Seborejički dermatitis - mogući problem masne kože

Bolesti i stanja / Kožne bolesti Vesna Magdić-Jelavić dr. med., spec. dermatovenerolog

Točan uzrok nije poznat, no genetska predispozicija i nasljedna seborejička konstitucija značajni su čimbenici, iako se pojačano lučenje loja nađe u samo 50 posto bolesnika

Meta - seborejički predjeli

Žlijezde lojnice smještene su u koži i na njenu površinu izlučuju loj. Najaktivnije su u seborejičkim predjelima - vlasište, lice, prsa, leđa, kožni pregibi. Njihova aktivnost, koja je pod utjecajem različitih unutarnjih i vanjskih čimbenika, može biti normalna, smanjena ili pojačana. U kontekstu ovog članka zanima nas pojačana aktivnost koja rezultira pojačanim lučenjem loja, što nazivamo seboreja. Ukoliko nastane upala seborejičkih predjela kože govorimo o seborejičkom dermatitisu.

Kronični tijek s fazama pogoršanja

Seborejički dermatitis ima kronični tijek, s fazama pogoršanja u nepravilnim intervalima. Promjene mogu ostati lokalizirane ili se proširiti na velike površine tijela u vidu generaliziranog crvenila, obično zbog kontaktne senzibilizacije.

U blažim oblicima, na vlasištu (čitavo vlasište ili pojedina žarišta) nalazimo masno ili suho prhutanje na zacrvenjenoj koži. Ponekad su prisutna oštro ograničena žarišta veličine kovanice, prekrivena bjelkasto-žućkastim ljuskama. Naslage mogu biti vrlo debele pa stanje nalikuje na psorijazu ili gljivičnu infekciju vlasišta. Promjene često zahvaćaju sam rub vlasišta u vidu crvenkasto-žućkastog tračka širine 1 - 2 cm (corona seborrhoica).

Promjene na licu (obrazi i korijen nosa - leptirasti oblik, nazolabijalne brazde, obrve, rubovi vjeđa, brada, čelo, iza uha, vanjski zvukovod) očituju se crvenkasto-žućkastim ljuskavim žarištima uz mogući svrbež, najčešće u nazolabijalnim brazdama. Zacrvenjeni rubovi vjeđa mogu biti jedini znak bolesti.

Na trupu (iznad prsne kosti, između lopatica) žarišta mogu biti okrugla ili ovalna, crvenkasto-žućkaste boje.

U kožnim pregibima (ispod pazuha i dojki, oko pupka, u preponama, predio spolovila i čmara) promjene su vlažnije, uz prisustvo krusta, ljusaka i pucanje kože (ragade).

Tko obolijeva i zašto?

Nakon dojenačke dobi, ponovo se javlja u pubertetu i perzistira tijekom života (obično od 20. - 50. godine), dok je u poznijoj dobi rijetka. Nešto je češća u muškaraca, a zahvaća 2 - 5 posto stanovništva.

Točan uzrok nije poznat. Genetska predispozicija i nasljedna seborejička konstitucija značajni su čimbenici, iako se pojačano lučenje loja nađe u samo 50 posto bolesnika. U nastanku upale važnu ulogu ima lipofilni kvasac Pityrosporum ovale. Na pojavu utječu hormonalni poremećaji, poremećaji probavnog sustava i prehrana bogata mastima, koncentriranim ugljikohidratima i jakim začinima. Pomanjkanje cinka i niacina dovodi do kožnih promjena koje nalikuju seborejičkom dermatitisu. Negativni utjecaj ima i stanje emocionalnog stresa te sezonske promjene temperature, uz česta pogoršanja u jesen i zimu.

Poznato je da se češće pojavljuje u osoba s neurološkim bolestima, npr. Parkinsonova bolest, a imunodeficijencija (npr. AIDS) uzrokuje pojavu osobito teških oblika. Visoka učestalost primjećena je i u bolesnika s koronarnom insuficijencijom i hipertenzivnim zatajenjem srca.

Može li se spriječiti ili izliječiti?

U većini slučajeva odgovor je negativan. Ipak, pravilnom prehranom, izbjegavanjem emocionalnih stresova i pravilnom njegom kože može se umanjiti broj recidiva. Obzirom da različiti vanjski podražaji mogu izazvati upalu kože, u svakodnevnoj njezi važno je izbjegavati iritantna sredstva i primjenjivati proizvode za osjetljivu kožu.

Promjene na vlasištu liječimo preparatima za lokalnu primjenu koji sadrže keratolitičke (pospješuju ljuštenje kože) i antimikrobijalne sastojke (djeluju na bakterije i gljive). Kod jačih upalnih promjena dozvoljena je kratkotrajna uporaba kortikosteroidnih losiona pod kontrolom dermatovenerologa.

Ako su promjene smještene na licu ili trupu primjenjujemo preparate sa sumporom ili antimikoticima (djeluju na gljive) preko noći, dok se danju preporuča primjena neutralnih emulzija i krema. Ponekad je opravdana kratkotrajna primjena nisko potentnih kortikosteroida pod strogom kontrolom dermatovenerologa kako bi se spriječio nastanak nuspojava (rozaceiformni steroidni dermatitis, teleangiektazije, atrofija kože).

Kod vrlo teških i rezistentnih oblika indicirano je i sistemsko liječenje antimikoticima, antibioticima ili niskim dozama isotretinoina (derivat vitamina A).
Datum objave članka: 1. 12. 2002.
izdvojeni proizvodi