Prehrambene navike pod povećalom

Kultura prehrane u nas se desetljećima nije bitno mijenjala. Obimna i jaka prehrana koja je bila potrebna za nadoknađivanje energetske potrebe ljudi koji su radili teške poslove u polju ili tvornici postala je navikom i simbolom dobroga životnog standarda. Masna, energetski bogata prehrana s previše masti i mesa, a premalo voća i povrća ustalila se na našim trpezama, osobito u zimskim mjesecima. Razne vrste kobasica, kulen, panceta, slanina, šunke samo su primjeri istog obrasca koji se ponavlja u različitim krajevima naše zemlje.

I sredstva suvremene komunikacije kao što su TV, tisak, internet i veliki reklamni oglasi bitno utječu na naš stav o pravilnoj prehrani. Svakodnevno smo zasuti mnoštvom reklamnih poruka koje nas zovu da kušamo slatke male delicije, nove juhe, maštovite grickalice. U mnoštvu obilja koje nam se nudi ipak postoji zajednička misao: hrana koju jedemo izravno utječe na naše zdravlje i na opće dobro.

Pravilna prehrana jedan je od osnovnih čimbenika održavanja kondicije i potpune radne sposobnosti. Čovjek je fiziološki podešen na mješovitu prehranu, no ona je podvrgnuta različitim klimatskim uvjetima, proizvodnji i pripremi te ovisi o ekonomskim mogućnostima i običajima različitih skupina ljudi. Znanstveno razrađeni kriteriji za pravilnu prehranu kažu da:

• hrana mora zadovoljavati energetske potrebe organizma (fizički rad zahtijeva hranu bogatiju kalorijama nego intelektualni);
• hrana mora sadržavati određenu količinu bjelančevina, ugljikohidrata (za dobivanje energije potrebne za specifične djelatnosti stanica), masti (zbog vitamina koji su topivi samo u mastima, nezasićenih masnih kiselina i poboljšanja ukusa hrane), vitamina, vode, minerala i elemenata u tragovima.

Jednostrana, nedovoljna i nepravilna prehrana može dovesti do različitih poremećaja, pa i do pojave jasnih znakova bolesti. Znanstvena ispitivanja koja se bave pravilnom prehranom neprestano daju dokaze za tu tvrdnju.

Proljeće je pravo vrijeme za preispitavanje prehrambenih navika. Priroda koja se budi donosi obilje svježeg voća i povrća, olakšavajući raznovrstan i kvalitetan odabir hrane, a sunce nas potiče da aktivnije provodimo slobodno vrijeme. Zastanite na trenutak i razmislite o svojim godinama, spolu, aktivnostima koje prakticirate i općenito o zdravstvenom stanju.

Započnite dan doručkom. On će osigurati dovoljno energije za dnevne obveze, poboljšati mentalne aktivnosti i pridonijeti boljem raspoloženju tijekom dana. Čak i ako držite redukcijsku dijetu, doručak je obvezan jer organizmu je ujutro najpotrebnija energija koju crpi iz hrane. Ako nema hrane, organizam stvara zalihe u obliku masnog tkiva za povećane potrebe u radno vrijeme. To znači da ćete se vjerojatno udebljati iako ne doručkujete. Prijedlog za kvalitetan doručak: voće, jogurt i integralno pecivo.

Dok jedete, nemojte žuriti jer hranu treba osjetiti. Obratite pozornost na to kako vaš organizam reagira na određenu hranu, kako je osjećate u ustima, želucu. Može vam se dogoditi da sat vremena nakon obroka u kojem ste uživali osjetite težinu, nelagodu, mučninu. Zato je nužno pratiti sve reakcije organizma i uvažavati signale koje vam šalje tijelo.

Pazite da tijekom dana unesete 1,5 - 2 l tekućine. Čak i manji nedostatak tekućine može izazvati glavobolju, pospanost i umor. Pod pojmom tekućina ne misli se na alkohol nego na vodu, mlijeko, prirodne sokove od voća i povrća. Posebno je važno nadoknaditi tekućinu kod povišene temperature i nakon pojačana fizičkog rada.

Iako suvremen način života diktira brz tempo i donosi kroničan nedostatak vremena, morate pronaći vrijeme za potrebe svoga organizma. Imajte na umu da navike možete i trebate mijenjati nabolje. Doručak, ručak, međuobrok i večera trebali bi biti uvijek u isto vrijeme kao dio vaše svakodnevne rutine. Rutina je osobito važna u prehrani i zato uspostavite nove navike i običaje kako bi vam život postao zdraviji, ugodniji i bolji.

Iskoristite blagodati proljeća i obogatite stol sa što više svježeg voća i povrća. Katkad izostavite meso. Ako već unosite masnoće, pazite da budu više biljnog, a manje životinjskog podrijetla. Hrana treba biti raznovrsna kako bi osigurala dostatan unos tvari nužnih za rast i obnavljanje (bjelančevine) te energiju za naše dnevne aktivnosti (masti i bjelančevine) i druge fiziološke funkcije (vitamini i minerali).

Dobar je primjer uravnotežene prehrane dalmatinska kuhinja s mnogo ribe, maslinovog ulja, kuhanog povrća i s dobrim omjerom masti, ugljikohidrata i bjelančevina. Želja je većine ljudi da im prehrana bude pravilna i količinom i vrstom. Međutim, lijepe želje vrlo se često izgube u suvremenom ritmu života i nestanu među brzim zalogajima hambugera i raznih grickalica, čija je osnovna bit ne da nas nahrane nego da zavaraju glad. Zato, u nabavu hrane treba ići organizirano, s planom, pazeći da odabir bude zdrav, raznovrstan i uravnotežen.