RAK DEBELOG CRIJEVA: otkriven ključan mehanizam recidiva nakon kemoterapije
Otkriće mehanizma koji uzrokuje da neke stanice raka debelog crijeva postanu otporne na kemoterapiju, otvara put razvoju lijekova za poboljšanje kemoterapijskog tretmana
Otkriće postojanih stanica raka debelog crijeva otpornih na kemoterapiju
Istraživači s Instituta za istraživanje biomedicine u Barceloni otkrili su mehanizam koji stoji iza ponovne pojave (recidiva) raka debelog crijeva nakon kemoterapije.
Tim je u novoj studiji identificirao gen i specifičnu staničnu populaciju koja pokreće ponašanje recidiva kod raka debelog crijeva, utirući put novim terapijama koje bi mogle ciljati i neutralizirati te stanične populacije, što bi moglo pomoći u poboljšanju učinkovitosti kemoterapije u budućnosti.
Nalazi, objavljeni u časopisu Nature Cancer, opisuju populaciju matičnih stanica kod raka debelog crijeva koje izražavaju gen nazvan Mex3a koji uzrokuje da populacija stanica ostane u latentnom (mirnom) stanju tijekom liječenja kemoterapijom. Te stanice se nakon liječenja ponovno aktiviraju, što dovodi do recidiva raka.
Zbog djelovanja kemoterapijskih lijekova, specifična stanična populacija razvija određeni vid zaštite dok su lijekovi u cirkulaciji. Nakon završetka kemoterapije, kad okruženje postane povoljnije, te stanice se ponovno aktiviraju i mogu potaknuti rast tumorskih stanica i recidiv nakon tretmana.
“Kemoterapija je učinkovita i ubija većinu tumorskih stanica, ali ne sve. Naše otkriće otkriva identitet skupine postojanih stanica koje su otporne na kemoterapiju i nastavljaju regenerirati tumor nakon tretmana. Naš rad utire put razvoju lijekova koji bi eliminirali te stanice, što bi kemoterapiju učinilo učinkovitijom i poboljšalo stopu preživljavanja,” objašnjava dr. Eduard Batlle u priopćenju za javnost.
Nova studija provedena je na organoidima - trodimenzionalnim uzgojenim tumorskim masama izvedenim iz stvarnih tumora pacijenata ili iz uznapredovalih kolateralnih tumora raka u životinjskim modelima, koji se mogu složenije uzgajati u laboratoriju kako bi se promatrali različiti tipovi stanica.
"Organoidi su nam omogućili da pratimo evoluciju odgovornih stanica tijekom cijelog procesa i promatramo njihovu reakciju na kemoterapiju", objašnjava Adrián Álvarez-Varela, prvi autor studije.
Tim je u novoj studiji identificirao gen i specifičnu staničnu populaciju koja pokreće ponašanje recidiva kod raka debelog crijeva, utirući put novim terapijama koje bi mogle ciljati i neutralizirati te stanične populacije, što bi moglo pomoći u poboljšanju učinkovitosti kemoterapije u budućnosti.
Nalazi, objavljeni u časopisu Nature Cancer, opisuju populaciju matičnih stanica kod raka debelog crijeva koje izražavaju gen nazvan Mex3a koji uzrokuje da populacija stanica ostane u latentnom (mirnom) stanju tijekom liječenja kemoterapijom. Te stanice se nakon liječenja ponovno aktiviraju, što dovodi do recidiva raka.
Zbog djelovanja kemoterapijskih lijekova, specifična stanična populacija razvija određeni vid zaštite dok su lijekovi u cirkulaciji. Nakon završetka kemoterapije, kad okruženje postane povoljnije, te stanice se ponovno aktiviraju i mogu potaknuti rast tumorskih stanica i recidiv nakon tretmana.
“Kemoterapija je učinkovita i ubija većinu tumorskih stanica, ali ne sve. Naše otkriće otkriva identitet skupine postojanih stanica koje su otporne na kemoterapiju i nastavljaju regenerirati tumor nakon tretmana. Naš rad utire put razvoju lijekova koji bi eliminirali te stanice, što bi kemoterapiju učinilo učinkovitijom i poboljšalo stopu preživljavanja,” objašnjava dr. Eduard Batlle u priopćenju za javnost.
Nova studija provedena je na organoidima - trodimenzionalnim uzgojenim tumorskim masama izvedenim iz stvarnih tumora pacijenata ili iz uznapredovalih kolateralnih tumora raka u životinjskim modelima, koji se mogu složenije uzgajati u laboratoriju kako bi se promatrali različiti tipovi stanica.
"Organoidi su nam omogućili da pratimo evoluciju odgovornih stanica tijekom cijelog procesa i promatramo njihovu reakciju na kemoterapiju", objašnjava Adrián Álvarez-Varela, prvi autor studije.
Put za razvoj novih lijekova protiv recidiva raka debelog crijeva
Istraživači su rezultate zapažanja u organoidima i podatke o životinjama usporedili s genetskim podacima iz uzoraka tumora debelog crijeva pacijenata.
Osim pronalaženja mehanizma kojim se tumori debelog crijeva vraćaju nakon kemoterapije, tim je također otkrio da je uklanjanje gena Mex3a iz tih stanica raka (tehnikama genetskog inženjeringa) rezultiralo potpunom eliminacijom tih stanica kemoterapijom. Stoga bi gen Mex3a i njegov proteinski proizvod mogli biti korisna meta za lijekove koji bi mogli djelovati u sinergiji s kemoterapijskim tretmanima s ciljem sprječavanja recidiva raka debelog crijeva.
U budućnosti, autori žele otkriti točan molekularni mehanizam koji bi objasnio kako gen i protein Mex3a održavaju matične stanice raka debelog crijeva u stanju mirovanja.
Također se žele pozabaviti i načinom na koji kemoterapijski tretman posebno potiče spomenute stanične populacije da postanu otporne i generiraju stanje slično onom u embrionalnim matičnim stanicama, što im omogućuje da se ponovno aktiviraju i postanu različiti tipovi stanica nakon što je kemoterapija završena.
Osim pronalaženja mehanizma kojim se tumori debelog crijeva vraćaju nakon kemoterapije, tim je također otkrio da je uklanjanje gena Mex3a iz tih stanica raka (tehnikama genetskog inženjeringa) rezultiralo potpunom eliminacijom tih stanica kemoterapijom. Stoga bi gen Mex3a i njegov proteinski proizvod mogli biti korisna meta za lijekove koji bi mogli djelovati u sinergiji s kemoterapijskim tretmanima s ciljem sprječavanja recidiva raka debelog crijeva.
U budućnosti, autori žele otkriti točan molekularni mehanizam koji bi objasnio kako gen i protein Mex3a održavaju matične stanice raka debelog crijeva u stanju mirovanja.
Također se žele pozabaviti i načinom na koji kemoterapijski tretman posebno potiče spomenute stanične populacije da postanu otporne i generiraju stanje slično onom u embrionalnim matičnim stanicama, što im omogućuje da se ponovno aktiviraju i postanu različiti tipovi stanica nakon što je kemoterapija završena.
Izvor: www.iflscience.com
Izvor fotografije: Shutterstock
