OTKRIĆE: znanstvenici došli do podataka o maksimalnom mogućem životnom vijeku
U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, znanstvenici su osmislili poseban tip krvnog testa koji može odrediti maksimalne godine koje ljudsko tijelo može doživjeti
Koliki je maksimalni ljudski životni vijek? Ukoliko se iz jednadžbe uklone svi vanjski neočekivani čimbenici te uzme u obzir jedino proces starenja ljudskog tijela, kolike su teorijske godine koje određena osoba može doživjeti? Znanstvenici sa Sveučilišta u Singapuru vjeruju kako su došli do odgovora.
U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, znanstvenici su osmislili poseban tip krvnog testa koji može odrediti maksimalne godine koje ljudsko tijelo može doživjeti. Prema njihovom pokazatelju maksimalnih godina (DOSI, engl. dynamic organism state indicator), vjeruju kako ljudsko tijelo ima maksimalni životni vijek od 150 godina.
Kako bi odredili maksimalni životni vijek, autori studije uključili su u jednu jedinu jednadžbu niz varijabli ovisnih o godinama i promjena koje se događaju starenjem te tako omogućili dobivanje jednostavnog kvantitativnog maksimalnog životnog vijeka.
Starenje uključuje progresivno slabljenje vitalnih funkcija i čini tijelo osjetljivim na niz bolesti - rak, neurološke bolesti ili pak bolesti srca i krvnih žila. Starenje se događa jer se ljudska DNA neprestano umnaža, što povećava rizik od pogrešaka prilikom njezina umnažanja. Ukoliko dođe do pogreške u prepisivanju DNA molekule, razvijaju se mutacije, a samim time i bolesti.
Jedan od najboljih pokazatelja cjelokupnog zdravstvenog stanja je kompletna krvna slika (KKS), putem koje se mogu otkriti brojni poremećaji temeljem analize broja crvenih i bijelih krvnih stanica te krvnih pločica. Prateći krvnu sliku različitih pacijenata tijekom godina, znanstvenici su otkrili kako razlike u kompletnoj krvnoj slici mogu poslužiti kao cjelokupni pokazatelj procesa starenja. Podaci dobiveni proučavanjem promjena u kompletnoj krvnoj slici tijekom vremena mogu poslužiti kao pokazatelj fizičke otpornosti.
Također, u provedenoj studiji DOSI je bio povećan kod osoba koje prakticiraju rizične životne navike, poput pušenja. Povećani DOSI bio je u značajnoj korelaciji s učestalošću uobičajenih zdravstvenih problema i godina, što bi značilo da je dobar pokazatelj starenja ljudskog tijela.
Kada su znanstvenici proučavali zdrave pojedince, otkrili su da je DOSI dobar pokazatelj učestalosti i vjerojatnosti razvoja bolesti ovisnih o godinama, i to kod pojedinaca koji nisu pokazivali nikakve znakove bolesti u trenutku provođenja istraživanja.
Kako bi mogli iskoristiti dobivene rezultate u predviđanju maksimalnog životnog vijeka, znanstvenici su temeljem dostupnih podataka morali odrediti budući životni tijek svakog od ispitanika. Imajući na umu da se DOSI linearno povećava s godinama, znanstvenici su uspjeli predvidjeti povećanje DOSI-ja tijekom vremena i definirati maksimalni životni vijek. Otkrili su kako bi ljudi mogli dostići maksimalni životni vijek u od 120 do 150 godina.
Njihovi rezultati ukazuju kako čak i s najnaprednijim oblicima terapija bolesti, koje će biti dostupne u budućnosti, ljudi neće moći „probiti“ dobiveni limit maksimalnog životnog vijeka bez da riješe problem starenja. Izgleda da je gubitak otpornosti tijela daleko veći čimbenik smrtnosti nego određena bolest. Stoga se znanost treba posvetiti i procesu samog starenja kako bi se dodatno produljio životni vijek.
U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, znanstvenici su osmislili poseban tip krvnog testa koji može odrediti maksimalne godine koje ljudsko tijelo može doživjeti. Prema njihovom pokazatelju maksimalnih godina (DOSI, engl. dynamic organism state indicator), vjeruju kako ljudsko tijelo ima maksimalni životni vijek od 150 godina.
Kako bi odredili maksimalni životni vijek, autori studije uključili su u jednu jedinu jednadžbu niz varijabli ovisnih o godinama i promjena koje se događaju starenjem te tako omogućili dobivanje jednostavnog kvantitativnog maksimalnog životnog vijeka.
Starenje uključuje progresivno slabljenje vitalnih funkcija i čini tijelo osjetljivim na niz bolesti - rak, neurološke bolesti ili pak bolesti srca i krvnih žila. Starenje se događa jer se ljudska DNA neprestano umnaža, što povećava rizik od pogrešaka prilikom njezina umnažanja. Ukoliko dođe do pogreške u prepisivanju DNA molekule, razvijaju se mutacije, a samim time i bolesti.
Jedan od najboljih pokazatelja cjelokupnog zdravstvenog stanja je kompletna krvna slika (KKS), putem koje se mogu otkriti brojni poremećaji temeljem analize broja crvenih i bijelih krvnih stanica te krvnih pločica. Prateći krvnu sliku različitih pacijenata tijekom godina, znanstvenici su otkrili kako razlike u kompletnoj krvnoj slici mogu poslužiti kao cjelokupni pokazatelj procesa starenja. Podaci dobiveni proučavanjem promjena u kompletnoj krvnoj slici tijekom vremena mogu poslužiti kao pokazatelj fizičke otpornosti.
Također, u provedenoj studiji DOSI je bio povećan kod osoba koje prakticiraju rizične životne navike, poput pušenja. Povećani DOSI bio je u značajnoj korelaciji s učestalošću uobičajenih zdravstvenih problema i godina, što bi značilo da je dobar pokazatelj starenja ljudskog tijela.
Kada su znanstvenici proučavali zdrave pojedince, otkrili su da je DOSI dobar pokazatelj učestalosti i vjerojatnosti razvoja bolesti ovisnih o godinama, i to kod pojedinaca koji nisu pokazivali nikakve znakove bolesti u trenutku provođenja istraživanja.
Kako bi mogli iskoristiti dobivene rezultate u predviđanju maksimalnog životnog vijeka, znanstvenici su temeljem dostupnih podataka morali odrediti budući životni tijek svakog od ispitanika. Imajući na umu da se DOSI linearno povećava s godinama, znanstvenici su uspjeli predvidjeti povećanje DOSI-ja tijekom vremena i definirati maksimalni životni vijek. Otkrili su kako bi ljudi mogli dostići maksimalni životni vijek u od 120 do 150 godina.
Njihovi rezultati ukazuju kako čak i s najnaprednijim oblicima terapija bolesti, koje će biti dostupne u budućnosti, ljudi neće moći „probiti“ dobiveni limit maksimalnog životnog vijeka bez da riješe problem starenja. Izgleda da je gubitak otpornosti tijela daleko veći čimbenik smrtnosti nego određena bolest. Stoga se znanost treba posvetiti i procesu samog starenja kako bi se dodatno produljio životni vijek.
Izvor: www.iflscience.com
