Gledanje u ekran i sindrom suhog oka
Iako znamo kako dugotrajna izloženost ekranima može štetiti zdravlju očiju, ipak veći dio dana provodimo gledajući u računala, pametni telefon, televizijski ekran i slično
Suvremeni čovjek osuđen je veći dio dana provoditi gledajući u ekran, bilo račiunala, pametnog telefona, televizijskog ekrana i sl. Pametni uređaji postali su nužan alat za rad i obrazovanje, ali vrlo često i zanimaciju slobodnog vremena.
Vrijeme koje se tijekom dana provede za ekranom osobito se povećalo tijekom pandemije COVID-19. Većina ljudi radila je od kuće, što je podrazumijevalo minimalno osam sati rada za računalom. A ostatak dana, uglavnom iz razonode, provodio bi se gledajući televiziju ili koristeći pametni telefon.
Sasvim je jasno da dugotrajna izloženost ekranima može štetiti zdravlju očiju. No, pitanje je kako si možemo pomoći?
Vrijeme koje se tijekom dana provede za ekranom osobito se povećalo tijekom pandemije COVID-19. Većina ljudi radila je od kuće, što je podrazumijevalo minimalno osam sati rada za računalom. A ostatak dana, uglavnom iz razonode, provodio bi se gledajući televiziju ili koristeći pametni telefon.
Sasvim je jasno da dugotrajna izloženost ekranima može štetiti zdravlju očiju. No, pitanje je kako si možemo pomoći?
Važnost cjelovitosti suznog filma
Suzni film prianja uz samu površinu oka ištiti njegove površinske stanice od štetnih vanjskih utjecaja. Sastoji se od tri sloja - najdonjeg mukoznog sloja koji prianja tik uz stanice oka, srednjeg ili vodenog sloja koji je zadužen za održavanje vlažnosti te vanjskog ili lipidnog sloja čija je funkcija spriječiti isparavanje srednjeg vodenog sloja. Neprekinutost sva tri sloja nužna je za održavanje zdravlja oka.
Što se događa kada dugo gledamo u ekran?
Prilikom duljeg vremena provedenog za ekranom, smanjuje se učestalost treptanja. S prosječnih petnaestak treptaja u minuti, učestalost pada na pet do sedam treptaja. Kako je treptanje važno za rasprostiranje suznog filma po oku i održavanje njegove cjelovitosti, smanjenja učestalost treptaja narušava suzni film, a samim time i njegovu zaštitnu funkciju. Oko postaje osjetljivije na vanjske štetne utjecaje uz pojavu iritacije i crvenila.
Očni problemi koji se javljaju zbog dugotrajne izloženosti ekranima najbolje se mogu usporediti s hiperevaporativnim suhim okom jer se narušava cjelovitost lipidnog sloja suznog filma. To olakšava isparavanje srednjeg vodenog sloja, što uzrokuje dehidraciju površinskih stanica oka.
Uočeno je kako se prilikom dugotrajnog gledanja u ekrane smanjuje i funkcija Meibomovih lojnih žlijezda smještenih u području gornje i donje vjeđe. Njezina je funkcija proizvodnja lipidnog sekreta od kojeg se sastoji vanjski lipidni sloj suznog filma. Kao što je već navedeno, posljedica smanjene proizvodnje lipidnog sekreta jest lakše isparavanje srednjeg vodenog sloja, što u konačnici narušava cjelovitost suznog filma.
Svjetlina ekrana, ali i odsjaj, pridonose jačem naprezanju očiju. Ukoliko je ekran podešen na veliku svjetlinu ili pak reflektira vanjsko svjetlo (sunce ili lampu), oko se dodatno napreže kako bi izoštrilo sliku koju šalje u mozak. Naprezanje uzrokuje jači zamor očiju, što osobe koje dugotrajno ggledaju u ekran mogu osjetiti kao manju vidnu oštrinu.
Očni problemi koji se javljaju zbog dugotrajne izloženosti ekranima najbolje se mogu usporediti s hiperevaporativnim suhim okom jer se narušava cjelovitost lipidnog sloja suznog filma. To olakšava isparavanje srednjeg vodenog sloja, što uzrokuje dehidraciju površinskih stanica oka.
Uočeno je kako se prilikom dugotrajnog gledanja u ekrane smanjuje i funkcija Meibomovih lojnih žlijezda smještenih u području gornje i donje vjeđe. Njezina je funkcija proizvodnja lipidnog sekreta od kojeg se sastoji vanjski lipidni sloj suznog filma. Kao što je već navedeno, posljedica smanjene proizvodnje lipidnog sekreta jest lakše isparavanje srednjeg vodenog sloja, što u konačnici narušava cjelovitost suznog filma.
Svjetlina ekrana, ali i odsjaj, pridonose jačem naprezanju očiju. Ukoliko je ekran podešen na veliku svjetlinu ili pak reflektira vanjsko svjetlo (sunce ili lampu), oko se dodatno napreže kako bi izoštrilo sliku koju šalje u mozak. Naprezanje uzrokuje jači zamor očiju, što osobe koje dugotrajno ggledaju u ekran mogu osjetiti kao manju vidnu oštrinu.
Kako si pomoći?
Nekoliko je savjeta kako pomoći vlastitim očima ukoliko veliki dio dana provodite za ekranima:
Osvijestite treptanje i radite pauze prilikom rada za ekranom - Pokušajte primjenjivati „20-20-30 pravilo“ - svakih 20 minuta napravite pauzu od 20 sekundi kada ćete pogled s ekrana skrenuti na predmet od vas udaljen otprilike 30 cm.
Redovito provjeravajte dioptriju - Glavobolje, ali i naprezanje prilikom gledanja u ekran, mogu biti posljedica neodgovarajuće dioptrije. Ukoliko ne nosite naočale, dobro bi bilo pregledati vid kako biste ustanovili jeste li kandidat za nošenje dioptrijskih naočala. Ukoliko već nosite dioptrijske naočale, preporuča se ići na liječnički pregled jednom godišnje radi provjere postojeće dioptrije.
Ovlaživači prostor - Prostori u kojima se radi često su klimatizirani, što znači da osoba boravi u hladnom i suhom zraku. Stoga se preporuča koristiti uređaje za ovlaživanje prostora kako ne bi došlo do narušavanja suznog filma oka prilikom boravka u sobi sa suhim zrakom.
Pozicija ekrana - Ekran bi trebao biti postavljen otprilike 10 - 20 cm ispod razine očiju te udaljen 50 - 70 cm od glave. Na taj se način naprezanje oka smanjuje na najmanju moguću razinu.
Umanjiti odsjaj - Ukoliko je na ekranu prisutan odsjaj, oči se vieš naprežu kako bi izoštrile i formirale sliku. Svakako izbjegnite bilo kakav vid odsjaja na ekranu - povucite zavjese na prozoru ukoliko vam smeta sunce ili usmjerite stolno svjetlo na drugu stranu.
Umjetne suze - Najbolji način održavanja vlažnosti očiju je primjena umjetnih suza nekoliko puta dnevno. Prilikom odabira vodite računa o tome da koristite kvalitetne umjetne suza koje neće dodatni nadraživati oko.
Osvijestite treptanje i radite pauze prilikom rada za ekranom - Pokušajte primjenjivati „20-20-30 pravilo“ - svakih 20 minuta napravite pauzu od 20 sekundi kada ćete pogled s ekrana skrenuti na predmet od vas udaljen otprilike 30 cm.
Redovito provjeravajte dioptriju - Glavobolje, ali i naprezanje prilikom gledanja u ekran, mogu biti posljedica neodgovarajuće dioptrije. Ukoliko ne nosite naočale, dobro bi bilo pregledati vid kako biste ustanovili jeste li kandidat za nošenje dioptrijskih naočala. Ukoliko već nosite dioptrijske naočale, preporuča se ići na liječnički pregled jednom godišnje radi provjere postojeće dioptrije.
Ovlaživači prostor - Prostori u kojima se radi često su klimatizirani, što znači da osoba boravi u hladnom i suhom zraku. Stoga se preporuča koristiti uređaje za ovlaživanje prostora kako ne bi došlo do narušavanja suznog filma oka prilikom boravka u sobi sa suhim zrakom.
Pozicija ekrana - Ekran bi trebao biti postavljen otprilike 10 - 20 cm ispod razine očiju te udaljen 50 - 70 cm od glave. Na taj se način naprezanje oka smanjuje na najmanju moguću razinu.
Umanjiti odsjaj - Ukoliko je na ekranu prisutan odsjaj, oči se vieš naprežu kako bi izoštrile i formirale sliku. Svakako izbjegnite bilo kakav vid odsjaja na ekranu - povucite zavjese na prozoru ukoliko vam smeta sunce ili usmjerite stolno svjetlo na drugu stranu.
Umjetne suze - Najbolji način održavanja vlažnosti očiju je primjena umjetnih suza nekoliko puta dnevno. Prilikom odabira vodite računa o tome da koristite kvalitetne umjetne suza koje neće dodatni nadraživati oko.
HR.21.OPTIVE.03
Promo: AbbVie
promo