ŽIVOTNI VIJEK ČOVJEKA: moguć doseg do 130 godina do 2100. godine

Stručne zanimljivosti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu nedavno su objavili studiju koja pokazuje vjerojatan porast ljudske dugovječnosti do kraja ovog stoljeća

Ljudski životni vijek značajno utječe na društvo, jer starenje populacije utječe na planiranje zdravstvene zaštite i odluke o načinu života, kao i na vladinu i ekonomsku politiku.

Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu nedavno su objavili studiju u časopisu Demographic Research koja pokazuje vjerojatan porast ljudske dugovječnosti do kraja ovog stoljeća.

Iako je broj ljudi koji žive više od 100 godina u svijetu narastao na pola milijuna u posljednjih nekoliko godina, postoji nekoliko onih koji žive 110 ili više godina. Oni koji su prešli granicu od 110 godina nazivaju se superstogodišnjacima. Jeanne Calment iz Francuske najstarija je zabilježena superstoljetnica – u trenutku smrti, 1997. godine, imala je 122 godine i 164 dana.

Nedavna studija zaključuje da bi dugovječnost, poput Calmentove, mogla nastaviti polako rasti do kraja ovog stoljeća. Statističko modeliranje koje ispituje krajnosti ljudskog života pokazuje da se može postići životni vijek od 130 godina.

Različita znanstvena mišljenja

Mnogi se znanstvenici i istraživači ne slažu oko plastičnosti smrtnosti.u starijoj dobi.

Neki prognoziraju fiksnu granicu ljudskog životnog vijeka na temelju bioloških sila, poput neizbježnog propadanja stanica. Drugi primjećuju da se posljednjih godina smrtnost ljudi u 80-ima i 90-ima znatno smanjila te tvrde da se predmnijevani ljudski životni vijek uvijek mijenjao u prosjeku 5 godina nakon procjene.

Ono što je zajedničko za oba argumenta je nesigurnost, jer nepoznata buduća znanstvena dostignuća i nedostatak znanja o mehanizmima starenja sprječavaju donošenje konačnih zaključaka o ljudskom životnom vijeku.

"Ljudi su fascinirani krajnostima čovječanstva, bilo da se radi o putu na Mjesec, o tome koliko brzo netko može trčati na Olimpijskim igrama ili čak koliko netko može živjeti", rekao je Michael Pearce, doktorand i vodeći autor studije dugovječnosti. "Ovim istraživanjem kvantificiramo vjerojatnost da će neki pojedinci u ovom stoljeću doseći ekstremne godine starosti."

Pristranost o postignutoj dobi

Prije 2010. statistička analiza superstogodišnjaka bila je ograničena pristranošću, odnosno tendencijom ljudi u starijoj dobi da pretjeruju o svojim godinama ili zaokružuju svoju dob na višu brojku.

Kako bi smanjili rizik od ovog vida pristranosti, autori su koristili ažurirane podatke o dugovječnosti iz Međunarodne baze podataka o dugovječnosti (IDL), koju je uspostavio Max Planck Institut za demografska istraživanja u Rostocku, Njemačka.

Ova baza podataka bila je prvi skup podataka koji je strogo provjeravao evidenciju rođenja, života i smrti superstogodišnjaka i obuhvaćao samo one čija se dob može potvrditi s visokim stupnjem sigurnosti.
U svrhu ove studije, istraživači su koristili IDL zapise o 1119 osoba iz 10 europskih zemalja, Kanade, Japana i Sjedinjenih Američkih Državama koje su navršile najmanje 110 godina.

Baza podataka također uključuje zapise o gotovo 14.000 pojedinaca iz tih zemalja (osim iz Finske, Japana, Španjolske i Švedske) koji su umrli u dobi između 105 i 109 godina, zvanih polu-superstogodišnjaci.

Predviđeni životni vijek

Autori su koristili Bayesovu metodologiju statistike uvjetnih vjerojatnosti. Ova metodologija opisuje vjerojatnost ishoda na temelju znanja o postojećim uvjetima koji bi mogli utjecati na predmetni događaj.

Koristeći Bayesove projekcije stanovništva, istraživači bi vjerojatno mogli predvidjeti broj osoba koje bi tijekom ovog stoljeća mogle doživjeti 110 godina. Stvorili su projekcije maksimalne zabilježene dobi smrti u svih 13 zemalja za razdoblje od 2020. do 2100. godine. Njihovi rezultati pokazuju gotovo 100 postotnu vjerojatnost da će netko srušiti trenutačni rekord maksimalne dobi umiranja koji je postavila o Jeanne Calment iz Francuske.

Također, postoji 99 postotna vjerojatnosti da će neka osoba živjeti do 124 godine i 68 postotna vjerojatnost da će doseći 127 godina. Moguć je čak i dulji životni vijek od 130 godina, za što se projicira vjerojatnost od 13 posto. Podaci također ukazuju na to da vjerojatnost da netko doživi 135 godina starosti iznosi samo 0,4 posto.

Autori ističu da će se čak i s rastom stanovništva i napretkom u zdravstvu, stopa smrtnosti i dalje poravnavati nakon određene dobi. Na primjer, netko tko doživi 110 godina ima otprilike jednaku vjerojatnost da živi još godinu dana kao i netko tko doživi 114 godina. Adrian E. Raftery, koautor studije, dalje je pojasnio da ljudi umiru istom brzinom nakon što napune 110 godina života te na kraju dodao: "Ovo je odabrana skupina vrlo robusnih ljudi koji su prošli su kroz brojne nedaće u životu, poput bolesti. Oni umiru iz razloga koji su donekle neovisni o onome što utječe na mlađe ljude."

Iako model korišten u ovoj studiji sugerira da će se maksimalno doživljena dob i dalje povećavati, poništit će se ukoliko broj superstogodišnjaka značajno ne poraste. No, uz kontinuirano širenje globalne populacije, istraživači vjeruju da je ovaj rast moguć.

Izvor: www.medicalnewstoday.com

Datum objave članka: 12. 7. 2021.
izdvojeni proizvodi