Kako odabrati probiotički pripravak?

Tržište probiotičkih pripravaka posljednjih je nekoliko godina upravo "eksplodiralo". Shodno tome, postavlja se pitanje kako znati koji odabrati, koji će djelovati, kako se jamči kvaliteta preparata koji uzimamo ili preporučujemo? U nastavku ćemo pokušati dati odgovore na ta pitanja.

Kad birate probiotičke sojeve, važne karakteristike koje treba uzeti u obzir su sposobnost nepromijenjena prolaska kroz želudac (sposobnost preživljavanja utjecaja izrazito kiseloga želučanog sadržaja) i mogućnost preživljavanja skladištenja. Naime, ako probiotički soj nije otporan (rezistentan) na želučane sokove, malo je vjerojatno da će dospjeti u gastrointestinalni sustav u kojem treba pokazati svoj učinak.

Fermentacija probiotičkih bakterija proces je koji uključuje rad osposobljenih stručnjaka i primjenu napredne tehnologije. Samo nekoliko tvrtki na svijetu uspješno ispunjava takve uvjete proizvodnje.

Primjenom procesa mikroinkapsulacije koncentrati bakterija miješaju se s posebnim sredstvom koje ih dodatno štiti prilikom prolaska kroz želudac, a pridonosi i zaštiti tijekom procesa suhog sušenja, koji omogućuje da se probiotički sojevi mogu prenijetu u kapsulu.

U proizvodnji probiotičkih pripravaka vrlo su važni i visoko postavljeni standardi kvalitete i proizvodnih procesa. To ne znači da se samo ispunjavaju tvrdnje navedene na deklaraciji proizvoda, nego i da je proizvod učinkovit i siguran za uporabu.

Uz to, proizvod bi trebao testirati neovisan, profesionalan laboratorij specijaliziran za enumeraciju, tj. izračunavanje ukupnog broja bakterijskih sojeva.

Tri su osnovna pitanja vezana uz sigurnost probiotičkih pripravaka:

• Sadrži li proizvod doista mikroorganizme navedene na deklaraciji, odnosno na ambalaži?
• Nose li probiotički sojevi ikakve gene koji su patogene prirode?
• Koriste li se sojevi dugo godina i jesu li zastupljeni u European Qualified Presumption of Safety List (EQPS)?

Na ambalaži bi trebala biti navedena potpuna lista probiotičkih sojeva koje sadrži, kao i informacija o rodu, vrsti i šifri zastupljenog soja.

Sljedeće pitanje koje se nameće jest kako ćemo znati hoće li probiotički sojevi koje uzimamo u obliku dodataka prehrani doista pokazati učinak koji od njih očekujemo. Čak i u slučaju kad je neko istraživanje pokazalo specifičan učinak pojedinog soja, teško je sa sigurnošću znati hoće li se ponoviti kod svakog od nas. Razlog tome svakako leži u činjenici da postoji velika individualna razlika u stanju pojedinog organizma. Unatoč tome, istraživanje na nekom probiotičkom soju svakako je vrijedan pokazatelj njegova najvjerojatnijeg učinka.

Ako uzmemo u obzir da u zdravim crijevima postoji više od 500 različitih probiotskih vrsta, čini se da uzimanje probiotičkih pripravaka s više različitih probiotskih sojeva doista donosi više koristi od onih koji sadrže samo jedan ili dva soja. Različite probiotske vrste pronađene su u različitim dijelovima probavnog sustava i imaju različite funkcije i mehanizme djelovanja. Studije na probioticima (Timmerman i sur., 2004.) pokazale su da postoji više dokaza u korist učinkovitosti pripravaka koji sadrže više sojeva bakterija nego onih samo s jednim.

KAKVE NAM NOVOSTI DONOSI ZNANOST

Probiotici su tema brojnih istraživanja. Istraživanjem njihova učinka na prevenciju proljeva izazvanog antibioticima i onog povezanog s Clostridium difficile, zamijećeno je znatno smanjenje (čak za 60 posto) učestalosti proljeva. To upućuje na činjenicu da bi osobe koje uzimaju antibiotike, zatim starije osobe, nedavno hospitalizirane, one s niskim vrijednostima albumina te imunosuprimirane osobe trebale preventivno uzimati probiotike.

Neravnoteža crijevnih bakterija mogla bi biti jedno od objašnjenja povećane učestalosti širokog spektra upalnih poremećaja, uključujući ulcerozni kolitis, čime se nameće zaključak da bi utjecajem na ravnotežu između loših i korisnih bakterija u crijevu možda mogli potaknuti imunološki odgovor koji bi smanjio upalu.

Uz to, istraživanjem utjecaja probiotika na simptome psorijaze, ulceroznog kolitisa i sindroma kroničnog umora, dobiveni su sljedeći rezultati: uzimanjem probiotika znatno su se povećale plazmatske vrijednosti protuupalnog citokina IL-10 kod bolesnika sa psorijazom i zdravih dobrovoljaca, a kod svih bolesnika znatno su se snizile vrijednosti proupalnih (onih koji potiču upalu) citokina TNF alfa, IL-6, kao i C-reaktivnog proteina.

Sve to potvrđuje korisne učinke probiotika i daje inspiraciju znanstvenicima da se i dalje bave istraživanjima o njihovim povoljnim učincima.

Izvor: American College of Gastroenterology's (ACG), 2011.