih u odgovarajućim kontrolnim skupinama. Pronašli su vezu između upotrebe antibiotika i povećanog rizika od raka debelog crijeva u kategorijama ranog i kasnijeg početka. Rizik od raka debelog crijeva povezan s upotrebom antibiotika varirao je između skupina s ranim i kasnim početkom.

Prema rezultatima studije, osobe s kasnijim početkom karcinoma debelog crijeva imale su povezani rizik od 9 posto. Povezanost je bila mnogo veća u onih s ranim kolorektalnim karcinomom, s gotovo 50 posto većim rizikom.
Međutim, ovaj rizik nije povezan sa svakom vrstom antibiotika ili sa svakom vrstom kolorektalnog karcinoma. Istraživači primjećuju da u obje skupine većina klasa antibiotika nije bila značajno povezana s rakom debelog crijeva, rektuma ili sigmoidnog dijela debelog crijeva."

U mlađoj dobnoj skupini povećani rizik povezan je s karcinomom pronađenim u prvom dijelu debelog crijeva i upotrebom kinolona i sulfonamid/trimetoprim antibiotika.

Dr. Woodworth istaknuo je da za to može postojati nekoliko razloga te da će biti potrebno daljnje istraživanje: „Može biti da su antibiotici propisani za simptome tumora koji su pogrešno pripisani infekciji, da su komorbiditetna stanja, poput upalne bolesti crijeva, mogla povećati vjerojatnost dobivanja antibiotika i tumora ili, kao što autori sugeriraju, moguć je izravniji negativan učinak antimikrobnih sredstava na bakterijske zajednice koje su inače mogle pomoći u zaštiti od razvoja raka." Ujedno je dodao kako bi trebalo provesti usmjerenija istraživanja da bi se bolje razumjelo jesu li antibiotici igrali ulogu u uzrokovanju raka ili su samo bili povezani u ovoj studiji.
 
Ova studija podiže svijest o potencijalnim čimbenicima rizika za razvoj raka debelog crijeva i promiče oprez u uporabi antibiotika te ujedno naglašava da rizik od raka debelog crijeva postoji i koad mlađih osoba.
Iako je na ovom području potrebno više istraživanja, a i uzrok se ne može dokazati na temelju prirode studije, autori zaključuju: „Naši nalazi sugeriraju da antibiotici mogu imati ulogu u stvaranju tumora debelog crijeva u svim dobnim skupinama, posebno u mlađih od 50 godina. Moguće je da bi izloženost antibioticima mogla pridonijeti primijećenom porastu ranog kolorektalnog karcinoma, posebno u početo dijelu debelog crijeva. Ako se potvrdi, naša studija pružit će daljnje razloge za smanjenje čestog i nepotrebnog propisivanja antibiotika kaf god je to moguće.”

Izvor: www.medicalnewstoday.com

Datum objave članka: 13. 7. 2021.
izdvojeni proizvodi