Nizak krvni tlak - signal mogućeg poremećaja

Bolesti i stanja / Opća medicina Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Ako postoje izraženi znakovi ili simptomi niskog krvnog tlaka, korisno je voditi evidenciju simptoma te je poželjno posjetiti liječnika jer mogu upućivati na ozbiljnije poremećaje

Koliko nisko je opasno 

Sa svakim otkucajem srca krv se pod tlakom ubacuje u arterijski sustav, tako da krvni tlak predstavlja pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela. U tom je trenutku krvni tlak najviši i zovemo ga sistolički tlak (tzv. „gornji“). U vremenu između dva otkucaja srca, dok se ono odmara, krvni je tlak niži i tada ga zovemo dijastolički tlak (tzv. „donji“). Prema važećim smjernicama, o normalnom krvnom tlaku govorimo ako su vrijednosti sistoličkog/dijastoličkog tlaka niže od 120/80 mm Hg

Tijekom dana vrijednosti krvnog tlaka variraju ovisno o položaju tijela, ritmu disanja, razini stresa, fizičkom stanju, lijekovima koje uzimate, onome što jedete i pijete, ali i o dobu dana (obično je najniži noću i naglo se povećava nakon buđenja).

Nizak krvni tlak (hipotenzija) može se činiti poželjnim i nekim ljudima uopće ne izaziva probleme, odnosno za nekoga može biti sasvim normalno stanje. tako da većina liječnika smatra da je krvni tlak prenizak samo ako uzrokuje simptome. Neki stručnjaci definiraju nizak krvni tlak kao očitanje niže od 90 mm Hg za sistolički, odnosno 60 mm Hg za dijastolički tlak. Međutim, mnogima vrlo nizak krvni tlak može uzrokovati vrtoglavicu i nesvjesticu, a u težim slučajevima može biti i životno opasan. 

Jaki i nagli pad krvnog tlaka, na primjer, zbog nekontroliranog krvarenja, teške infekcije ili u slučaju jake alergijske reakcije, može biti životno opasan. Međutim, i promjena od samo 20 mm Hg (primjerice, pad sistoličkog tlaka sa 110 na 90 mm Hg) može uzrokovati vrtoglavicu i nesvjesticu zbog neodgovarajuće opskrbe mozga krvlju.

Tjelesni signal

Kod nekih osoba nizak krvni tlak može signalizirati moguće poremećaje u tijelu, osobito kad iznenada padne ili ga prate znakovi i simptomi kao što su vrtoglavica ili smetenost, nesvjestica (sinkopa), zamagljen vid, mučnina, umor ili nedostatak koncentracije. Uzroci mogu varirati od dehidracije do ozbiljnih medicinskih ili kirurških poremećaja. 

Ekstremna hipotenzija može rezultirati životno opasnim stanjem šoka, čiji znakovi i simptomi uključuju zbunjenost (osobito kod starijih osoba), hladnu, vlažnu i blijedu kožu, brzo i plitko disanje te slab i ubrzan puls. Ako se pojave znakovi šoka, potrebno je neodgodivo potražiti medicinsku pomoć. 

Ako stalno imate niska očitanja niskog krvnog tlaka, ali se dobro osjećate, vaš liječnik vjerojatno će preporučiti praćenje putem rutinskih pregleda. Povremena vrtoglavica ili smetenost mogu biti relativno manji problem ako se javljaju kao posljedica, primjerice, blage dehidracije zbog predugog boravka na suncu ili u kadi punoj vruće vode. No, ako imate izražene znakove ili simptome hipotenzije, korisno je voditi evidenciju simptoma (kada se pojavljuju i što u tom trenutku radite) te je poželjno posjetiti liječnika jer mogu upućivati na ozbiljnije poremećaje. U svakom slučaju, važno je saznati što uzrokuje nizak krvni tlak kako bi se stanje moglo liječiti.

Mogući uzroci hipotenzije 

Medicinska stanja - Neka od brojnih medicinskih stanja koja mogu uzrokovati nizak krvni tlak su: 
  • trudnoća – budući da se cirkulacijski sustav tijekom trudnoće brzo širi, velika je vjerojatnost da će doći do pada krvnog tlaka. No, to je normalno i krvni tlak se nakon poroda obično vraća na vrijednosti prije trudnoće;
  • problemi sa srcem – srčana oboljenja koja mogu dovesti do sniženja vrijednosti krvnog tlaka uključuju ekstremno nizak broj otkucaja srca (bradikardija), probleme sa srčanim zaliscima, srčani udar i zatajenje srca; 
  • endokrini problemi – bolesti štitnjače (kao što je paratireoidna bolest), adrenalna insuficijencija (Addisonova bolest), nizak šećer u krvi (hipoglikemija) i, u nekim slučajevima, dijabetes mogu dovesti do pada krvnog tlaka;
  • dehidracija – do dehidracije mogu dovesti vrućica, povraćanje, teški proljev, prekomjerna uporaba diuretika i naporna tjelovježba. Kad tijelo izgubi dosta tekućine, može doći do pada krvnog tlaka uz pojavu slabosti, vrtoglavice i umora; 
  • gubitak krvi – gubitak veće količine krvi, primjerice, zbog opsežne ozljede ili unutarnjeg krvarenja, smanjuje količinu krvi u tijelu, što posljedično dovodi do ozbiljnog pada krvnog tlaka;
  • teška infekcija (septikemija) – progresija infekcije uz prodor mikroorganizama u krvni optok može dovesti do opasnog pada krvnog tlaka i životno opasnog stanja koje se naziva septički šok; 
  • teška alergijska reakcija (anafilaksija) – najčešći uzroci ove teške i potencijalno opasne reakcije su hrana, neki lijekovi, otrov insekata i lateks. Anafilaksija može uzrokovati otečenost ždrijela, probleme s disanjem, osip, svrbež kože i opasan pad krvnog tlaka;
  • nedostatak hranjivih tvari u prehrani – nedostatak vitamina B12 i folata može otežati proizvodnju dovoljnog broja crvenih krvnih stanica (anemija) uzrokujući i pad krvnog tlaka.

Lijekovi - Nizak krvni tlak mogu uzrokovati i neki lijekovi, kao što su:
  • lijekovi za pojačano mokrenje (diuretici), kao što su furosemid i hidroklorotiazid; 
  • alfa blokatori, kao što je prazosin;
  • beta blokatori, kao što su atenolol i propranolol; 
  • lijekovi protiv Parkinsonove bolesti, kao što su pramipeksol ili oni koji sadrže levodopu;
  • određene vrste antidepresiva (triciklički antidepresivi), uključujući doksepin i imipramin; 
  • lijekovi za erektilnu disfunkciju, uključujući sildenafil ili tadalafil, osobito kada se uzimaju s lijekom za liječenje srca nitroglicerinom.

Kategorizacija niskog krvnog tlaka

Liječnici često dijele nizak krvni tlak u kategorije, ovisno o uzrocima i drugim čimbenicima.

Ortostatska ili posturalna hipotenzija (nizak krvni tlak pri ustajanju) 

Riječ je o naglom padu krvnog tlaka nakon uspravljanja iz sjedećeg položaja ili nakon ležanja. Dok stojimo, sila gravitacije uzrokuje nakupljanje krvi u nogama, što tijelo kompenzira povećanjem brzine otkucaja srca i stezanjem krvnih žila, čime se osigurava dovoljan dotok krvi u mozak. Međutim, kod osoba koje pate od ortostatske hipotenzije taj kompenzacijski mehanizam zakazuje, što dovodi do pada krvnog tlaka, a posljedično do vrtoglavice, omamljenosti, zamagljenog vida, pa čak i nesvjestice. Brojni su razlozi za pojavu ortostatske hipotenzije, uključujući dehidraciju, dugotrajno mirovanje, trudnoću, dijabetes, srčane probleme, opekline, prekomjernu toplinu, jako izražene proširene vene i određene neurološke poremećaje.

I brojni lijekovi mogu uzrokovati ortostatsku hipotenziju, posebno lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka (diuretici, beta blokatori, blokatori kalcijevih kanala i inhibitori angiotenzin-konvertaze ACE), antidepresivi i lijekovi koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti i erektilne disfunkcije).

Ortostatska hipotenzija osobito je česta kod starijih odraslih osoba, ali može se pojaviti i kod mladih, inače zdravih ljudi pri naglom ustajanju nakon što su dulje sjedili prekriženih nogu ili nakon što su neko vrijeme čučali. 

Moguća je i pojava odgođene ortostatske hipotenzije, sa znakovima i simptomima koji se razvijaju pet do 10 minuta nakon promjene položaja. U tom slučaju može biti riječ o blažem obliku ili ranom stadiju samoga stanja.

Postprandijalna hipotenzija (nizak krvni tlak nakon jela)

Nakon obroka dolazi do tzv. centralizacije krvotoka, odnosno usmjeravanja veće količine krvi u probavne organe radi procesa probave, povećava se broj otkucaja srca i dolazi do kontrakcije određenih krvnih žila kako bi se održao normalan krvni tlak. Međutim, kod nekih ljudi ti mehanizmi zakažu, što dovodi do vrtoglavice, slabosti i pada tlaka.

Taj nagli pad krvnog tlaka nakon jela pogađa uglavnom starije osobe, i češće osobe s povišenim krvnim tlakom ili poremećajima autonomnog živčanog sustava kao što je Parkinsonova bolest.

Simptome može reducirati smanjenje doze lijekova za snižavanje krvnog tlaka i konzumiranje više manjih obroka s manjim udjelom ugljikohidrata.

Neuralno posredovana hipotenzija (nizak krvni tlak uzrokovan neispravnim signalima mozga)

Ovaj poremećaj, koji uzrokuje pad krvnog tlaka nakon dugotrajnog stajanja, uglavnom pogađa mlade i djecu. Čini se da je uzrok tome pogrešna komunikacija između srca i mozga.

Multipla sistemska atrofija s ortostatskom hipotenzijom 

U ovom rijetkom poremećaju, koji se još naziva Shy-Drager sindrom, dolazi do hipotenzije zbog progresivnog oštećenja autonomnog živčanog sustava koji kontrolira funkcije na čiji rad ne možemo svjesno utjecati, kao što su krvni tlak, otkucaji srca, disanje i probava. Povezan je s vrlo visokim krvnim tlakom u ležećem položaju.

Rizični čimbenici i moguće komplikacije

Hipotenzija se može pojaviti kod svakoga, iako je pojava određenih vrsta niskog krvnog tlaka češća ovisno o dobi ili nekim drugim čimbenicima:
  • dob – do pada krvnog tlaka pri stajanju ili nakon jela u prvome redu dolazi u odraslih starijih od 65 godina, dok neuralno posredovana hipotenzija prije svega pogađa djecu i mlađe odrasle osobe;
  • lijekovi – osobe koje uzimaju određene lijekove, primjerice, lijekove za visoki krvni tlak kao što su alfa blokatori, imaju veći rizik od niskog krvnog tlaka;
  • određene bolesti – Parkinsonova bolest, dijabetes i neka srčana stanja povećavaju rizik od hipotenzije.

Kad govorimo o komplikacijama, treba istaknuti da čak i umjereni oblici niskog krvnog tlaka mogu uzrokovati vrtoglavicu, slabost, nesvjesticu i rizik od ozljede zbog pada, dok veoma nizak krvni tlak može lišiti vaše tijelo dovoljne količine kisika potrebne za obavljanje uobičajenih funkcija, što dovodi do oštećenja srca i mozga.

Izvor: https://www.mayoclinic.org

Datum objave članka: 3. 4. 2019.
izdvojeni proizvodi