Lijek je kod pacijenta - 2. dio

Lijekovi, kao vrlo specifični i osjetljivi proizvodi, uneseni u ljudski organizam mogu, pored poželjnog, terapeutskog učinka, izazvati i neželjene, za organizam štetne učinke. To mogu biti samo neznatni poremećaji (mučnina, alergijska reakcija na koži, pospanost, kašalj, bolovi u želucu…) ili, pak, teži problemi zbog kojih čak treba prekinuti terapiju, pa sve do rijetkih, ali fatalnih nuspojava, koje mogu uzrokovati smrt.

Nuspojave definiramo kao sve štetne neželjene reakcije na određeni lijek nastale unatoč pridržavanju propisane doze i načina primjene. Mogu nastati iznenada ili se razviti tijekom vremena. Za neke znamo da će se pojaviti (očekivane nuspojave), a neke su nepredviđene i najčešće su posljedica preosjetljivosti. Liječnici i farmaceuti, kao stručnjaci za lijekove, svakako to moraju uzeti u obzir prilikom propisivanja, odnosno izdavanja lijekova.

Pacijenti trebaju biti upoznati s činjenicom da lijekovi mogu imati i neželjenih, štetnih učinaka, te znati kako u tim slučajevima postupiti da bi se izbjegla ili smanjila trajna oštećenja organizma. Nuspojave mogu biti prouzročene i nepravilnom i neprimjerenom uporabom lijekova, za što su odgovorni korisnici.

Kod primjene nekih lijekova slabe nuspojave treba podnositi, jer je korist od uzimanja lijeka mnogo veća od štetnosti nuspojave. Propisani lijek može biti od životne važnosti. Međutim, ima slučajeva kad je popratno djelovanje lijeka takvo da odmah treba prekinuti terapiju i obratiti se liječniku ili ljekarniku.

Što učiniti ako primijetite neku nuspojavu tijekom terapije? O tome trebate obavijestiti liječnika ili ljekarnika. Oni imaju zakonsku obvezu prijavljivanja nus djelovanja Agenciji za lijekove i medicinske proizvode RH. Zahvaljujući dobrom sustavu praćenja nuspojava lijekova koje provodi Agencija, na našem se tržištu nalaze sigurni lijekovi. Katkad, zbog prijave ozbiljnih ili učestalih nuspojava, lijek se mora povući iz prometa. Današnje poznavanje mogućih nuspojava lijekova zahvaljujemo organiziranom, sustavnom prikupljanju podataka iz cijelog svijeta i protoku informacija.

Važno je upamtiti da se zbog straha od nuspojava ne smije samostalno prekinuti uzimanje lijeka. Pojave li se teškoće pri primjeni lijeka, treba se što prije obratiti svom liječniku ili ljekarniku.

Posebna upozorenja

Poznato je iz svakodnevne prakse da pojedinci različito reagiraju na lijekove, i tu činjenicu valja uzeti u obzir prilikom odluke o primjeni lijeka.

Specifičnosti svakoga pojedinog organizma, kao što su životna dob, genetski čimbenici, spol, rasa, psihičko stanje, ali i vanjski čimbenici, poput utjecaja okoliša i načina prehrane, razlog su zašto svi jednako ne reagiramo na lijekove. Nekome će, primjerice, glavobolja prestati kratko vrijeme nakon uzimanja određenog analgetika, a drugoj osobi taj isti lijek neće pomoći. I najmanja doza sedativa nekoga će uspavati, dok će drugom biti potrebna znatno veća doza za isti učinak.

Posebne skupine bolesnika morat će obratiti pozornost na dodatna upozorenja vezana uz korištenje lijeka, a neke lijekove uopće ne smiju upotrebljavati.

Trudnice - Lijekovi mogu djelovati štetno na plod u bilo kojem razdoblju trudnoće. Tu činjenicu važno je imati na umu prilikom propisivanja lijekova ženama generativne dobi. Lijekove trudnicama treba propisivati samo kad se procijeni da je korist za majku veća od rizika za plod. Tijekom prvog tromjesečja treba izbjegavati bilo koji lijek, a kroz cijelu trudnoću, ako je nužno potrebno, treba uzimati samo lijekove koji su se pokazali neškodljivima, i to u najmanjoj učinkovitoj dozi. Vrlo je malo lijekova s dokazanim teratogenim učinkom (oni koji uzrokuju teške deformacije ploda), no trudnice uvijek moraju biti posebno oprezne i obvezno naglasiti liječniku ili ljekarniku svoje stanje.
Zabranjeni su citostatici, kortikosteroidi i antikoagulansi, a treba biti vrlo oprezan ako je potrebna terapija antiepilepticima ili hormonima. Od lijekova za samoliječenje treba izbjegavati gotovo sve lijekove protiv boli, naročito u zadnjem tromjesečju.

Dojilje - Određene količine nekih lijekova koje uzima majka mogu biti prisutne i u mlijeku. Ta mala količina najčešće nije štetna, no katkad može utjecati na dijete. Ako dojite, uvijek to naglasite liječniku i ljekarniku.

Novorođenčad i mala djeca - Mlado ljudsko biće uvelike se razlikuje od odrasloga, ne samo po veličini, nego i u funkciji fizioloških sustava. Tako su im i apsorpcija, metaboliziranje i izlučivanje lijeka drukčiji nego kod odraslih. Ako je potrebno malom bolesniku dati lijek, preporučuje se intravenska injekcija (u praksi se ne daje tako često) ili rektalni put (čepići). Kod primjene lijekova oralnim putem (obično su to tekući oblici, sirupi ili kapi), treba imati na umu da bolesna mala djeca često povraćaju i imaju proljev, što svakako može utjecati na uspjeh terapije.

Starije osobe - Starija dob smatra se onom iznad 65 godina. Upravo ta populacija češće boluje od kroničnih bolesti i uzima mnogo lijekova. Kod starijeg organizma promijenjena je farmakodinamika i farmakokinetika lijeka, pa su i nuspojave češće. Nepoštivanje naputka o uzimanju lijeka vrlo često kod starije populacije može uzrokovati probleme. Stariji ljudi često se žale na tegobe koje normalno prate starenje, pa ako za svaki simptom uzimaju lijek, nastaje konfuzija u glavi i u tijelu. Ne smije se zanemariti ni u kakvoj je ambalaži lijek za starije osobe, jer i rukovanje ambalažom može biti otežano. A pri savjetovanju o načinu primjene lijeka i dozi, treba biti strpljiv i siguran da je bolesnik razumio upute. Prikladno je upotrijebiti dozator za lijekove, tj. posudicu s pregradama u koje se sprema tjedna terapija po danima, kako ne bi došlo do zabune pri uzimanju puno lijekova.

Propisivanje lijekova bolesnicima koji imaju oštećenu funkciju bubrega često uzrokuje teškoće, jer se lijekovi zbog otežana izlučivanja nakupljaju i mogu postati toksični. Kod takvih bolesnika potrebno je prilagoditi dozu, smanjiti pojedinačnu dozu ili povećati razmak između njih. Treba izbjegavati nefrotoksične lijekove (one koji oštećuju funkciju bubrega), koji su i inače opasni za bolesnike sa zdravim bubrezima (lijekovi protiv bolova iz skupine nesteroidnih antireumatika, neke vrste antibiotika).

Većina lijekova se razgrađuje (metabolizira) u jetri, pa je kod bolesnika s bolesnom jetrom teško predvidjeti na koji će se način promijeniti lijek i kakav će mu biti konačni učinak.
Neki uobičajeni lijekovi, inače sigurni i pouzdani, u velikim dozama postaju hepatotoksični (oštećuju jetru), primjerice paracetamol (dobar i vrlo često upotrebljavan lijek protiv bolova i povišene temperature).

Na uputi priloženoj lijeku u originalnoj ambalaži pažljivo pročitajte posebna upozorenja i kontraindikacije, znači stanja u kojima je zabranjena upotreba određenog lijeka!