Čuvajmo svoje oči

Bolesti i stanja / Vidni sustav Vlade Glavota dr. med., spec. oftalmolog

Iako oko rijetko boli, valja od djetinjstva do starosti redovito kontrolirati taj mali, ali vrlo osjetljiv i važan organ

"Boli me, moram posjetiti liječnika", rečenica je koja se često može čuti, no kako u oftalmologiji simptom boli nije tako čest, dobro je zapitati se kad obaviti oftalmološki pregled.

Oko je parni i naizgled mali organ, koji s vidnim živcem i centrom za vid u mozgu sudjeluje u stvaranju osjeta vida. Taj osjet, koji je od velike važnosti za svakodnevno funkcioniranje i orijentaciju u prostoru, može biti pogođen mnogim patološkim poremećajima koji se mogu javiti već od najranije dobi. Neki poremećaji su bezopasni i lako se liječe, a neki mogu biti vrlo ozbiljni i uzrokovati trajni gubitak vida.

Najbolji način da se preveniraju neželjene posljedice su redoviti pregledi liječnika specijalista za očne bolesti, barem jednom godišnje. Naravno, prema savjetu liječnika, preglede treba obavljati i češće, i to ovisno o postojanju nekih bolesti čiji se patofiziološki poremećaj može odraziti i na funkciju oka i izazvati različite tegobe.

Najčešće bolesti u dječjoj dobi

Roditelji nisu sigurni u kojoj dobi odvesti dijete na prvi pregled očiju, smatrajući da je još malo i neće surađivati. Odgovor na to pitanje je jednostavan: nikad nije prerano, osobito ako kod djeteta primijetite simptome ili u obitelji već ima očnih bolesti.

Najčešći razlog dolaska djece do prve godine života u oftalmološku ordinaciju je neprohodan suzonosni kanalić s nakupljanjem sekreta u oku (liječi se konzervativno, masažom u području suzne vrećice ili proštrcavanjem u kratkotrajnoj općoj anesteziji). U kasnijoj dobi česti su poremećaji vezani uz bježanje oka (strabizam ili škiljenje), što se može liječiti konzervativno ili kirurškim putem, zatim refrakcijske pogreške (kratkovidnost ili miopija, dalekovidnost ili hipermetropija, astigmatizam), koje se korigiraju nošenjem naočala ili kontaktnih leća, te upale očiju i slabovidnost (ambliopija).

Na poremećaj vidne oštrine roditelji posumnjaju kad primijete da dijete žmiri, trlja oči ili se žali na učestale glavobolje, a često se tek na sistematskom pregledu uoči polaska u školu prvi put utvrdi slabija vidna oštrina jednog ili oba oka. Uzrok lošije vidne oštrine, osim refrakcijskih pogrešaka, mogu biti zamućena leća, povišen očni tlak, bolesti rožnice, mrežnice i vidnog živca te tumori oka. Kako kod djece razvoj vida traje otprilike do sedme, a dijelom i do desete godine života, većina tih poremećaja, ako se otkrije na vrijeme, može se uspješno liječiti uz očuvanje ili čak unaprjeđenje vida.

Ako nema znakova očnih bolesti, preporučuje se prvi pregled sa širenjem zjenica napraviti do treće godine. Poslije se u školskoj dobi oči pregledavaju u sklopu redovitih sistematskih pregleda, koji bi trebali postati standard i u odrasloj dobi.

Korekcija refrakcijskih pogrešaka

Refrakcijske pogreške danas se, osim naočalama ili kontaktnim lećama, uspješno korigiraju i laserskim skidanjem dioptrije, a najčešća metoda je LASIK (LaserAssisted In Situ Keratomileusis), koja se izvodi u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost. Potencijalni kandidat za lasersko skidanje dioptrije je svaka punoljetna osoba sa stabilnom dioptrijom u rasponu od -10,0 dsph do +5,0dsph i 5 cilindara, što treba potvrditi detaljnim pregledom.

Ako osoba nije kandidat za lasersko skidanje dioptrije, moguća je ugradnja intraokularnih leća (Veriflex, Verisyse, Cachet), koje se ugrađuju u prednju očnu sobicu. I jedna i druga metoda znatno unaprjeđuju kvalitetu života, pacijenti nakon njih funkcioniraju bez naočala ili kontaktnih leća, osim onih starijih od 40 godina, kojima će i dalje trebati naočale za čitanje.

Najčešće bolesti kod odraslih

Kad govorimo o prednjem segmentu oka, pritom mislimo na vjeđe, spojnicu, bjeloočnicu, rožnicu, šarenicu, cilijarno tijelo i leću. Poremećaji koji zahvaćaju taj segment oka najčešći su razlog posjeta oftalmologu, a simptomi su obično otekline i crvenilo kože vjeđa, svrbež, žuljanje, peckanje, podražaj spojnice, suženje, pojava sekreta u oku, mutnijeg vida i boli. Navedeni simptomi uglavnom su uzrokovani upalnim bolestima vezanim uz vjeđe, spojnicu ili rožnicu, ali nisu rijetke ni upalne bolesti unutarnjeg dijela prednjeg segmenta oka, odnosno šarenice i cilijarnog tijela. Upale koje zahvaćaju šarenicu i cilijarno tijelo (uveitis i iridociklitis), najčešće se manifestiraju bolnim crvenilom oka, a obično su povezane s nekom autoimunom bolešću, sistemskom infekcijom ili lokalnom herpetičkom virusnom infekcijom. Naravno, ne treba zaboraviti ni ozljede oka.
 
Hiperemija (simptom)

Lokalizirane upale izvodnih kanala žlijezda lojnica na vjeđama (chordeolum i chalazion) te virusne i bakterijske upale spojnice (konjunktivitis) česte su bolesti koje se uspješno liječe. Virusne i bakterijske upale rožnice (keratitis), koje su srećom rjeđe, zahtijevaju pak intenzivnije liječenje, koje u težim slučajevima može završiti transplantacijom rožnice. Transplantacija rožnice također je metoda izbora kod degenerativnih bolesti rožnice koje uzrokuju zamućenje i smanjenje vidne oštrine. Zahvaljujući angažmanu i iznimnoj stručnosti prof. Ive Dekaris, predsjednice Europskog udruženja očnih banaka (EEBA), u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost u posljednjih 18 mjeseci učinjeno je više od stotinu uspješnih transplantacija rožnice.
 
Chalazion
 
Svakako treba spomenuti i problem suhog oka, koji se javlja kao posljedica današnjeg načina života i uvjeta u radnoj okolini, kao što su dugotrajan rad na računalu i boravak u klimatiziranim (grijanim i hlađenim) prostorima s niskim postotkom vlažnosti zraka. Slične poremećaje kod starijih ljudi i žena u menopauzi uzrokuju hormonalne i degenerativne promjene uvjetovane dobi.

Zamućenje leće (mrena ili katarakta) prisutno je čak u 50 posto osoba starijih od 65 godina. Najčešće nastaje kao posljedica starenja, ali i kao posljedica šećerne bolesti, traume, uzimanja kortikosteroida i zračenja, a može biti i urođeno. Katarata uzrokuje zamagljenje vida, osjetljivost na svjetlo, smetnje pri čitanju i promjenu dioptrije. Jedini način liječenja je operativno uklanjanje. Danas se katarakta operira modernom metodom fakoemulzifikacije (PHACO), koja se u Svjetlosti izvodi u 99 posto slučajeva. Operacije se izvodi tako da se kroz rez na rožnici, promjera do tri milimetra, ultrazvučno razbije zamućena leća, čiji se dijelovi potom odstranjuju iz oka, a na njezino mjesto kroz isti se otvor ugrađuje umjetna dioptrijska leća. Rez na rožnici cijeli spontano bez šavova. Sama operacija izvodi se ambulantno u lokalnoj anesteziji (kapljicama lokalnog anestetika), i to po principu jednodnevne kirurgije, što drugim riječima znači da pacijent nakon operacije odlazi kući.

Glaukom je vodeći uzrok sljepoće kod ljudi starijih od 40 godina. Nastaje zbog poremećaja u stvaranju ili otjecanju očne vodice, što izaziva povišenje očnog tlaka, koji mehaničkim pritiskom dovodi do udubljenja papile vidnog živca i njegova oštećenja. Posljedično se oštećuje vidno polje i gubi vid. Glaukom je bolest koja se ne može izliječiti, ali se redovitim kontrolama i dobrom regulacijom očnog tlaka može usporiti oštećenje vidnog živca i propadanje vida. Liječenje je medikamentozno (kapljicama), lasersko i u krajnjem slučaju operativno.

Dijabetička retinopatija (bolest očne pozadine kod dijabetičara) jedan je od vodećih uzroka sljepoće u dobi između 20 i 65 godina života. Pod povećanim rizikom su oboljeli od šećerne bolesti koji boluju 10 ili više godina, s obzirom na to da zbog povećane razine šećera u krvi dolazi do oštećenja malih krvnih žila na očnoj pozadini. Oštećene krvne žilice propuštaju tekućinu, zbog čega nastaje oteklina (edema) žute pjege, koja je centar najjasnijeg vida. Edem je uzrok nedovoljne opskrbe tkiva kisikom, što za posljedicu ima stvaranje novih krvnih žilica (neovaskularizacija), koje su sklone pucanju, čime se kod oboljelih od šećerne bolesti stvara začarani krug oštećenja oka, koji vodi k progresivnom gubitku vida i, ako se ne liječi, do sljepoće.

Česte su i degenerativne promjene u žutoj pjegi (suha i vlažna degeneracija), koje se javljaju kod starijih od 50 godina i uzrokuju smetnje centralnog vida i čitanja, dok periferni vid ostaje očuvan. Suhi oblik sporije napreduje, a vlažni zahtijeva liječenje injekcijama u oko (anti VEGF terapija).

Glaukom i bolesti očne pozadine uzrokovane dijabetesom su među vodećim uzrocima sljepoće i zahtijevaju redovito praćenje i liječenje.

Od iznimne je važnosti spomenuti i ablaciju mrežnice, stanje koje zahtijeva žurnu intervenciju (neodgodivi operativni zahvat) jer može dovesti do nepovratna gubitka vida. To stanje pacijenti opisuju kao spuštanje zastora ispred oka. Rizični čimbenici za pojavu ablacije mrežnice su udarac u oko, visoka kratkovidnost i pozitivna obiteljska anamneza. Ako se zahvat obavi unutar 24 do 48 sati do najviše tjedan dana, postižu se dobri rezultati.

Iako oko rijetko boli, potrebno je od djetinjstva pa do starije dobi redovito kontrolirati taj mali, ali iznimno osjetljiv i važan organ.
Datum objave članka: 1. 10. 2010.