Maslina - više od simbola mira

Pisao sam o različitim biljkama, ali uvijek me nekako zaobišlo pisanje o maslini. Možda zbog toga što je uglavnom promatramo kao biljku uljaricu? Ili možda zato što sam se trudio potaknuti znanje o manje poznatim, a vrlo važnim biljkama u fitoterapiji? Nekako sam podrazumijevao da svi poznaju maslinu. Ona je potpuno prožela ljudsku kulturu od prvih naprednijih civilizacija, a maslinovo ulje vjerojatno se nalazi u kuhinjama gotovo svakog doma u Hrvatskoj. A opet, ova biljka posvećena grčkoj božici mudrosti i znanja Ateni, kao da tek otkriva sloj po sloj istine o sebi. Milijuni stabala masline rastu u Sredozemlju, a opet jedva da smo sigurni o njezinu podrijetlu. Čak je i njezina genetika uvijek ispunjena neslaganjima među znanstvenicima. Pisati o maslini može čovjeka odvesti u inspiraciji tako daleko da ispuni cijeli ovaj časopis. Možda sam i zato cijelo vrijeme nesvjesno bježao od članaka o maslini. Kako pisati o biljci koju je posvojila sama božica znanja?

Tašti Atenjani tvrde kako je prva maslina rasla upravo na Akropoli. Premda botaničari tvrde kako nije nemoguće da je dugovječna maslina mogla rasti na tom mjestu još od brončanog doba, maslina ipak potječe najvjerojatnije iz vrsta koje su se proširile iz sjeverne Afrike. Prve kultivirane masline bile su iz vrste Olea europaea ssp. europaea, i to jednog divljeg varijeteta koji i danas raste po Sredozemlju. Postoje neslaganja znanstvenika oko podrijetla, ali svi se, uključujući i povjesničare, slažu kako je malo biljaka imalo veću važnost u ranim civilizacijama Sredozemlja. Nestankom ledenog doba, sredozemna klima polako se širi sjeverno na područje južne Europe, a maslina koja voli suhu i vruću klimu prirodno se širi zajedno s ljudima koji su nastanjivali ove krajeve. Kao gorka biljka sigurno je odvajkada bila zanimljiva u narodnoj medicini, a iz ploda se ulje dobiva već najmanje 6000 godina. Arheološki nalazi iz današnje Sirije i Cipra potvrđuju tu činjenicu. Feničani, a za njima i stari Grci, proširuju uzgoj masline u svoje kolonije i mediteranske gradove, a u Italiji se maslina uzgajala od VI. stoljeća prije nove ere. Maslinovo ulje je bilo sve - vrijedna trgovačka roba, prehrambena namirnica, prva kozmetika i lijek za sve. Civilizacije nakon grčke i rimske samo su nastavile taj trend.

Maslina već stoljećima simbolizira mir i mudrost, kojima se čovječanstvo baš ne može pohvaliti u svojoj prošlosti i sadašnjosti. Dio te simbolike skriva se u njezinoj svestranosti. Drvo, plod i list, gotovo svaki dio ove biljke, je iskoristiv. Njezina duboka simbolika govori koliko vlastitih dobrih potencijala ljudsko društvo još nije iskoristilo.

Premda je fokus ovog članka prije svega na ekstraktu lista masline, ne možemo preskočiti važnost biljnog ulja. Maslinovo ulje postalo je jedan od stupova zdrave mediteranske prehrane i o njemu su napisani cijeli hvalospjevi. Zanimljivo, kad bismo objektivnim očima promatrali samo sastav masnih kiselina, maslinovo ulje ne bi bilo posebno ljekovito ili iznimno vrijedno u prehrani. U njemu dominira oleinska (ω-9) kiselina, koju organizam može sam sintetizirati, te linolna (ω-6) kiselina, koju organizam mora unositi hranom. No, maslinovo ulje sadrži vrlo malo α-linolenske (ω-3) kiseline. Trenutačna znanost smatra kako je korisno da omjer u prehrani ide što manje u korist ω-6 kiseline. Stoga bi ulje poput repice, koja ima više ω-3 kiseline, trebalo biti zdravije od maslinova ulja. U svakom slučaju, maslinovo ulje ne bi moglo niti stati uz bok uljima iznimno bogatim ω-3 kiselinama, poput lanenog ulja. Ipak, epidemiološke studije govore kako mediteranska prehrana koja uključuje maslinovo ulje doista jest korisna za zdravlje krvožilnog sustava. Više grupa znanstvenika proučavalo je tu pojavu "mediteranskog paradoksa". Osim što je unos ribe veći u mediteranskoj prehrani, dio znanstvenika špekulira kako su upravo biljne tvari razlog toga naizglednog paradoksa. Neke od njih su i tvari iz maslinova ulja koje uglavnom prepoznajemo po gorkasto aromatičnom okusu. Doista, maslinovo ulje je tipično ulje koje svoju ljekovitost duguje takvima tvarima koje su faktički otopljene u samom ulju. Upravo na tragu tih gorkih tvari, ljudi su počeli koristiti i inače vrlo gorki list masline.

Neobična je priča lista masline. Kao i maslinovo ulje, koristio se kao svelijek, no njegova domena je uglavnom bio probavni sustav. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, francuski i talijanski liječnici počeli su koristiti list masline za liječenje hipertenzije (povišenog krvnog tlaka). Unatoč velikoj popularnosti, list masline kroz nekoliko desetljeća polako je pao u zaborav, a jedan od razloga je vrlo neugodan gorki okus čajeva ili tinktura lista masline, pogotovo u djelotvornoj dozi. No, otkrićem modernijih tipova ekstrakta, poput suhih ekstrakata u kapsulama i tabletama, premošćen je i taj problem. Danas je list masline jedan od rijetkih biljnih lijekova koji je klinički ispitan u liječenju hipertenzije.

Vjerojatno najpoznatiji ljekoviti spoj iz lista masline je oleuropein. On pripada velikoj klasi fenolnih, odnosno polifenolnih spojeva. Nekoć, kada bi za neki prirodni spoj znali da djeluje ljekovito na ljudski i životinjski organizam, ali ne bismo znali objasniti zašto djeluje, za takve spojeve jednostavno bismo rekli da su antioksidansi. Nema sumnje da su i ekstrakt lista masline i oleuropein antioksidansi, no njihovo djelovanje daleko nadilazi jednostavno djelovanje antioksidansa. Najzanimljivije je djelovanje na imunosni sustav. Grupa grčkih znanstvenika ispitivala je utjecaj oleuropeina na sepsu izazvanu bakterijom Pseudomonas. Ono što je iznenadilo je smanjenje broja patogenih bakterija te istodobno djelovanje na smanjenje upale. Takvo djelovanje upravo i priželjkujemo. Jer, katkad je lako potaknuti imunološku obranu, ali je teško spriječiti posljedice pretjerane imunološke reakcije.

Ljepota nekih prirodnih molekula upravo je višestruko djelovanje. Tako oleuropein ima izravno antimikrobno djelovanje, pogotovo protiv virusa i bakterija koji napadaju dišni i probavni sustav. No, on uravnotežuje imunološki odgovor. Tako, primjerice, potiče fagocitozu, proces obrane od mikroorganizama, ali sprječava pretjerano "divljanje" imunosnog sustava koje šteti samoj infekciji. Na taj način imunosni sustav postaje učinkovitiji. Sam ekstrakt lista masline ima i povoljno djelovanje u zarastanju ozljeda, što govori u prilog da pomaže obnovu tkiva nakon samih infekcija.

Premda smo polako postali svjesni povoljna učinka ulja i lista masline na krvožilni sustav i metabolizam, djelovanje na imunološki sustav tek je počelo biti zanimljivo u praksi. Zasad znamo da zbog zanimljive kombinacije djelovanja list masline može biti koristan kod infekcija. Samo vrijeme i istraživanja pokazat će gdje će naći najbolju primjenu.