Bolan suživot s kralježnicom

Trendovi i način života neprestano se i brzo mijenjaju, a jedno od konstantnih obilježja suvremenog života je sve veća potreba, odnosno nužnost dugotrajna sjedenja u nepromijenjenom položaju. I dok znanstvenici i antropolozi razmišljaju o tome je li kralježnica prvotno bila namijenjena uspravnom hodu ili sjedenju, stručnjaci medicinske patologije neprestano upozoravaju na sve češće bolesti kralježnice, i to kod sve mlađe populacije. Nekad su se stanja poput diskus hernije ili degenerativnih oboljenja javljala u kasnijim godinama života, kao rezultat istrošenosti struktura kralježnice. Danas pogađaju čak i tridesetogodišnjake.

Budući da se svakodnevno susrećemo s problemima kralježnice, bilo kroz individualni rad s korisnicima ili usmena savjetovanja, proveli smo neovisno internetsko istraživanje kako bismo upotpunili radno iskustvo u tom području.

Istraživanje se odnosilo na utjecaj dugotrajna sjedenja i (ne)aktivnosti na fizičko stanje ispitanika, kao i na korištenje rehabilitacijskih usluga. Sudjelovalo je 138 ispitanika, koji su ispunjavali anketu putem web servisa. Većina ispitanika bila je u dobnoj skupini radno aktivnih, stoga se njihova prosječna starost kretala između 20 i 55 godina. Veće zanimanje za sudjelovanje u anketi pokazale su žene, a samo 25 posto muškaraca bilo je spremno izjasniti se o svojim problemima.

Najveći postotak ispitanika dan provodi sjedeći šest do devet i više sati, a više od polovice bavi se slabom ili gotovo nikakvom aktivnošću. Proporcionalno radnim i životnim obvezama, učestalost aktivnosti se smanjuje s povećanjem godina, uzrokujući tako sve veće fizičke teškoće. Kao najčešća loša posljedica neaktivnosti navedena je bol u vratu i leđima (64 posto), a potvrđeni su i dodatni simptomi, poput osjećaja težine i tromosti, glavobolje i bolova u ramenima. Samo četiri posto ispitanika izjasnilo se da nema nikakvih bolova u leđima.

Povezujući parametre, zaključeno je da se najučestalije i najintenzivnije tegobe javljaju kod ispitanika koji provode dulje od šest sati u sjedećem položaju, i to neovisno o njihovoj starosti. Za njih su bili karakteristični bolovi u leđima srednjeg intenziteta, u porastu, dok je njih 18 posto opisalo bol kao neizdrživu.

Više od polovice ispitanika koji su koristili neki od oblika rehabilitacijskih usluga, bile su osobe koje dnevno provedu puno vremena u sjedećem položaju. No, čak više od polovice rehabilitiranih osoba nije bilo zadovoljno učinkom provedene terapije. Budući da nisu poznati detalji terapija, teško je bilo donijeti pouzdane zaključke o razlozima nezadovoljstva. Ipak, na temelju iskustva može se reći da su kvaliteta i individualan pristup pojedincu važni temelji učinkovitosti rehabilitacije, naravno uz aktivno sudjelovanje korisnika i primjenu novostečenih informacija o vlastitom tijelu prilikom obavljanja svakodnevnih radnih i životnih aktivnosti. Stoga valja istaknuti kako je neizostavan dio svakog terapeutskog pristupa edukacija korisnika o stanju i načinu brige za zdravlje tijela, uz davanje praktičnih savjeta o pravilnom funkcioniranju tijekom cijelog dana, a u ovisnosti o aktivnostima.

Istraživanje je potvrdilo praktično iskustvo ReAktiva tima i pokazalo da suvremeni način života sa sobom donosi brojne probleme vezane uz zdravlje i pravilno funkcioniranje kralježnice. Međutim, umjesto da bolovi, glavobolja i zamor postanu dio svakodnevnice, oni bi nas trebali podsjetiti kako je krajnje vrijeme da prestanemo zanemarivati tijelo i počnemo upotrebljavati njegove strukture za ono čemu su namijenjene, a to je aktivnost kroz pokret. Drugim riječima, odgovarajuća i pravodobna prevencija svakako je jedna od opcija, ali za nju se svijest naše populacije tek treba pripremiti.

Odgovor na pitanje jesmo li spremni dugoročno razmišljati o zdravlju našega pokretačkog sustava i njegova najvažnijeg dijela - kralježnice, možda možemo potražiti u izboru odgovora ispitanika na pitanje što je po njihovu mišljenju najvažnije za rješavanje njihovih tegoba:

• individualan i razrađen pristup pacijentu, orijentiran na rješenje problema, umjesto na prikrivanje simptoma; otvorenost prema različitim terapeutskim metodama i tehnikama; pravilna edukacija pacijenta koja će pridonijeti prevenciji u budućnosti;
• profesionalno pristupanje problemu i konzistentnost u tretmanu;
• kontinuitet rada, raznolikost tretmana, osjećaj poboljšanja;
• potrebna je prije svega dobra edukacija da bi se promijenile životne navike zbog kojih se i javljaju sve te tegobe;
• najvažnije je shvatiti da se ništa ne može postići od danas do sutra;
• važno je osvijestiti problem i shvatiti da nije riječ samo o prolaznoj tegobi koja će sama od sebe proći ili se riješiti s nekoliko terapija, nego da je za rješavanje problema potrebna promjena životnih navika; problem najčešće nije kratkotrajan, nego može imati dugoročne posljedice, stoga treba naučiti slušati svoje tijelo kako bismo mogli brinuti o njemu i tako očuvati zdravlje i vitalnost;
• kretanje i sport - treba živjeti sa svojim tijelom i misliti na njega jer će nam još dugo trebati.

O AUTORU ISTRAŽIVANJA

ReAktiva d.o.o. je terapijski centar koji se bavi neurološkom i ortopedskom rehabilitacijom, a u radu se koristi najnovijim dostignućima moderne fizioterapije. Najviše se bave problemima kralježnice i rehabilitacijom nakon moždanog udara, trauma glave i kralježnice.